Naučnici su u ovoj godini došli do deset izuma, čiju je suštinu objavio američki časopis Vajered, a prenose drugi mediji, navodeći da pojedini naučnici smatraju da povećanje globalne temperature zahtijeva sprovođenje drastičnih mjera.

Časopis je objavio opis deset izuma, među kojima je pod brojem jedan idejni projekat "poljoprivrede na soliterima".

Poljoprivreda na visini

Tu je i "efikasnije drveće", zatim "plodni okeani", "vještačke erupcije", "kosmička ogledala", a zaključni je "status kvo".

Inspiracija za idejno rešenje deficita poljoprivrednog zemljišta, s obzirom na to da se 37 odsto zemljine površine već koristi za potrebe poljoprivrede, su takozvani ekološki soliteri, koji mogu da budu u funkciji 365 dana u godini.

Prototip takvog nebodera, koji je stvorio profesor Kolumbijskog univerziteta Diks Despomjer, nalazi se u američkom muzeju nauke i industrije.

U projektu "poljoprivrede na soliterima" se ukazuje i na to da će sa povećanjem broja stanovnika na Zemlji za 40 godina na 9,2 milijardi ljudi biti neophodno udvostručenje proizvodnje hrane.

Ekološke krave

U projektu "ekološki čistih krava" se upozorava da krave i druge domaće životinje godišnje izbacuju preko izmeta 80 miliona tona metana, gasa sa efektom staklene bašte, koji je čak 20 puta zasićeniji od ugljendioksida.

Britanski naučnici su pronašli rješenje za ovaj problem u – bijelom luku, koji pri dodavanju stočnoj hrani utiče na bakterije, proizvođače metana, i doprinosi boljem varenju.

Za sada jedina zamjerka ovoj zamisli je da meso ovih životinja poprima ukus koji se, najvjerovatnije, neće baš dopasti potrošačima.

Četka za ugalj

Što se tiče "četki za ugalj", profesor Klaus Lakner, fizičar Kolumbijskog univerziteta je projektovao maksi-četku, visoku bezmalo 100 metara, za apsorpciju one količine ugljendioksida koju emituje u atmosferu 15.000 automobila.

Flota takvih uređaja, veličine Arizone, mogla bi da neutrališe otrovne gasove cijelog čovječanstva, samo ostaje nejasno šta da se dalje radi sa prikupljenim gasom.

Kontrolisani uragani

Slično je i sa "kontrolisanim uraganima" gdje fizičar Jevrejskog univerziteta Danijel Rozenfeld smatra da ubrizgavanjem prašine u osnovu uragana može da se poboljša slika dobijena sa satelita, i kontroliše njegovo kretanje i snaga.

Ukoliko se, međutim, izgubi kontrola posljedice mogu da budu katastrofalne, posebno sa pravne tačke gledišta.

Fabrike oblaka

Osmišljeni su i "brodovi-fabrike oblaka" u kojima flote brodova sa upravljanjem na daljinu, mogu da odbijaju sunčeve zrake, stvarajući oblake vodene pare pomoću vode okeana.

Prema riječima američkog fizičara Džona Lathema i njegovog škotskog kolege Stefena Saltera, hiljadu ovakvih brodova može da spriječi porast temperature, čija je posljedica udvostručenje količine ugljendioksida u atmosferi. Međutim, potencijalne posljedice ove metode po klimu tek bi trebalo proučiti.

Efikasnije drveće

Američki naučnici su objavili istraživanje, čiji se cilj sastoji u genetskoj promjeni drveća, kako bi se primoralo da bude "efikasnije", odnosno da raste brže i smanji količine lignina, hemijskog jedinjenja koje otežava njihovo pretvaranje u biološko gorivo.

Na taj način, smatraju oni, drveće će apsorbovati više ugljendioksida preko korena, a preostali dio bi se koristio za biološko gorivo. Rizik je "samo" od narušavanja ekosistema na svjetskom nivou.

Plodniji okeani

"Plodni okeani" se zasnivaju na ideji da se unošenjem u morsku vodu takvih elemenata, kao što su urin, ili gvožđe povećava njihova plodnost i sposobnost reprodukcije planktona, kako bi mogao da upija veće količine ugljendioksida.

Umiruća flora okeana se, inače, taloži na dnu i sobom odnosi ugljenik, ali se opasnost krije u tome da se povećanjem količine oslobođenog i apsorbovanog ugljenika povećava kisjelost vode.

Vještačke erupcije

"Vještačke erupcije" su koncepcija koju je predložio dobitnik Nobelove nagrade Paul Krutcen smatrajući da bi rasprašivanje sumpora u atmosferu pomoću raketa, aviona, pa čak i vještačkih vulkana, doprinijelo da se blokiraju sunčevi zraci, kao što je bilo 1991. godine pri erupciji vulkana Pinatubo na Filipinima.

On je ocijenio da to može da za deset godina doprinese smanjenju temperature do nivoa devedeseth godina. Međutim, ako sve ne krene predviđenim tokom, biće potrebno mnogo godina da se povrati ravnoteža u atmosferi.

Kosmička ogledala

Šta reći za ideju "kosmičkih ogledala" koja predviđa solarni štit, površine 1,5 miliona kvadratnih metara, sačinjen od 16.000 milijardi ogledala i lansiran na orbitu pomoću ugljeničnog maksi-topa vrijednog 5.000 milijardi dolara.

Pomoću ove ideje astronom iz Univerziteta Arizone Rodžer Endžel namjerava da ohladi planetu. Rizik je u tome da u atmosferi može da izostane apsorpcija ugljenika i da se jednog trenutka ponovo pojavi efekat staklene bašte.

Status – kvo

Zaključni "status-kvo" je da navedeni genijalni projekti mogu da izazovu opasne posljedice u slučaju da nešto krene naopako. Međutim, recidivi će biti manje pogubni nego posljedica potpune neaktivnosti, ukazuju naučnici.

Jer, kako je naveden primjer, emitovanje 8,4 milijardi tona ugljendioksida svake godine i povećanje ukupne količine ovog jedinjenja do rekordnog nivoa istovjetno je posljedicama najopasnijeg eksperimenta koje je čovjek ikada izveo.