Čizmica je pronađena 10. rujna, ukopana u podnicu vučedolske kuće koja je datirana oko 2800 g. pr. K.

Piše: Goran Čorkalo

Keramičku čizmicu staru gotovo 5000 godina pronašli su i u utorak predstavili arheolozi na eponimnom lokalitetu Vučedol kod Vukovara, a nalaz uspoređuju s glasovitom Vučedolskom golubicom pronađenom 1938. na lokalitetu Gradac nedaleko od lokacije sadašnjih istraživanja.

"Čizmicu smo pronašli 10. rujna, ukopanu u podnicu vučedolske kuće koju datiramo u najmlađe razdoblje vučedolske kulture, oko 2800 g. pr. K.", rekla je Jacqeline Balen, voditeljica arheološkog istraživanja Vučedola, na javnom predstavljanju nalaza.

"Nakon iskopana humusa u sondi koju intenzivnije istražujemo od prošle godine, naišli smo na najmlađu fazu vučedolske kulture, na podnice dvije vučedolske kuće, svaka površine osam puta šest metara, dobro očuvane, a u zapečenoj podnici i samu čizmicu ispunjenu zemljom", opisala je pronalazak, dodajući da sada istraživane vučedolske kuće, za razliku od prije istraženih s južnim ulazom, imaju ulaz sa zapada. Vučedolska kuća, inače, imala je pod od nabijena lesa, sa zabijenim kolcima među kojim je isprepleteno pruće, a zidovi su bili oblijepljeni ilovačom.

"Čizmica ima karakteristične vučedolske šare i ide uz bok s glasovitom golubicom", istaknula je arheologinja, rekavši da su i prije pronađeni modeli cipela i čizmica, no da je ovaj primjerak jedinstven po izradi i po tome što je nađen na lokalitetu po kojem je cijela kultura dobila ime.

I prof. Aleksandar Durman, voditelj Arheološke škole na Vučedolu, naglasio je da su i prije nađeni glineni modeli sandala, niskih i poluvisokih cipela te čizama, no da je ova čizmica s Vučedola savršeno oblikovana i pokazuje da je uloženo mnogo truda u njezinu izradu.

"Zasad znamo da su unutar vučedolske kulture takvi modeli najraniji u Europi, a model cipele slične vučedolskoj nađen je u hetitskoj kulturi, no mlađi je 1000 godina", naglasio je Durman.

Arheolozi zasad ne znaju čemu su služili modeli obuće, uključujući i Vučedolsku čizmicu, no ne isključuju da je imala religijski karakter.

Vučedolci i njihova kultura, za koju je karakteristična iznimna vještina u obradi metala, prostirala se do Trsta, preko Austrije, češko-njemačkoga rudogorja, Slovačke, sjeverne Rumunjske i Transilvanije do Albanije, a najjužnija još je točka na 10 kilometara od Egejskog mora, ravno ispred otoka Levnosa preko kojega se dolazi u Troju. Za Vučedol vlada iznimno zanimanje, posebno među studentima iz svih europskih zemalja.

Arheološki radovi na Vučedolu dio su projekta Vlade i Vijeća Europe Vukovar – Vučedol – Ilok u sklopu kojega je osigurano više od 270 milijuna kuna za obnovu i revitalizaciju povijesne jezgre Vukovara i Iloka te arheološko istraživanje Vučedola i formiranje arheološkog parka.

Vjesnik