Najnovija istraživanja genetičara pokazala su da čovjek ima znatno manji broj gena nego što se do sada mislilo.

Koliko gena je potrebno da bi se stvorilo ljudsko biće? Gotovo isti broj koliko ih sadrži jedna biljka ili crv, kažu najnovije procjene naučnika koji su, inače, drastično smanjili broj gena u ljudskom organizmu u odnosu na procjene od samo prije tri godine.

"Mi, ljudi, baš i nismo nešto impresivno u poređenju s drugim živim organizmima", tvrdi američki genetičar dr. Frensis Kolins, koautor najnovije analize grupe međunarodnih stručnjaka koja je dekodirala ljudski genom.

Nova procena govori da čovjek posjeduje između 20.000 i 30.000 gena što je znatno manje od do sada važećih procjena – između 30.000 i 40.000, koliko je ista ova grupa procijenila 2001. godine.

Neka poređenja otkrivaju gotovo senzacionalne podatke: majušni, okrugli crv po imenu "C elegans", inače eksperimentalni ljubimac naučnika, posjeduje 19.500 gena dok mala cvjetna biljka iz porodice slačica, "arabidopsis", ima ih oko 27.000.

Međutim, složenost ljudskog organizma potiče od detalja koji su više nego prosta lista njegovih gena, tvrde naučnici.

"Kad je ljudski organizam u pitanju, nije odlučujući samo broj gena. Važnije je kako, zapravo, priroda koristi te gene", smatra genetičar Erik Lender sa Instituta Broud u Masačusetsu, takođe član istraživačkog tima.

Naučnici su dugo nagađali koliko gena, zapravo, posjeduje čovjek. Neki su pretpostavljali da ih ima oko 100.000 pa i više ali su mnogi istraživački projekti pokazali da je riječ o znatno manjem broju.

U pravom takmičenju u nagađanju naučnika u periodu 2000 – 2007. godina prosječne pretpostavke su se kretale oko 66.000 gena ali su procjene ubrzo spale na oko 44.000.

Kolins, direktor Nacionalnog instituta za istraživanja genoma, kladio se na brojku od 48.000 gena, kad su opklade počele, što je dva puta više od sadašnjih procjena.

"Šta se može, čovjek se uči dok je živ", stoički je zaključio.

Naučnici tvrde da najnovije dosta čvrste procjene govore da čovjek posjeduje najmanje 20.000 gena jer su brojna laboratoreijska istraživanja pokazivala da postoji minimum od 19.599 gena.

Genetičar Džerald Rubin sa kalifornijskog Univerzieta Berkli smatra da su "rezultati najviše što se može dobiti u ovom trenutku" zbog čega ne vjeruje da će se oni bitnije mijenjati u daljim istraživanjima.

"Moramo se jednostavno pomiriti s činjenicom da nemamo mnogo više gena od crva", kaže Rubin.

Pa kako je onda moguće da je organizam čovjeka toliko složen iako ima relativno malo gena? U poređenju sa jednostavnijim organizmima, naglaša Kolins, čovjek ima veće koristi od gena koji posjeduju više od jednog proteina i od složenih proteina koji "obavljaju više od jednog posla".

U svakom slučaju, ukazuju genetičari, više biološke složenosti ne bazira se na jednom proteinu već na kombinaciji više njih što obezbjeđuje stvaranje mnogo varieteta od proteina pronađenih u čovjeku.

Lender ističe da ga ne brine činjenica da se pokazalo da čovjek posjeduje tako ograničen broj gena. "Naprotiv, mislim da je to velika novost zato što to konačno pokazuje koliko smo mnogo otkrili i saznali o genima čovjeka", zaključio je on.

FoNet