Ima raznih objašnjenja za prolivanje suza, ali bi se za plakanje moglo reći da je, u stvari, pokretanje rashladnog sistema za pregrijane živce
Pogrešno su nas vaspitavali, pogotovo muškarce. Kao, treba biti "jak", "čvrst", ne treba pokazivati svoju tugu. Devojčica, kasnije devojka, pa odrasla žena, još i može tu i tamo da zaplače, ali muškarac nikako!
Psiholozi kažu da su suze najbolji dokaz da je naš emocionalni sistem u redu. Da smo ljudi! Jer samo ljudi plaču, životinje – ne (osim izuzetno), a dejstvo suza na naš organizam, na dušu i telo, neosporno je: suze su u stvari rashladni sistem za pregrejane živce, jer ih brzo hlade i smiruju.
U mnogim zemljama, na mnogim jezicima rado se navodi poslovica: Smej se i svet će se smejati s tobom, plači i bićeš sam. Ipak, to baš nije sasvim tačno: kad plačemo, nikada nismo sasvim sami jer gotovo uvek zamišljamo da nas neko sluša i nadamo se da će nam od toga biti bolje. Suze su uvek vapaj za pomoć koji se svugde u svetu čuje!
Kada plačemo, mnogo tečnosti se sliva niz naše obraze. Ovaj "tuš" je lek za telo i dušu. Suze sadrže proteine koji moraju da se izluče iz organizma, jer, inače, u koncentrovanom obliku, mogu dovesti do čira na želucu ili do depresije. Opojna sredstva u organizmu (endorfini), koja se proizvode prilikom stresa, štite ga od jakih bolova. Da organizam ne bi bio preplavljen sopstvenim opojnim sredstvima, on mora da ih izluči čim su ona odradila posao. Prilikom plakanja, krvni pritisak se snižava, a mozak je jače prokrvljen, pa bi se moglo reći da ko često plače, živi zdravije! Ko ne plače, ne može dobro da otkloni ili razgradi stres, što može da odvede u nesanicu, a kasnije čak i u mnogo ozbiljnije zdravstvene probleme.
I na kraju, još jedna pretpostavka: mnogi naučnici smatraju da je čovečanstvo opstalo samo zahvaljujući suzama. U poređenju sa životinjama, bebe i deca su dugo potpuno bespomoćna i plakanje je jedini način da skrenu pažnju na sebe. Ukoliko bi samo vrištali, bez suza, osušila bi im se sluzokoža nosa i bili bi podložni raznim infekcijama. I zahvaljujući suzama ljudska vrsta preživljava.
Ko i koliko plače
Žene plaču oko pet puta mesečno, u proseku. Muškarci najviše nekoliko puta godišnje. Mnogi od njih (oko 20 odsto) tvrde da nikad ne plaču. Možda je to razlog što su žene, bar u proseku, zdravije nego muškarci. Njihova sklonost plakanju u vezi je i sa hormonima. Ženske suze su drukčijeg sastava: "centar suza" u mozgu je kod njih osetljiviji.
Mladi ljudi plaču više nego stariji, a žene u klimakterijumu su poznate po čestom i neobuzdanom plaču. Posle ove faze žene plaču manje, štaviše, ponekad im je teško da puste suzu. Starenjem, "proizvodnja" suza se smanjuje kod svih ljudi: sa 65 godina proizvodi se samo 60 odsto, sa 80 godina 30 odsto one količine suza koje je neko prolivao u mlađim danima života.
Zašto plačemo
Zbog tuge: više od 30 procenata
Zbog besa: 16 procenata
Zbog velike radosti: 8 procenata
Zbog straha: 4 procenta
Iz sažaljenja: 6 procenata
Najčešće vreme plakanja je veče, između 19 i 22 sata.
Sastojci suza
Suzna žlezda svakog dana proizvede oko tri mililitra sekreta za normalnu upotrebu, dakle, da bi oko održala vlažnim i zdravim. Za plakanje se – u zavisnosti od trajanja i jačine – proizvede mnogo više tečnosti.
Jedna suza sastoji se iz tri sloja: obavijena je masnim slojem koji sprečava da dragocena tečnost u unutrašnjosti odmah ispari. Vodeni sloj u unutrašnjosti može da deluje lekovito. On se sastoji od vode, neorganskih soli, proteina, glukoze, mokraćne tečnosti i lizocima koji predstavlja odbranu od bakterija.
Dok plačemo, suzna žlezda sadrži dodatno i hormon prolaktin i enkepalin, supstancu koju proizvodi telo za prirodnu zaštitu od bola. Suze u očima imaju još jednu važnu funkciju: sluzav sloj omogućava da i rožnjača bude prekrivena zaštitom koja je čuva od viška tečnosti.
Prava mera plakanja
Šta žene misle o muškarcima koji plaču?
Prema jednoj anketi sprovedenoj u Nemačkoj, muškarci koji ponekad zaplaču "simpatični su i dragi". Drugim rečima, "jači" pol u očima "slabijeg" ne gubi ni ugled ni snagu zbog suza.
Šta misle muškarci o ženskim suzama?
Ako plaču na poslu, važe za bespomoćne i slabe. Možda ove "radne" suze mogu zakratko i da pobude pažnju, ali ako potraju ili se često ponavljaju, gube svaki smisao.
Filmovi uz koje se najviše plače
Prohujalo s vihorom (1939)
Kazablanka (1942)
Doktor Živago (1965)
Ljubavna priča (1969)
Vreme nežnosti (1983)
Moja Afrika (1986)
Engleski pacijent (1996)
Titanik (1997)
U potrazi za srećom (2006)







0 Comments