Na kakav otpad elektrane?

by | jul 20, 2008 | Čuj - viđi - javi | 6 comments

Da li slucajno ili ne, sjutradan nakon posjete crnogorskog Premijera Italiji, pojavi se tema o gradnji elektrana u Crnoj Gori koje bi radile sagorijevajuci otpad. Da nije mozda nuklearni otpad iz zemalja EU?

Piše: Marin Licina

Ne tako davno, tacnije u Aprilu ove godine, italijanski ministar inostranih poslova objelodanio je namjeru da Italija zeli da sagradi NUKLEARNE elektrane u susjednim zemljama kao sto su Crna Gora i Albanija. I PCNEN je prenio tu vijest, kao i brojni elektronski mediji iz regiona. (http://www.bljesak.info/content/view/7818/159/)

Naime, Italija je krajem 80.-ih godina proslog vijeka na referendumu odlucila da se na njenoj teritoriji ne mogu graditi nukelarke. Naravno, to je ucinila prije ulaska u EU, dok jos nije izgubila dio svojeg suvereniteta. Crna Gora bi trebala takodje organizovati takav referendum.

Zasto? Zato sto niko normalan ne gradi nuklearke na trusnom podrucju, podloznom cestim zemljotresima, a da ne pricamo o pijanim portirima, vozacima i ostalim "strucnjacima" koji bi radili u njoj.

Referendum treba organizovati prije apliciranja za clanstvo u EU. Jer kada se prihvati kandidatura tu se vec gubi dio suvereniteta, i namjeru Italijana Crna Gora ne bi mogla da blokira. Tim prije radi dodvoravanja Briselu, ne bi mogli da odbijemo nase dobre komsije.

Ako i udjemo u EU, samo naivni i oni koji ne razmisljaju svojom glavom misle da cemo biti ravnopravan clan u EU. To je najucestalija recenica nasih politicara, "tezimo ka ravnopravnom clanstvu porodici evropskih naroda".

A kako da ne. Jos su i u nasem parlamentu vlast i opozicija jednoglasni oko ulaska u EU. Znaci da nesto ne znaju dovoljno cim su postigli konsenzus. Tako misle oni koji ne znaju kako funkcionise EU i koji su njeni organi.

Primjer je Grcka koja u Evropskom parlamentu ima 3% svojih poslanika. Crnoj Gori po velicini i broju stanovnika pripalo bi eventualno 1%. Da ne pominjem Evropsku komisiju i Savjet Evrope.

Znaci nas predstavnik ne bi bio u prilici niti da stopira zakone koji nijesu u interesu crnogorskih gradjana niti da pokrene inicijativu za usvajanje onih koji su u nasem interesu.

Da li je to stvarno tako, i da li jedna drzava gubi svoj suverenitet?

Opet slucajno ili ne primjer je Italija i grad Napulj, kada su imali problem sa odvozom smeca iz grada prosle godine. Odmah je uslijedio poziv iz Brisela Berluskoniju, "rjesavaj taj problem da ti ne uvedemo sankcije! To nije tvoj grad, to je Evropa!" To je ipak jedan pozitivan primjer djelovanja i moci EU, ali ovom prilikom da ne nabrajam negativne kojih bi bilo i previse.

Ipak Crna Gora, koliko god je mi voljeli i ponosili se njome, ne moze biti ravnopravna sa Italijom, Njemackom, Francuskom… i bojim se da bi smo uz jos par drzava bili zadnja rupa na svirali… Evropa nas ne voli.. sjetite se onih 55%.

6 0 komentara

  1. Plannco Wallach Senior

    hrishcanska ljubav i prashcanje na ‘talijanski nachin: ko tebe gadja jeftinim cigaretama ti njega gadjaj nuklearnim otpadom.

    dojdoh, vidoh, problijedo(e)h!

  2. Lazar

    Moj dobri Marine,
    konstatacija da nas Evropa ne voli je, najblaze receno, maloumna. Vrijedjalo bi zdrav razum raspravljati o obicnoj gluposti.
    Ako zelis u EU, zar je za ocekivati da od nje samo uzimamo a da nista ne dajemo, i da naravno zadrzimo domaca pravila (o civilizacijskom dostignucu nasih pravila drugom prilikom), da ne prihvatimo njihova, tj. zajednicka.
    Za jednu zemlju bez demokratske tradicije, sa nesmjenjivom vlascu, nerazvijenim institucijama, ozbiljnim problemom korupcije i organizovanog kriminala, zabusantskim mentalitetom, zivot van EU je garancija da se po svim ovim pitanjima nece nista promijeniti.
    Da li cemo u nekada u EU biti “zadnja rupa na svirali” ne zavisi od EU. Opet sve zavisi od nas. Jasan cilj, celicna volja, rad, disciplina u svakom pogledu nas nece uciniti zadnjom rupom na svirali. E sada sto su ovo osobine germanskog a ne i balkanskog mentaliteta, to je opet drugo pitanje.
    Zelimo li mi da se mijenjamo? U ovom pitanju Marine lezi odgovor da li cemo biti “zadnja rupa na svirali”, ne u EU.

  3. D.Stojanovic

    G. M. Licina je pobrkao neke stvari. Prije svega elektrane koje koriste otpad ne mogu nikako da budu istovjetne sa nukleranim elektranama (niti mogu da koriste nuklearni otpad).

    Sto se tice EU i nase pozicije nesto ne vidim da se mnogo pate Luksemburg, Malta, Kipar itd. Niko od njih ne pokazuje zelju da izadje. Ali su cinjeli sve u svojoj moci da udju.

    Ono sto je interesantno je zasto je PCNEN postavio ovako – blago receno – nestrucan i povrsan tekst? Ko se to testira i zasto?

  4. Gradjani Djuro

    Nuklearni otpad nije samo ono sto nije sagorelo u reaktoru. Krpe, stupe,metle, cetke, radna odjela,kombinezoni (za jednokratnu upotrebu) i sve ono sto je bilo u sredini sa makar i minimalno povisenom radijacijom, je takodje nuklearni otpad. I toga ima ne samo u nuklearnim elektranama, nego i u istrazivackim reaktorima, medicinskim ustanovama i na MNOGIM drugim mjestima. U svakoj razvijenoj zemlji takvo smece se uglavno cuva (pri tome niko ne zna tacno do kada) i zauzima ogromne zapremine u skupim odlagalistima.

    Mala je vjerovatnoca da ce to iz odlagalista doci kod nas na spaljivanje, ali je velika da ce se priliv u odlagalista smanjiti.

    O ovome svi govore, po cijelom svijetu. A sto nebi mi?

  5. Marin Licina

    G. D.Stojanovic se ocigledno razumije oko principa rada svih elektrana, a ja iskreno ne bas kako rade nuklearne elektrane, koje radiaktivne elemente koriste kao gorivo, kako se to doprema do elektrane, gdje zavrsava nuklearni otpad od rada drugih fabrika i postrojenja, i smatram da su to tehnicke stvari, i da poenta price je jedino dobro prekontrolisati bilo kakvu mogucnost gradnje takvih elektrana u crnoj gori. ja nijesam clan PCNEN-a, i ovim tekstom se niko ne testira, vec je stavljen u rubriku “cuj-vidji-javi”, a i potpisan punim imenom i prezimenom. Sto se tice EU, Luxemburga, Malte i Kipra.. naveo si odlicne tri drzave.. prosto ne znam odakle da pocnem. Ne pate one sto su u EU jer su one dosta izvan toga. Cak oni odlucuju kada se osniva EU, ko ce da je cini, i kad ce da se zavrsi ta kosmopolitska odiseja zvana EU. Veliko Vojvodstvo Luksemburg je bukvalno bili kupljeno od strane Njemacke u toku 2.Svj. rata, kupljeno za novac. Vojvoda Luksemburga se pridruzio saveznicima u borbi protiv Nacizma, da bi upravo on 1946. bio jedan od osnivaca Ujedinjenih Nacija, zatim NATO-a 1949, pa Evropske ekonomske zajednice 1957, kao pretece danasnje EU. O Malti se ne moze govoriti osim u kontekstu Reda Malteskih vitezova koji su u samom vrhu piramide vladara svijeta, i Malta sve osim EU. Ona je tek 2004. pristupila, a paralelno je nastavila da bude clanica Komonvelta na cijem celu je niko drugi do Kraljica Elizabeta II. Ispustih kod one piramide da i nju pomenen, ali eto sve dodje na svoje. I Kipar slicno kao i Malta, 1.maja 2004. pristupio EU, djelimicno 1960. stekao nezavisnost od Britanije. Na Kipru su vrlo namjerno otvorene cuvene banke, kao i na ostalim zabacenim ostrvima, Maldivi recimo.. Sejseli itd. i odatle se finansijski odradjuju svi krupni poslovi na globalnoj, svjetskoj sceni. Dobar pokusaj G.Stojanovicu, ali Crna Gora je daleko i od Luksemburga, i od Malte i od Kipra. Moja namjera je bila da ukazem na “mostove saradnje dvaju susjednih zemalja” i da nam italijanske nuklearke nista ne trebaju, pa makar radile one i na radioaktivne turske paradajze.. eto toliko..

Submit a Comment