U durmitorskom selu Podgora, juče je, uz skromnu svečanost, otvoren rekonstruisani bunar, stariji od 300 godina.
Bunar je bio "na ivici da se uruši sam od sebe", prije nego je žabljačka nevladina organizacija MOST pokrenula akciju za njegovu rekonstrukciju.
Siniša Stevović, prvi čovjek i spiritus movens Razvojno kulturno informacionog centra MOST, naveo je neke od razloga 
za rekonstrukciju bunara:
Da štiti životnu sredinu
Zbližava različite ljude
Stvara aktivni javni prostor
Podstiče ekonomski razvoj zajednice
Daje podršku lokalnoj poljoprivredi
Promoviše održivi turizam
"Najveći resurs ovog sela je prostor. Osvrnite se oko sebe i vidjećete savršen sklad. Moramo se nučiti na greškama drugih durmitorskih sela koja su prodajom zemljišta izgubili svoje najljepše karakteristike; ostala bez vode, prostora, ostala sa ograničenim mogućnostima bavljenja turizmom, poljoprivredom… Trenutna pojava bespravne i neadekvatne gradnje na području Durmitora prijeti da trajno, oblikovno i vizuelno devastira ovo područje od izuzetne vrijednosti (pod zaštitom UNESCO-a)", upozorio je Stevović na otvaranju bunara u selu Podgora, koji nosi ime po porodici Marić.
Idejno rješenje izgleda bunara urađeno je na osnovu izgleda iz šezdesetih godina prošlog vijeka.
Bunar su rekonstruisali mještani uz podršku Javnog šumskog gazdinstva i privatnog preduzeća Kaljević kompany.
Obnovljen Marica bunar je dobra vijest. Samo nastavite tako. U Crnoj Gori ima puno bunara (ublova) koje bi trebalo obnoviti. Mnogi koji su putovali prema sjevernim predjelima Crne Gore, zale se da nema blizu puta pitke vode. Ako nema vode, putnik ne moze da odmori i provede nekoliko sati u razgledanju prirode. Cestitamo MOST-u i Sinisi Stevovica na rekonstrukciji ovog bunara. Dobar pocetak.
Svaka cast. Dok jedni pricaju o ekoloskoj drzavi, drugi rade.
Juče u eko selu Podgora
Cijelo obraćanje – Siniše Stevovića – MOST + Linkovi galerija + pjesme…
Uvaženi gosti, poštovane kolege, dragi Podgorani,
Lijepo vas je vidjeti danas ovdje zajedno, obasjane suncem, sa posebno lijepim povodom.
Danas vam predstavljamo naš novi zajednički rad, koji u kontinuitetu traje nešto više od mjesec dana – prvi rekonstruisani i ambijentalno izgradjeni bunar u eko selu Podgora, ali i šire.
Narodna poslovica kaže „ne pljuj u bunar iz kojeg si vodu pio”.
Podgorani kažu da su ovaj bunar ovdje zatekli ima 300 godina. Niko nije načisto ko ga je prvi sagradio a evo traje i služi u različitim oblicima do današnjeg dana.
Idejno rješenje izgleda bunara koje vidite je urađeno na osnovu izgleda iz šezdesetih godina prošlog vijeka. Ovaj bunar se pominje kao omiljeno mjesto za teferiče, prve organizovane sastanke, o njemu su se pisale pjesme, prepričavale dogodovštine, dogadjale ljubavi, što su svojstva koja mu daju poseban značaj.
I kao što to generalno biva sa skoro svim crnogorskim selima bio je na ivici da se uruši sam od sebe. To je bila i osnovna ali ne i jedina potreba za njegovom rekonstrukcijom. U prvom redu to su očuvanje vodenog izvora, bezbjednost, ali i zbog
dobrobiti od „Uređenja prostora”
Da štiti životnu sredinu
Zbližava različite ljude
Stvara aktivni javni prostor
Podstiče ekonomski razvoj zajednice
Daje podršku lokalnoj poljoprivredi
Promoviše održivi turizam
Ovo su samo neki od razloga za njegovu rekonstrukciju.Na njemu ćemo postaviti i mapu sela, koja će ukazivati na smještajne kapacitete, čuvene vidikovce, izvore, staze, i skrivena jezera. Moguće će ga biti koristiti za mjesto za odmor, prolaznike, turiste, ali i za okupljanje, koncerte, promociju, i razne manifestacije…
Najveći resurs ovog sela je prostor. Osvrnite se oko sebe i vidjećete savršen sklad. Moramo se nučiti na greškama drugih durmitorskih sela koja su prodajom zemljišta izgubili svoje najljepše karakteristike; ostali bez vode, prostora, ostali sa ograničenim mogućnostima bavljenja turizmom, poljoprivredom… Trenutna pojava bespravne i neadekvatne gradnje na području Durmitora prijeti da trajno, oblikovno i vizuelno devastira ovo područje od izuzetne vrijednosti (pod zaštitom UNESCO-a). Zbog toga smo se posebno trudili da ovom rekonstrukcijom ukažemo na našu tradicionalnu gradnju, durmitorsku kuću koja poštuje ambijent i komunicira sa prirodom. U izgradnji su korišćeni materijali koji se vjekovima koriste na ovom planinskom području. Korišćene su usluge i tehnike majstora starog zanata za drvo, ručno cijepana ljuska za krovove, kamen…
Učimo se od naših djedova, koristimo provjereno tradicionalno i savremeno u arhitekturi. Umjesto radioaktivnih salonita koristimo ljusku, i očuvajmo zanate.To ne samo da je ljepše već i zdravije.
U prirodi je sve izbalansirano, kao što je ljudima na moru dostupan ulov ribe i vama je da u vašem okruženju koristite onoliko materijala koliko je potrebno da bi mogli opstati u ovakvom klimatskom pojasu …
Resursi oko nas su tu u idealnom skladu sa našim potrebama, ali sada je taj sklad narušen stanovništvo nedovoljno uključeno, i njihova prava neadekvatno zadovoljena. Postoje mnogobrojne prijetnje i konflikti: masovni turizam, nekontrolisane investicije, pretjerana eksplatacija šume, ugrožavanje izvora, ugrožavanje staništa biljnih i životinjskih vrsta… Ljetos su nam pred očima gorjele desetine hiljada kubika, a bili smo nemoćni da bilo šta uradimo. Upravljanje resursima se svakako mora unaprijediti, moramo biti svjesni opasnosti, imati jasnu strategiju, i poštovati usvojene zakone.
Globalno održivost je trenutno na ispitu skoro u mnogim zemljama.
Selo se u Evropi ne posmatra samo kroz profit, nego prilikom razmišljanja o razvoju sela vode računa o tome da se poljoprivredom reguliše i demografska politika jedne države. Samo aktiviranjem seoske proizvodnje, njenom modernizacijom i prilagođavanjem tržišnim interesima moguće je spriječiti stalno bježanje mlađe populacije u gradove. U tome veliku ulogu ima država. U Crnoj Gori tu ulogu države još uvijek čekamo.
Nisu dovoljni samo podsticaji za poljoprivrednu proizvodnju, nego je potrebno prestrukturirati i finansirati ukupnu reformu sela – od finansiranja društvenih sadržaja do dodatnog obrazovanja stanovništva za različite aktivnosti.
Svaka destinacija ima svoj prag održivosti.Kada se prag predje problemi se javljaju lančano.
„Razlika između crnog i bezbojnog zlata jeste što čovjek bez prvog može, a bez drugog ne”.
Trenutni problemi sa vodom, posle najavljenog rješavanja, nikada nam se više ne smiju ponoviti. Mora se spriječiti neplanski urbani razvoj naseljenih mjesta, kako se u budućnosti opet ne bi ponovile restrikcije ili zrtvovanja novih ekosistema . Bunari ne smiju biti primarni u snadbijevanju vodom, ali se svi izvori moraju očuvati.Cilj je obezbijediti vodosnadbijevanje i razvoj u skladu sa direktivama EU.
Sa doslednim poštovanjem ovih principa, Podgora i više crnogorskih sela mogu biti Sveti Stefani planinskog turizma u kojima će se za smještaj plaćati više nego u hotelima visoke kategorije…
Vidim da ste to odlično razumjeli, potvrdjuje to i ova završena rekonstrukcija, pokrenute i planirane ostale rekonstrukcije na drugim bunarima u Podgori, i planovi koje ćemo zajedno sprovoditi.
Ovdje smo revitalizovali javni prostori i stvorili svojevrsnu turističku atrakciju.
Ne bi uspjeli u tome da nije bilo podrške partnera, i vašeg orgomnog rada i odricanja.
Poštovani Podgorani, ući ćete u anale volonterstva u Crnoj Gori, jer su preko 40 dnevnica i mnogobrojnih besplatnih usluga za svako je poštovanje. Dok god bude tako, ništa neće biti nemoguće ostvariti…
Takodje, bez partnera Javnog šumskog gazdinstva i privatnog preduzeća »Kaljević kompany«, teško da bi danas imali novi zaštitni znak sela.
«Most« je u ovoj akciji učestvovao koliko je mogao, i više od svojih trenutnih mogućnosti, ovo su dodatne aktivnisti izvan projekta međunarodne mreže ekosela. U dodatku možete pogledati taksativno iskazan doprinos svih učesnika na projektu rekonstruisanog i ambijentalno izgradjenog Marića bunara.
Hvala vam svima zbog toga, hvala vam na povjerenju i znajte da vas nećemo mijenjati.
Podgoranima čestitam novi objekat, nek bude za napredak, i da ga koristite u zdravlju i veselju.
Pogledajte kako se gradio bunar Maric (rekonstrukcija) – Galerija
http://www.ekosela.com/galerije_view.php?id=11
Skromna svečanost povodom prvog rekonstruisanog i ambijentalno izgradjenog bunar -a u eko selu Podgora- Galerija
http://www.ekosela.com/galerije_view.php?id=10
Stihove podgorskog pjesnika Tadije Popovića govorila je Jelena Badnjar
Tari
MOJA ZLATNA RIJEKA
Ti jednako tečeš moja gorska rijeko,
Lomeći se s kamom i sa proljećima…
Osjećaj je silan kad ti dodje neko,
Kad neko uz tebe ko prijatelj ima.
Teško je sve stići u vremenu moćnom,
Svemu dati smis`o i značaj pravi!…
Često su ti riječi slicne moru noćnom,
A bljesci slobode-djetinjstvo ljubavi.
Čovjek je čovjecniji kad nesto oćuti,
Makar da iprijekor lomi prostor taj;
Jedan svijet prijatni koji sebe sluti
I uvijek u sebi dubok radja sjaj.
Ma kakvo da drugo tražimo značenje
U toku tvome što niče ko tajna-
Ne leži nijedno drugo podozrenje,
Tvoja ljepota za svijet je istrajna.
Bunar Marić
Na Marića bunar gore,
što j’ ukrovljen nasred sela,
nešto dalje još od škole –
od sinoć su čeljad sela.
Iz ćoškova, što u krugu,
stiču čaše sjajnih kapi,
niz pržinu kofa grebe –
ništa neće da zahvati!
A s prozora, vrh brvana –
tek ko usjek mravljeg puta,
žica gradi odsjaj svijetli
ko zenica oka luta.
Nestašica vode u 48 zemalja
Milijarde ljudi na našoj planeti suočene su sa opasnošću nestašice vode, a mnoge zemlje uskoro će biti primorane da se oslone na desalinizovanu morsku vodu, upozorili su eksperti na međunarodnoj konferenciji o vodi koja je održana u Singapuru. Pojedini stručnjaci čak ocjenjuju da će voda, odnosno manjak te dragocjene tečnosti, možda biti glavno ekonomsko i bezbjedonosno pitanje u tek započetom vijeku.
Pola milijarde ljudi u 31 zemlji svijeta nije imalo dovoljno vode u 1995., a u narednim godinama, procjenjuje se, nestašicom vode bit će pogođene oko tri milijarde stanovnika u 48 zemalja.
Brojka ugroženih manjkom vode, po predviđanjima, povećaće se na četiri milijarde pa njena nestašica može da potencira opasnost međunarodnih sukoba.
Stručnjaci naglašavaju da će ubrzan rast svjetske populacije i razvoj industrije dovesti do astronomskog povećanja tražnje vode širom svijeta u narednih nekoliko godina, a jedino praktično rješenje ovog problema je desalinizacija – uklanjanje soli iz morske vode. Ovaj proces je skup, tako da bi i tržišna cijena vode za piće bila visoka.
Ekolozi u ovom vijeku moramo biti svi
…………………………………………………………………………………..
Siniša Stevovic
Razvojno kulturno informacioni centar “MOST”
Vucedolska bb
84220 Žabljak
Tel/fax: (+381) 89 360 010, (+381) 67 227 228,
E mail: hitss@cg.yu ; ngomost@cg.yu
web: http://www.ngo-most.org
http://www.odjek.com
http://www.durmitor.com
http://www.youtube.com/durmitara