Konvencija Savjeta Evrope za borbu protiv trgovine ljudima (CETS n° 197) stupa na snagu danas, 1. februara, a njen cilj je da prevenira trgovinu ljudima, zaštiti žrtave i obezbijedi krivično gonjenje počinilaca.

Konverncija se primjenjuje na sve žrtve trgovine podjednako – žene, muškarce i djecu, na sve oblike eksploatacije (na seksualnu eksploataciju, prinudni rad, servitud, odstranjivanje organa itd.), kao i na sve oblike trgovine ljudima – nacionalnu i transnacionalnu, trgovinu ljudima koja jeste ili nije vezana za organizovani kriminal.

Sporazum stupa na snagu danas za prvih deset država koje su ratifikovale Konvenciju, a to su Albanija, Austrija, Bugarska, Hrvatska, Kipar, Danska, Gruzija, Moldavija, Rumunija i Slovačka, dok će u Bosni i Hercegovini, Francuskoj i Norveškoj početi da važi od 1. maja 2008.

Konvenciju, čije je potpisivanje započelo u Varšavi u maju 2005. godine, na Trećem samitu šefova država i vlada Savjeta Evrope, su potpisale, ali ne i ratifikovale, još 24 države-članice: Andora, Jermenija, Belgija, Finska, Nemačka, Grčka, Madjarska, Island, Irska, Italija, Letonija, Luksemburg, Malta, Crna Gora, Holandija, Poljska, Portugalija, San Marino, Srbija, Slovenija, Švedska, Makedonija, Ukrajina i Velika Britanija.

Deset država-članica – Azerbejdžan, Češka, Estonija, Lihtenštajn, Litvanija, Monako, Rusija, Španija, Švajcarska i Turska – još nije potpisalo Konvenciju. Potpisnice Konvencije mogu biti i države koje nijesu članice, kao i Evropska unija.

Među osnovnim crtama nove Konvencije, koja je prvi evropski sporazum u ovoj oblasti, su:

• Podizanje svijesti osoba u riziku od trgovine ljudima i akcije u pravcu obeshrabrivanja ‘korisnika’ kako bi se spriječila trgovina ljudima.
• Žrtve trgovine ljudima se moraju prepoznati kao takve kako bi se spriječilo da ih policijski i državni organi tretiraju kao ilegalne migrante ili kriminalce.
• Žrtvama trgovine ljudima će biti pružena fizička i psihološka pomoć i podrška radi njihovog povratka u društvo. Medicinsko liječenje, savjetovanje i informacije, kao i odgovarajući smještaj spadaju u mjere koje se obezbjeđuju. Žrtve takođe imaju i pravo na naknadu.
• Žrtve imaju pravo na najmanje 30 dana da se oporave, oslobode se uticaja trgovaca i donesu odluku o eventualnoj saradnji sa državnim organima. Može im se odobriti obnovljiva dozvola boravka ako to zahtijeva njihova lična situacija ili ako je njihov ostanak potreban radi saradnje i istražnom postupku.
• Trgovina ljudima će se smatrati krivičnim djelom: trgovci i njihovi saučesnici će stoga biti krivično gonjeni.
• Privatan život i bezbjednost žrtava trgovine ljudima će biti zaštićeni za vrijeme trajanja sudskog postupka.
• Mogućnost kriminalizacije korisnika usluga žrtava trgovine ljudima ako su znali da se radi o žrtvi trgovine ljudima.
• Konvencija pruža mogućnost nekažnjavanja žrtve za njeno učešće u nelegalnim radnjama ako je na to bila primorana.
• Konvencija predviđa uspostavljanje nezavisnog tijela za praćenje koje će moći da kontroliše ispunjavanje preuzetih obaveza. U tom cilju, u roku od godinu dana od stupanja na snagu Konvencije, Savjet Evrope će osnovati Ekspertsku grupu za brobu protiv trgovine ljudima (GRETA), koju će činiti deset do petnaest eksperata.

Trgovina ljudima je globalni fenomen koji je obično povezan sa organizovanim kriminalom. Prema podacima Svjetske organizacije rada, svake godine u svijetu ima 2,45 miliona žrtava trgovine ljudima. Nelegalni profit koji se tom prilikom ostvaruje iznosi 33 milijarde dolara godisnje, što trgovinu ljudima čini trećom najprofitabilnijom kriminalnom aktivnošću, poslije trgovine drogom i oružjem.