"Bez eura, situacija bi danas u Crnoj Gori izgledala mnogo sumornija nego što jeste", kazao je Olters agenciji Mina-business.

On smatra da je veoma važno da crnogorska Vlada nastavi da prati obaveze koje imaju članice euro zone, naročito u teškim vremenima.

"Zajedničko u zemljama koje je kriza najviše pogodila do sada, bilo da je to Island, Ukrajina, Mađarska ili Srbija, jesu kreditima finansiran bum prije krize i fleksibilan režim deviznog kursa", naveo je Olters.

On je podsjetio da se, kada je kriza počela u oktobru prošle godine, srpska valuta mijenjala po kursu od 77 dinara za jedan euro, i da je od tada izgubila na vrijednosti više od jedne petine.

"U bilo kojoj zemlji gdje su krediti i hipotekarni zajmovi bili u velikoj mjeri iskazani u stranoj valuti, a uglavnom imaju značajno nižu kamatnu stopu i zbog toga izgledaju privlačnije klijentima, servisiranje duga iskazano u ekvivalentu lokalne valute korespodentno je poraslo", rekao je Olters.

On je kazao da je rezultat toga bila povećana stopa nevraćanja kredita i uticaj na rast i nezaposlenost, u značajnijoj mjeri nego u Crnoj Gori.

"I sve to uprkos činjenici da je, iz mnogo razloga, crnogorska ekonomija bila ranjivija na spoljne promjene u odnosu na Srbiju", dodao je Olters.

Zamjenu eura u Crnoj Gori i uvođenje nacionalne valute ranije je predlagao opozicioni Pokret za promjene, smatrajući da bi se domaćim novcem lakše prebrodila globalna finansijska kriza.

Potpredsjednik crnogorske Vlade i ministar finansija, Igor Lukšić, međutim, smatra da je uvođenje domaće valute pretenciozno, posebno u momentu kad i države Evropske unije koje nemaju euro, razmišljaju da se odreknu vlastitog novca i pridruže se eurozoni.

SEEbiz.eu