Polaganje vozačkog ispita nije moguće na manjinskom jeziku i pismu zbog nedostatka para

Piše: Aleksandar Saša Zeković*

Crna Gora je država koja priznaje postojanje manjinskih naroda na svojoj teritoriji i pristupila je gotovo svim međunarodnim dokumentima promovisanja i zaštite ljudskih prava. Poštovanje identiteta podrazumijeva stvaranje odgovarajućih uslova za njegovo izražavanje, očuvanje i dalje razvijanje. Brojne praktične i svakodnevne situacije, posebno sa aspekta društvene kohezije, govore da je neophodno pristupiti usvajanju odgovarajućih mjera za unaprijeđenje, u svim oblastima života, pune i efektivne ravnopravnosti pripadnika manjinskih naroda.

Jedna od praktičnih situacija jeste i omogućavanje zainteresovanim građanima, polaganje vozačkog ispita na svom maternjem jeziku i pismu.

U mnogim zemljama članicama EU kao i u Sjedinjenim američkim državama, zainteresovanim kandidatima koja nijesu u stanju da odgovore na pitanja zbog nepismenosti ili nerazumijevanja jezika omogućava se da pisani dio teoretskog dijela ispita polažu usmeno, na svom jeziku ili uz pomoć službenog prijevodioca.

Testovi za polaganje teoretskog dijela ispita u našoj zemlji štampani su na službenom jeziku i isključivo na ćiriličnom pismu. Problem nastaje prilikom polaganja testova, jer brojni kandidati nedovoljno poznaju ćirilično pismo za razliku od latiničnog na kojem se i temelje njihovi maternji jezici, što se negativno odražava na prolaznost, njihove finansijske prilike jer su izloženi povećanim troškovima kao i na njihov dalji profesionalni razvoj i socijalnu inkluziju. Česti su i slučajevi korupcije tim povodom.

Početkom jula ove godine pozvao sam ministra prosvjete i nauke u Vladi Crne Gore da doprinese rješavanju ovog pitanja i da se postara, sobzirom na nadležnost Ministarstva, da testovi, drugi ispitni materijal kao i kompletna procedura polaganja vozačkog ispita bude prilagođena i potrebama i interesima pripadnika manjinskih naroda, kako bi bila uvažena objektivna jezička specifičnost, posebno u pogledu korišćenja pisma.

Mjere koje sam predložio su u funkciji stvaranja uslova za, prije svega, ravnopravnu upotrebu latiničnog i ćiriličnog pisma, ohrabrivanja upotrebe manjinskih jezika i predstavljaju realizaciju preuzete državne obaveze uklanjanja neopravdanog ugrožavanja, isključivanja, ograničavanja i nepovoljnog tretmana manjinskih jezika kojim se dovodi u pitanje njihovo očuvanje i razvoj.

Nedavno sam povodom moje inicijative dobio odgovor od ministra prosvjete i nauke u Vladi Crne Gore prof. dr Sretena Škuletića kojim me obavještava da trenutno, iz finansijskih razloga, ne postoje uslovi za organizovanje polaganja vozačkog ispita, na manjinskim jezicima shodno pozitivnim propisima.

Prema navodima Ministarstvo prosvjete i nauke obavezu štampanja testova je preuzelo od Auto-moto saveza Crne Gore. Testovi, koji su sada u upotrebi, su urađeni metodom filmovanja i montirani na B2 formatu u jednom primjerku. Veće promjene u montažama je zbog njihove starosti skoro nemoguće izvesti i to bi iziskivalo značajnija finansijska ulaganja.

Ministar je ipak najavio da će prilikom izrade novih testova biti korišćene savremenije tehnologije koje omogućavaju primjenu različitih pisama i jezika u skladu sa propisima kojima se propisuje upotreba jezika i pisma manjinskih naroda.

„Sam posao pripreme, tehničke obrade, revizije, prijevoda i štampe testova je obiman i skup posao, koji zbog svohe specifičnosti, mora imati i adekvatnu zašitu. Zbog svega toga proces se mora realizovati u više faza u saradnju i sufinasiranje svih zainteresovanih organozacija" zaključuje ministar u svom odgovoru.

Prema Ustavu upotreba ćiriličnog i latiničnog pisma je ravnopravna, jezici manjinskih naroda takođe su u službenoj upotrebi dok je Crna Gora, ratifikacijom Evropske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima, kao manjinske, prepoznala albanski i romski jezik.

Podjećam, ciljevi obrazovanja u Crnoj Gori, između ostalih su, obezbjeđenje mogućnosti za svestrani razvoj pojedinca, bez obzira na nacionalnu pripadnost, zadovoljenje potrebe, interesovanja, želje i ambicije pojedinca za doživotnim učenjem, razvijanje svijesti, potrebe i sposobnosti za očuvanje i unaprijeđenje ljudskih prava, pravne države, multietičnosti i različitosti; uključivanje i participacija na svim nivoima rada i djelovanja i doprinos uključivanju u procese evropskih integracija.

Mišljenja sam da do izrade novih testova Ministarstvo prosvjete i nauke ipak mora naći način da zaštiti zainteresovane pripadnike manjina od neravnopravnog tretmana. Takođe, pozivam Ministarstvo prosvjete i nauke da ovaj projekat pokrene što prije uz uključivanje savjeta manjinskih naroda i civilnog društva i isti finansira kroz IPA predpristupni fond čija sredstva moraj biti korišena za prevazilaženje ključnih problema i usvajanje evropskih standarda ali i uz mnogo transparetniju proceduru i veću uključenost civilnog društva.

*mr Aleksandar Saša Zeković
istraživač kršenja ljudskih prava u Crnoj Gori

Napomena: Naslov je dao PCNEN