Jedna od spravica bez koje savremen čovjek gotovo da ne može da zamisli život, kompjuterski miš, slavi danas 40. rođendan.

Na današnji dan 1968. godine, njegov izumitelj, dr Daglas Engelbart iz Istraživačkog instituta u Stenfordu (SAD) predstavio je prvi informatički miš – pravougaonog oblika, sa samo jednim tasterom i dva točkića umjesto kasnije kuglice.

Bilo je potrebno sačekati 1974. godinu da bi taj paralelopipedni miš, zahvaljujući švajcarskom informatičaru Žan-Danielu Nikuu, dobio kuglicu i drugo dugme, što je olakšalo njegovu upotrebu.

Ubrzo se oblik prvobitnih miševa zaoblio i približio savremenom obliku.

Spravica je dobila ime "miš" jer je i oblikom, i veličinom, ali i kablom koji mu se, poput repa, nastavljao na zadnji dio "tijela" podsjećao na simpatičnog malog glodara.

Deset godina kasnije, 1984. godine pojavili su se i bežični miševi koji su "komunicirali" sa računarom infracrvenim zracima, a 2000. godine je kuglica, koja je bila pravi skupljač prašine, zamijenjena optičkim receptorom. Prije četiri godine na tržištu su se pojavili i laserski miševi.

Danas se na tržištu nalazi paleta miševa najrazličitijih boja i oblika, a najsmjeliji dizajneri su od njih napravili uređaje koji, uz osnovnu funkciju, mogu, na primjer, da služe kao aspiratori, uređaji za lijepljenje etiketa, grijači ili rashlađivači dlanova, telefoni, odašiljači mirisa, mjerači pritiska…

Uprkos toj raznolikosti, analitičari istraživačkog kabineta "Gartner" ne predviđaju miševima "sjajnu" budućnost, jer bi oni za pet godina mogli da budu zamijenjeni taktilnim interfejsovima i sistemima za prepoznavanje oblika preko vebkamera.