Prema Ustavu Crna Gora je ekološka država, a ključni strateški dokumenti Skupštine i Vlade kao prioritet prepoznaju evorpske integracije i održivi razvoj Crne Gore.

Skupština je donijela odluku o pristupanju izradi Prostornog plana Crne Gore do 2020. godine još 13. septembra 2001. i propisala da će izrada tog dokumenta biti završena u roku od dvije godine, do 1. oktobra 2003. godine. Šest godina kasnije, baš u toku predsjedničke kampanje, Predlog prostornog plana je na dnevnom redu sjednice Skupštine.

Evropska komisija je 7. februara 2008. godine, dostavila komentare na Predlog prostornog plana. U komnetarima se, pored konstatacija o dobrim stranama tog dokumenta, navode i njegovi suštinski nedostaci koji bi mogli da dovedu u pitanje princip održivog razvoja Crne Gore i očuvanje najvažnijih resursa naše zemlje.

Evropska komisija navodi, između ostalog, da ovom dokumentu  nedostaje okvir za rješavanje konflikata izmedju planova za energetsku i saobraćajnu infrastrukturu, te konflikta između planirane infrastrukture u poljoprivredi i turizmu i ciljeva zaštite životne sredine. Komisija konstatuje da je osnovna slabost Prijedloga prostornog plana "preuranjeno determinisanje" rješenja za korišćenje prostora, bez odgovarajuće procjene uticaja na životnu sredinu. Evropska komisija u komentarima ukazuje i da je o tom dokumentu potrebno organizovati javnu raspravu u koju će se pored vladinih institucija uključiti  predstavnici civilnog društva, stručnjaci i najšira javnost.

Ključna preporuka Strateške procjene uticaja na životnu sredinu je da "Prostorni plan treba biti usvojen kao privremeno rješenje sa čvrstom posvećenošću da se dorade strategije i alternative te da se izađe sa definitivnijom verzijom za recimo 4 godine (tj. 2010.)".

U Izvještaju o strateškoj procjeni uticaja je, između ostalog navedeno, da u Prijedlogu prostornog plana nema dovoljno informacija na kojima bi se bazirale ključne odluke koje će uticati na bitne aspekte ekonomije zemlje, životnu sredinu i socijalnu dobrobit i  nakon što istekne planirani vijek Plana.

Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja podvlači i da koncept Prijedloga prostornog plana o izgradnji kapaciteta za proizvodnju hidro-električne energije, sadrži širok spektar ekoloških rizika i u osnovi je u suprotnosti sa ciljevima zaštite životne sredine i održivog razvoja. To se odnosi kako na upotrebu pojedinačnih rječnih sistema kao što su Tara i Morača, tako i na prevođenje vode iz jednog rječnog basena u drugi. U tom izvještaju se napominje da u Evropi postoji snažna tendencija ka integrisanim energetskim sistemima i to da bi se izbjegla oštećenja životne sredine, do kojeg bi mogle dovesti pojedine zemlje koje nastoje da slijede politiku postizanja "samodovoljnosti u energetskom smislu."

Prostorni plan je najvažniji razvojni dokument čije sprovođenje bi, prema komentarima Evropske komisije i zaključcima strateške procjene uticaja na životnu sredinu, moglo imati veoma negativne posljedice po razvoj Crne Gore.

Kako upozorava i Evropska komisja, Prostorni plan, kao najvažniji dokument nakon Ustava, trebalo bi da bude rezultat širokog društvenog konsenzusa o osnovnim pravacima i principima razvoja države.  Zato, ne postoji ni jedan razlog da se o tom dokumentu, punom kontroverzi i rješenja štetnih za Crnu Goru, raspravlja iza zatvorenih vrata. I to u jeku predsjedničke kampanje, u sjenci dnevno-političkog marketinga predsjedničkih kandidata.

Pozivamo poslanike Skupštine Crne Gore da obavežu Vladu da Predlog prostornog plana uskladi sa preporukama Evropske komisije i principima održivog razvoja. Pozivamo ih i da odlože raspravu o ovom veoma značajnom dokumentu za sudbinu naše zemlje i njenog prostora.

NVO POTPISNICI OTVORENOG PISMA

NVO MANS
NVO Expeditio
NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica
NVO Green Home
NVO Zeleni Crne Gore
NVO Tara
NVO Natura
Institut za biologiju mora
NVO Lynx
NVO Centar za inicijative iz oblasti održivog turizma
NVO Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
NVO Ekološko društvo Boke Kotorske
NVO Anima
NVO Sigurna ženska kuća
NVO Prostory
NVO Cgcruise
NVO Fondacija za stipendiranje Roma
NVO „Infomont"
NVO Outdoor club
NVO Projektor – Centar za kulturno nasljedje
NVO Asocijacija Hercegnovska Alternativa
NVO NADA, Herceg Novi
NVO Matica Boke
NVO Glas
NVO Miholjski zbor
NVO ZELENIKA ZELENIČANIMA
NVO URCD
SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić
Akcija za ljudska prava
Ženska grupa "Stela"
Monitoring Group Ulcinj "MOGUL
Centar za interetnicke odnose – PAX
NVO "Novi Horizonti"
NVO Liga žena glasača
NVO Udruženje Kamelija, Stoliv

POJEDINCI KOJI SU POTPISALI OTVORENO PISMO

Marina Marković
Jovo Zenović
Milka Tadić Mijović
Marijana Bojanić
Mirjana Kuljak
Boris Raonić
Kamelija Sasić
Svetlana Žugić
Vuk Lončarević
Aleksandra Dragutinović
Radmila Radulović
Jasna Stijović
Žarko Rakočević
Aleksandra  Kovačević
Marija Nikolić
Vesna Đukić
Vladimir Nedović
Snežana Milešević
Branka Žižić
Brajak Đorđe
Zorana Milošević, Montecep
Milica Tanasijević

Kustosi u Prirodnjačkom muzeju CG:

Mr Snežana Dragićević, biolog
Mr Suzana Malidžan, biolog,
Mr Snežana Vuksanović, biolog, 
Vera Biberdžić, biolog,
Mr Marko Karaman, biolog
Ilinka Ćetković, biolog