Izjava za javnost predsjednika Crnogorskog Helsinškog komiteta povodom  9. novembra – medjunarodnog dana protiv fašizma i antisemitizma

Piše: Slobodan Franović

9. Novembar 1938. godine ostao je zabilježen u istoriji Evrope, kao dan kada se dogodila "Kristalna noć" ("Noć pogroma"), noć kada su pripadnici tadašnje Nacional socijalističke radničke partije Njemačke (NSDAP) na poziv Hitlera i Gebelsa krenuli sa ubijanjem Jevrejki i Jevreja širom Njemačke, sa uništavanjem i spaljivanjem njihovih sinagoga, sa uništavanjem Jevrejskih grobalja, sa pljačkanjem, spaljivanjem i uništavanjem Jevrejskih radnji, velikih trgovina, kuća itd. Taj užasan dogadjaj je označio početak Holokausta, masovnog, sistematskog i stravičnog  zločina tokom kojeg je ubijeno više od šest miliona Jevreja, kao i početak drugih masovnih, sistematskih i užasnih zločina koje su u Evropi, ali i u drugim dijelovima Svijeta tokom Drugog Svjetskog rata počinili, kako nacisti i drugi fašisti, isto tako i razni njihovi imitatori u drugim državama, medju koje spadaju i pripadnici profašističkih / pronacističkih pokreta koji su u to vrijeme djelovali na teritoriji Crne Gore.

Holokaust je fundamentalno osporio osnove civilizacije. Dotad nezabilježen karakter holokausta će uvijek zadržati univerzalno značenje.

Danas se 9. Novembar u čitavoj Evropi obilježava kao Medjunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma. Moderni, demokratski svijet ne prestaje da ponavlja "Nikad ponovo" ne dopuštajući da se zaborave žrtve i univerzalnost lekcija Holokausta. Osim toga što je 9. Novembar dan sjećanja na žrtve rasistički motivisanih zločina, on je i istovremeno prilika za upozorenje javnosti da su rasizam, neofašizam, šovinizam i agresivni nacionalizam, ksenofobija, diskriminacija i mržnja protiv svih drugih i drugačijih stalna opasnost koja prijeti.

Užasni zločini, uključujući tu i genocid u Srebrenici, koji su se dogodili u proteklih šesnaest godina u ratovima na prostorima bivše Jugoslavije pokazali su nam na stravičan način realnost opasnosti ponavljanja, a i činjenica da nema naroda koji je imun na fašizam i diskriminaciju je nažalost još jednom potvrdjena.

Crnogorski Helsinški Komitet za Ljudska Prava, na 69. godišnjicu "Kristalne noći", imajući u vidu rečeno, želi upozoriti vlasti i gradjane Crne Gore na prilike u Crnoj Gori i u vezi sa time na opasnosti od razvoja, promocije i eskalacije ekstremno desnih, radikalnih ideja i politika, kao i na opasnosti koje nosi sa sobom zastupanje konzervativnih ideja koje se temelje na rasizmu, netrpeljivosti i diskriminaciji. Takve ideje su jednako opasne kad ih promovišu i praktikuju pripadnici različitih formalnih ili neformalnih grupa ili pokreta, različitih političkih partija, različitih crkava ili religioznih organizacija ili neki pojedinci.

Crnogorski Helsinški Komitet želi podcrtati da antifašizam nije ni lijeva ni desna ideologija. On je civilizacijska tekovina, pogled na svijet, životni stav i kao takav ne pristaje ni uz koju ideologiju, već upravo suprotno, on je ne tako rijetko odgovor na vladajuću ideologiju.

Uostalom, i moderni sistem ljudskih prava, počevši od Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima (1948. godine) pa nadalje, je nastao kao civilizacijski odgovor Svjetske zajednice država na Holokaust i druge stravične zločine počinjene tokom Drugog Svjetskog rata.

Crnogorski Helsinški Komitet, imajući u vidu da smo i tokom ove godine u Crnoj Gori imali slučajeve sa obilježjima rasizma (shvaćenog u širem smislu), netrpeljivosti, napada na manjine, govora mržnje, diskriminacije i slično (primjera radi: rasizam na fudbalskim utakmicama – UEFA je pokrenula postupak, donijela prvostepene odluke i izrekla kazne za dva Crnogorska fudbalska kluba radi rasističkih ispada dijela njihovih navijača; govor mržnje i dalje postoji i praktikuje se čak i na sjednicama Parlamenta; itd.), te imajući u vidu da proces suočavanja sa nedavnom prošlošću u suštinskom smislu praktično ne postoji (izostala je lustracija, nacionalni pravosudni sistem nema adekvatan odnos prema ratnim zločinima, Crna Gora se i dalje tretira kao mjesto gdje osobe optužene za ratne zločine nalaze utočište – slučaj "Djordjević" i drugi), te posebno uzimajući u obzir presudu Medjunarodnog Suda Pravde o genocidu u Srebrenici i ozbiljne navode koje sadrži ta presuda (Prilikom javnog saopštavanja Presude 26. Februara, Predsjednica Suda Rozalin Higins je kazala: Crna Gora je po odluci Suda izuzeta iz Presude, ali da to – citiramo – "Crnu Goru ne oslobadja zajedničke odgovornosti po Konvenciji o kažnjavanju i spriječavanju zločina genocida, čija je potpisnica", želi da ovom prigodom učini nekoliko preporuka vlastima u Crnoj Gori:

Kao prvo, Komitet poziva Vladu i druge organe vlasti da preuzmu svoju odgovornost i ispune sve svoje obaveze na planu aktivnosti za eliminisanje svih oblika rasizma, antisemitizma, ksenofobije, diskriminacije, netolerancije, govora mržnje i slično;

Kao drugo, Komitet poziva Vladu i odgovorne u obrazovnom sistemu Crne Gore da osiguraju da učenje o Holokaustu i drugim genocidima (uključujući genocid u Srebrenici) bude uključeno u programe zvaničnog obrazovnog sistema na svim nivoima u skladu sa standardima koje preporučuju OSCE i Vijeće Evrope;

Kao treće, Komitet poziva Vladu i Parlament da zvaničnim putem ustanove Dan sjećanja na Holokaust u skladu sa preporukama Vijeća Evrope i Generalne Skupštine Ujedinjenih Nacija (GS OUN-a je u Novembru 2005. godine donijela odluku da Medjunarodni dan sjećanja u čast žrtvama Holokausta bude 27. Januar – dan oslobodjenja logora smrti Auschwitz – Birkenau, kojom prilikom su pozvane sve zemlje članice da razrade obrazovne programe kako bi se osiguralo da se sjećanje na ovu tragediju preda budućim pokoljenjima); i

Kao četvrto, Crnogorski Helsinški Komitet, povodom obilježavanja Medjunarodnog dana protiv fašizma i antisemitizma, još jedanputa poziva predstavnike nadležnih vlasti na svim nivoima da preduzmu jasne i odlučne korake u zaštiti, unaprijedjenju i promociji ljudskih prava, kao i u aktivnom zastupanju ideja zajedničkog života, nediskriminacije i poštovanja različitosti.