Naftna mrlja  ne bi se mogla ukloniti punih pet godina ako bi iz spremnika potonulog broda kod Komiže počeo istjecati mazut, tvrde stručnjaci. Državne službe tvrde da je sve pod kontrolom

Piše: Denis Krnić

Premda je Ministarstvo kulture RH prošle godine izvijestilo javnost o tome kako je u cijelosti ispumpan mazut iz grčkog parobroda "Vassilios T", potpljenog 1939. godine u blizini rta Stupišće kod Komiže, "Slobodna Dalmacija" posjeduje dokumentaciju Ministarstva mora, Ministarstva kulture i Hrvatskog ronilačkog saveza koja govori suprotno.

Iz dokumentacije je vidljivo kako je tvrtka "Maritim", u vlasništvu Alana Smojvera, 2006. i 2007. godine bez natječaja dobila posao sanacije starog broda, te ga uredno naplatila preko Ministarstva mora u iznosu od 1,2 milijuna kuna, a iz fonda ronilačkih članarina Hrvatskog ronilačkog saveza (HRS).

Naplaćen posao

Dakle, dio sanacije je ipak obavljen, a radovi su plaćeni. Međutim, tvrtka nije obavila lociranje i sondiranje tankova u kojima se, prema procjenama pomorskih stručnjaka, nalazi između 50 i 100 tona opasnog mazuta s 12 posto sumpora.

Usporedbe radi, današnja goriva ne sadržavaju više od jedan posto sumpora. Zbog toga je Nadzorni odbor HRS-a nedavno podnio opsežnu kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu.

Drugi ključni dokument je izvještaj višeg inspektora Domagoja Perkića iz Uprave za zaštitu kulturne baštine, u kojem se navodi kako "predviđeni poslovi nisu u cijelosti obavljeni te da je potrebno nastaviti sondiranje u cilju definiranja položaja ostalih tankova, sekanjem preostalih količina mazuta iz štiva i strojarnice".

Sadržaj izvještaja potvrdio nam je poznati ronilac Lorenzo Marović koji je u lipnju 2006. prvi uočio curenje mazuta s olupine i tada sudjelovao u sanaciji "Vassiliosa T" koji leži na dubini od 50 metara.

Dva pokušaja 127 kubika mazuta pomiješanog s morem izvađeno je s broda u lipnju 2006. godine 2. faza sanacije trajala u lipnju 2007. kada je izvađen gotovo sav mazut iz strojarnice, a ojačane su i pukotine kroz koje je došlo do curenja mazuta

– U prvoj fazi iz broda smo izvukli 70-ak tona onečišćene tekućine. Ove sam godine otkrio da se u prostoru broj tri ponovno nakuplja mazut, što dokazuje da ga ima u tankovima koji nisu pronađeni. Riječ je o tankovima koji imaju kapacitet 300 tona goriva, a pretpostavlja se da ga je ostalo do maksimalno 100 tona. Snimke nakupljenog mazuta dao sam Tomislavu Miletiću, pomoćniku ministra mora. Ako ponovno procuri mazut, teško zagađenje srednjeg jadrana bit će neizbježno – kazao nam je Marović.

Prema riječima stručnjaka, u slučaju jačeg izlijevanja mazuta s "Vassiliosa T", pod pretpostavkom najgoreg scenarija da na površinu ispliva veći dio od procijenjene količine, teško bi bilo predvidjeti raznjere ekološke katastrofe koja bi pogodila otočje srednjeg i južnog Jadrana. Širenje mrlje ovisilo bi o vremenskim uvjetima i brzini reakcija nadležnih službi.

Ugroženi južni otoci

U slučaju jake tramontane (sjeverozapadni vjetar), kazuju dobro upućeni, ekspanziju mrlje po površini mora i dalje prema otocima bilo bi nemoguće zaustaviti.

Ministarstvo mora: Nema opasnosti od zagađenja U Ministarstvu mora potvrđeno nam je kako tankovi nisu pronađeni, ali tvrde da nema opasnosti od ekološkog zagađenja. Valja navesti kako je do prije samo četiri mjeseca isto ministarstvo bilo stava kako je sav mazut – ispumpan. – U razdoblju od 4. do 9. kolovoza ove godine Ministarstvo kulture obavilo je nadzor olupine broda. Utvrđeno da je u prostoru od prve do treće štive i strojarnice ukupno preostalo oko 3,7 kubnih metara mazuta, dok njegove količine u tankovima nisu poznate jer nisu pronađeni. Pristupanje sanaciji teretnog parobroda kako bi se otklonile i preostale količine mazuta očekuje se uskoro, do kada će se nastaviti sondiranje dvodna broda s ciljem definiranja položaja tankova kako bi se moglo utvrditi da li se u njima nalazi mazut – kazala nam je Marina Halužan, glasnogovornica Ministarstva mora.

U slučaju onečišćenja trebalo bi minimalno pet godina mukotrpne sanacije mora i krševite obale Visa, Hvara, Pelješca, Korčule i Mljeta. Na marginama ovogodišnjeg nautičkog sajma "Croatia Boat Show" održan je neformalni susret Miletića, Marovića i tadašnjeg predsjednika HRS-a Kamila Čuljka.

Tom je prigodom Miletić upoznat s činjenicom da tankovi nisu pronađeni te da prijeti opasnost za morsku floru i faunu, to više što je lokacija na kojoj se nalazi potopljeni brod trusna zona.

U nadzoru sanacije "Vassilosa T", inače kulturnog dobra RH, kao nadređeni inspektorima za zaštitu kulturne baštine participirao je i podvodni arheolog Jasen Mesić, državni tajnik Ministarstva kulture.

Obje je faze Mesić ocijenio uspješnima, premda je bio upoznat s činjenicom da tankovi nisu pronađeni. Mesićev komentar nismo uspjeli dobiti.

Slobodna Dalmacija