Bilo je samo pitanje dana kada će neka od relevantnih političkih stranaka iz BiH s hrvatskim nacionalnim predznakom, i koja će to biti prva, zvanično zatražiti da se Bosna i Hercegovina uredi kao federacija s  tri federalne jedinice – bošnjačke, hrvatske i srpske.

Piše: Mirko Šagolj

Jer, treći entitet odavno lebdi u zraku.

I, konačno, to je uradio HDZ 1990 na svom Prvom saboru odr­ža­nom u subotu u Mostaru. Predsjednik ove stranke Božo Ljubić bio je jasan i otvoren. Smatra da OHR "treba koristiti sve svoje instrumente koji mu stoje na raspolaganju dok BiH ne usvoji funkcionalan ustav". Aktualna kriza, po njegovom mišljenju, nije uzrokovana mjerama visokog predstavnika. On nastoji da riješi krizu, a blokada rada Vijeća ministara došla je, smatra Ljubić, zbog unutarnjih odnosa i zakonskih odredbi. Bosna i Hercegovina je, po njemu, neodrživa bez korjenitih izmjena Ustava.

"Republika Srpska i Federacija BiH vode prema konačnoj podjeli BiH na srpski i bošnjački dio, što kod Hrvata u BiH rađa frustracije", kaže Ljubić.

Predsjedništvo HDZ-a 1990 ponudilo je, i to prvi put, i platformu za novi ustav BiH. Prema toj platformi, "najbolje državno uređenje za BiH jeste federalno sa najmanje tri federalne jedinice".       

Vlast na nivou takve, tročlane federacije, bila bi organizirana kroz zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Na čelu federacije bilo bi tročlano predsjedništvo, sastavljeno po nacionalnom ključu, koje bi imalo jednog predsjednika i dva zamjenika. Birao bi ih federalni parlament, a rotacija po nacionalnoj osnovi vršila bi se poslije svakih izbora. Što se tiče policije, o čemu spor u ovoj zemlji traje godinama, platforma HDZ-a 1990 predviđa da bi na državnom nivou bili ministarstvo sigurnosti i sigurnosne agencije, dok bi ostale policijske strukture i upravni poslovi bili u nadležnosti federalnih jedinica.

Platforma HDZ-a 1990 za novi ustav koji predviđa podjelu BiH na najmanje tri federalne jedinice, došla je u trenutku najveće krize od završetka rata do danas koju su, prvenstveno, izazvali Milorad Dodik i njegovi politički istomišljenici i u RS-u i u Srbiji, drsko odbijajući mjere koje donosi visoki predstavnik Miroslav Lajčak. Kao odgovor na njegove odluke, Dodik je zaveo neku vrstu vanrednog stanja u RS-u i čak prijeti referendumom o otcjepljenju RS-a od BiH. I to se neposredno povezuje s Kosovom. Zbog toga se u ozbiljnim političkim krugovima strahuje čak i od novih ratnih sukoba na ovom prostoru.

Kad se u takvoj situaciji pojavi platforma o podjeli BiH na tri federalne jedinice, ona na najdirektniji način ide naruku i Dodiku i svima onima koji žele podjelu BiH na tri nacionalna dijela. Jer, ako bi se BiH podijelila na tri entiteta, na tri federalne jedinice – bošnjačku, hrvatsku i srpsku – bio bi to, bez imalo sumnje, pretposljednji korak na putu do njenog konačnog raspada. Posljednji bi bio – raspad i priključenje jednog dijela Srbiji, drugog  Hrvatskoj, a trećem šta bog da. I to sigurno ne bez mnogo manje tragedije od one koja je pratila raspad SFRJ.

Svakom politički pismenom i realnom čovjeku je jasno da je dejtonska BiH – tri naroda i "ostali" podijeljeni na dva dijela – neostvariva i neodrživa. Ali, nove podjele na entitete sigurno neće spriječiti njenu disoluciju. Mogu je samo još više ubrzati. Jedino rješenje za ovu zemlju, za šta se zalažu svi oni koji žele da se sačuva i njena teritorijalna cjelovitost i njena multietničnost, jeste u tome da ona bude država sa tri nivoa vlasti: centralni organi vlasti, lokalni organi vlasti s jakom samoupravom i regionalni organi vlasti koji bi predstavljali neku vrstu ekonomskih, kulturnih i organizacionih posrednika između lokalnih i državnih organa vlasti.

Bosna i Hercegovina je u svojoj prošlosti sve prošla i sve probala. I taj model državnog uređenja – tri multietnička nivoa – pokazao se jedino održivim. Bilo je na stotine pokušaja njene regionalizacije. A, u suštini, jedino što ona može biti jeste uspostavljanje četiri-pet regija – sarajevske, mostarske, banjalučke, tuzlanske i, eventualno, bihaćke.

Oslobođenje