U Jadranu je otkriven novi aktivni tektonski rascjep, koji bi mogao uzrokovati veliki zemljotres, tako da je za region južne Italije, Hrvatske, Crne Gore i Albanije neophodno ponovo procijeniti opasnost od cunamija, piše američki časopis "Geology" .

Pozivajući se na istraživanje američkih i hrvatskih stručnjaka, časopis navodi da novootkriveni tektonski rascjep, koji prolazi ispod Jadranskog mora, aktivno gradi dalmatinska ostrva i dinarske planine u Hrvatskoj.

Geolozi su ranije vjerovali da su dalmatinska ostrva i dinarske planine prestali da rastu, odnosno da se izdižu iz mora, prije 20 do 30 miliona godina.

Američki časopis objašnjava da se novi rascjep, od područja sjeverozapadno od Dubrovnika, u blizini Visa, pruža u smjeru sjeverozapada najmanje 200 kilometara ispod morskog dna.

Hrvatska obala i 1 185 jadranskih ostrva sve su popularnije turističko odredište, a Dubrovnik, poznat kao "biser Jadrana", pod zaštitom UNESCO-a kao dio svjetske baštine.

Prema riječima glavnog israživača Ričarda Beneta sa Univerziteta Arizona u Tusonu, rascjep nastaje na dijelu gdje prednji rub Evroazijske ploče nasjeda i klizi preko bivšeg dijela Afričke ploče, koji se naziva južnojadranska mikroploča.

"To je zona sudara. Dva kontinenta se sudaraju i grade planine", kazao je Benet, koji je sa kolegama utvrdio da se peta "Italijanske čizme" približava hrvatskoj obali brzinom od četiri milimetra godišnje. Radi poređenja, pomjeranja na poznatom rascjepu St. Andreas u Kaliforniji su i deset puta brža.

Sa tempom približavanja od 4,5 kilometara u milion godina, italijanska i hrvatska obala mogle bi se spojiti za 50 do 70 miliona godina, izračunali su stručnjaci.

Region duž podmorskog rascjepa nema dokaza o potresu velike jačine u posljednih dvije hiljade godina.

"Međutim, ako je rascjep takvog tipa da se može naglo pokrenuti, za regiju je potrebno ponovo procijeniti opasnost od cunamija", rekao je Benet i istakao da to ima implikacije za južnu Italiju, Hrvatsku, Crnu Goru i Albaniju.

Na svom najjužnijem kraju, novootkriveni rascjep povezan je sa seizmički aktivnom zonom dalje na jug, koja je izazvala veliki potres u Dubrovniku 1667. godine, kao i u Crnoj Gori 1979. godine.