U Ministarstvu kulture kažu da ne osjećaju odgovornost zbog toga što u to vrijeme nije postojao sistem kontrole kako pojedine institucije unutar tog resora troše novac iz budžeta
Piše: Antena M
Dok iz Državne revizorske institucije otkrivaju veći broj finansijskih nepravilnosti u radu Ministarstva kulture u 2006. godini, u toj instituciji tvrde da ne osjećaju odgovornost.
Državna revizorska institucija dostavila je ministru finasija i VD ministra kulture Igoru Lukšiću izvještaj o finansijskom poslovanju Ministarstva kulture za 2006. godinu, u kojem je naveden veći broj nepravilnosti i nedostataka u upravljanju javnim finansijama i imovinom.
U Ministarstvu kulture kažu da ne osjećaju odgovornost zbog toga što u to vrijeme nije postojao sistem kontrole kako pojedine institucije unutar tog resora troše novac iz budžeta.
Nezvanično saznajemo da su državni revizori najviše nepravilnosti zabilježili prilikom provjere poslovanja Narodnog muzeja sa Cetinja.
U izvještaju o finansijskom poslovanju Ministarstva kulture u 2006. državni revizori naročito ukazuju da ne funkcioniše sistem unutrašnjih kontrola i nadzor nad radom institucija, ustanova i centara. Takođe, da nije zastupljeno uredno i ažurno računovodstvo.
Rukovodilac Kolegijuma koji je uradio reviziju Branislav Radulović kaže da su u izvještaju državni revizori dali preporuke za buduće finansijsko poslovanje Ministarstva kulture:
”Sada očekujemo od državnog organa koji je bio predmet revizije da primijeni preporuke na koje nije imao primjedbe u svom odgovoru. Naprotiv, saopštio je da se u potpunosti slaže sa preporukama državne revizije, kao i drugih državnih organa, prije svega Vlade i Skupštine, kojima se takođe podnosi izvještaj.”
Prema mišljenju Radulovića, novi ministar imaće pune ruke posla.
”Trebalo bi da sve te nepravilnosti eliminiše, tim prije što je stanje u oblasti kulture više od desetak godina istovjetno, i upravo zato mislim da je kvalitet vrlo dobar razlog postojanja državne revizije u Crnoj Gori, jer državna revizija se neće zaustaviti samo na oblasti kulture, tako da očekujemo da jednake radnje i preporuke kao u toj oblasti primijenimo i u nekim drugim oblastima u Crnoj Gori.”
Pokušali smo da dobijemo komentar ministra kulture iz 2006. Vesne Kilibarde na ocjene iz izvještaja Državne revizorske institucije. Ni nakon višednevnih pokušaja, međutim, nijesmo uspjeli, jer Kilibarda nije odgovarala na naše telefonske pozive.
Sekretar Ministarstva Tomo Miljić ne dovodi u pitanje izvještaj, ali ukazuje da u to vrijeme nije bilo moguće ni kadrovski ni tehnički formirati službu kontrole koja bi vodila računa kako je utrošeno 7,5 miliona eura iz budžeta za kulturu u 2006.
”Možda je propust, možda bi stanje u izvještaju izgledalo drugačije, uravnoteženije, preciznije, ali u svakom slučaju mislim da se svaki izdatak od državnih para jednostavno može adekvatnom dokumentacijom pronaći, samo što jednostavno se ovdje traži da se svaki izdatak mora naći u Ministarstvu. Znači, mi jednostavno sad moramo da vodimo neko dvojno računovodstvo, da svu dokumentaciju koju imaju ustanove kulture za utrošak para moramo imati i mi ovdje. E, tu je taj problem.”
Pitali smo Miljića – da li se u Ministarstvu kulture osjećaju odgovornim što 2006. nijesu imali sistem kontrole kako se troši novac iz budžeta?
”Ja jednostavno ne vidim nekakvu odgovornost u tom dijelu lično, a ni Ministarstva. Ja mislim da ni druge potrošačke jedinice nemaju do tančina pokrivenost Ministarstva finansija, koje ima svoju internu kontrolu i koje vrši kontrolu. Mi ćemo sada da radimo promjenu Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji. Nijesmo za ovu godinu još počeli sa korišćenjem sredstava i ući ćemo sa tom kontrolom u ovoj godini.”
Iako to nije navedeno u izvještaju Državne revizorske institucije, nezvanično saznajemo da su revizori najviše nepravilnosti otkrili u papirima Narodnog muzeja sa Cetinja.
Tadašnji direktor Petar Ćuković tvrdi, međutim, da se ne radi o zloupotrebama, već o nekim proceduralnim nepravilnostima:
”To znaju i ljudi koji su vršili te kontrole. Nema riječi o nekakvim finansijskim malverzacijama ozbiljnijeg karaktera. Riječ je možda o administrativnim propustima ili procedurama koje nisu ispoštovane u određenim finansijskim operacijama, i to nepoštovanje procedura na neki način je vezano za prelaz iz jednog sistema ili načina finansijskog poslovanja u drugi, koji je rigorozniji.”
Osim državnih institucija, Vladinih tijela i organa, predmet revizije ubuduće biće i lokalne uprave – najavljuju iz Državne revizorske institucije.
U toj instituciji, čini se, vlada odlučnost da se uspostavi red u vezi sa trošenjem državnog novca.
”Akcenat ćemo davati kontroli, da vidimo da li se za količinu para koja je potrošena postigao najbolji mogući efekat” – izjavio je ranije novi član Državne revizorske institucije i bivši funkcioner Socijalističke narodne partije Dragiša Pešić.
0 Comments