Na listi su AIDS, Alzheimerova bolest, ptičja i obična gripa, shizofrenija, poremećaj što izaziva potrebu za konzumiranjem prašine, gline i ljepila, te tzv. Morgelonska bolest koja hara Amerikom

Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je sastavila popis deset misterioznih bolesti današnjice za koje nema lijeka niti se zna kad će biti pronađen. Među najubojitijima na toj listi svakako su AIDS, Alzheimerova bolest i pričja gripa koja se snažno širi, poglavito u Aziji. No najtajnovitija je tzv. Morgelonska bolest koja se pojavila u Sjedinjenim Američkih Država i pokazala se jednom od najopasnijih jer se ne zna kako nastaje niti kako je liječiti.

* Alzheimerova demencija najčešći je tip degenerativne bolesti mozga. Od nje boluje jedan posto svjetske populacije starije od 70. godine. Najčešće se javlja u petom i šestom desetljeću života te progredira. Otprilike u sljedećih pet godina nastupa teška demencija. Razlog nastanka bolesti je nepoznat iako se češće čuju teorije o genetskom podrijetlu. Poznato je, naime, da su potomci tih bolesnika i do deset puta ugroženiji da će oboljeti nego ostala populacija.

Prepoznati bolest u samom početku nije lako. U kliničkoj slici prisutni su simptomi poput brzog zaboravljanja, poteškoća u čitanju i pisanju, te teškog pronalaženja riječi u govoru. Uskoro, bolesnici više ne mogu obavljati ni svoj posao. Karakterne osobine im se zaoštravaju u negativnom smislu pa postaju još tvrdoglaviji ili škrtiji. No, u toj su fazi bolesnikove emocije još dobro očuvane. S vremenom, stanje je sve teže, slabi orijentiranost u vremenu i prostoru te razumijevanje govora, a sve je veća nezainteresiranost. Govor postaje sve siromašniji, a zatim prelazi u fazu eholalije, tj. automatskog ponavljanja riječi u besmislenom nizu. Pojavljuju se stereotipni motorni pokreti i tzv. primitivni refleksi. Bolesnik naposljetku postaje vezan uz krevet. Zasad nema djelotvornog lijeka; svi oni na tržištu mogu samo usporiti tijek bolesti.

* AIDS (sindrom stečene imunodeficijencije – Acquired Immuno Deficiency Syndrome) kronična je neizlječiva bolest uzrokovana HIV-om, virusom koji oštećuje i uništava stanice imunološkog sustava i tako onemogućuje organizmu da se bori protiv bakterijskih, virusnih i gljivičnih infekcija. Time ga čini podložnijim infekcijama kojima bi se imunokompetentni organizam normalno mogao oduprijeti, kao što su upala pluća, meningitis i određene vrste tumora. Prema novom izvješću Ujedinjenih naroda, prošle godine diljem svijeta zabilježeno je pet milijuna novih pacijenata i tri milijuna umrlih od AIDS-a. U protekla dva desetljeća AIDS je prouzročio smrt više od 22 milijuna ljudi. Pretpostavlja se da je 38 milijuna zaraženih HIV-om, među kojima ih je najviše u Africi, Indiji i Aziji.

* Sindrom kronične iscrpljenosti, kako su pokazala istraživanja, može biti posljedica hormonalne neuravnoteženosti. Znanstvenici su dosad otkrili da je hormon ACTH, koji pomaže tijelu da se nosi s fizičkim i psihičkim stresom, odgovoran za sindrom kronične iscrpljenosti. Glavno obilježje tog oboljenja je pretjerani umor koji onemogućuje normalni rad. Ostali simptomi su osjetljivost na svjetlo, vrtoglavica, napadaji panike, menstrualni problemi, osip, neobjašnjivo povećanje ili smanjenje tjelesne težine te povišena tjelesna temperatura.

* Creutzfeldt-Jakobova bolest degenerativna je, nepromjenjiva, kobna bolest mozga koja pogađa jednu od milijun osoba. Najveći broj slučaja registriran je u Velikoj Britaniji. Bolest su prvi opisali njemački neuropatolozi, Hans Gerhard Creutzfeldt 1920. te godinu kasnije, neovisno o njemu Alfons Jakob. Prvi simptomi se uglavnom javljaju u osoba starijih od 60 godina, a oko 90 posto pacijenata umre tijekom prve godine oboljenja.

* Shizofrenija, kao malo koja bolest, praćena je brojnim kontroverzama. Čak se ne možemo dogovoriti ni oko njezinog naziva jer je neki zovu shizofrenija, a drugi ustrajavaju na nazivu šizofrenija. To je psihička bolest, složeni poremećaj funkcije mozga, a sastoji se od skupa karakterističnih simptoma. Oboljeloj osobi otežano je, iskrivljeno ili sasvim onemogućeno razlikovanje stvarnih od nestvarnih doživljaja ili iskustava. Bolesnici ne mogu gajiti i iskazivati normalne osjećajne doživljaje prema drugim osobama, što im znatno narušava društveno funkcioniranje a mogu imati poteškoća s pamćenjem i ponašanjem.

* Autoimuni poremećaji uključuju multiplu sklerozu i lupus. Multipla skleroza kronična je neurološka bolest središnjeg živčanog sustava koji se sastoji od dva dijela – mozga i leđne moždine. Funkcija tog sustava ovisi o stalnom i dovoljnom tijeku živčanih impulsa kako bi se osiguralo normalno djelovanje cijelog organizma. Većini bolesnika prvi simptomi pojavljuju se između 20. i 45. godine, bolest se rijetko otkrije u dobi prije 15., a njezin nastup nakon 55. vrlo je rijedak. Žene obolijevaju dvaput češće nego muškarci.

Sistemski eritemski lupus autoimuna je bolest vezivnog tkiva koja može zahvatiti razne dijelove tijela, od kože do živčanog sustava. Ne zna se što je uzrokuje, ali u njezinom nastajanju ulogu igraju nasljedni te vanjski čimbenici – uzimanje nekih lijekova, izlaganje UV zrakama, te dijelovi nekih virusa.

* Ptičja gripa, poznata i kao Avian, napada ptice, ali i neke vrste sisavaca, svinje, konje, tuljane, kitove i ljude. Prvi put zabilježena je oko 1900. u Italiji, a danas je prisutna u gotovo cijelom svijetu. Verzija virusa H5N1, koja se pojavila 1997. smatra se izvorom buduće pandemije. Divlje ptice glavni su asimptomatični prijenosnici zaraze. Virus ptičje gripe širi se zrakom ili gnojivom, a može se prenijeti i zagađenom vodom, hranom, oruđem i odjećom. No, nema dokaza da virus može preživjeti u dobro kuhanom mesu. Inkubacija traje između tri i pet dana. Avian u ljudi uzrokuje simptome slične ostalim oblicima gripe kao što su povišena temperatura, kašalj, suho grlo, bol u mišićima i konjunktivitis. U rijetkim slučajevima bolest je popraćena otežanim disanjem te upalom pluća. Postoji oko 140 vrsta virusa Avian, a za ljude su najopasnije verzije H1N1 i H5N1.

* Obična gripa mogla bi, kako upozorava Svjetska zdravstvena organizacija, ove godine razviti se u pandemiju koja bi pogodila milijarde ljudi. Virus obične gripe, influence, posve je različit od današnjeg koji je uvelike mutirao i deset puta je razorniji i od onog iz 1918. godine koji je prouzročio španjolsku gripu. Tada su od nje umrli milijuni ljudi. Problem s gripom je u tome što tu bolest mnogi smatraju banalnom. Američki epidemiolozi, međutim, upozoravaju kako nije rijetkost da upravo mladi ljudi umru nakon zaraze (mutiranim) virusom gripe.

Lidia Černi

Posuđeno iz Vjesnika