Dr Džudi Bat, ekspertkinja instituta EU za bezbjednosne studije o napadu na Ivanovića

Piše: Nđ. Rudović

Ne želim da špekulišem o tome ko stoji iza napada na gospodina Ivanovića, osim da tu postoji snažan miris učešća organizovanog kriminala, ocijenila je juče dr Džudi Bat, ekspertkinja Instituta za bezbjedonosne studije Evropske unije(EUISS), zadužena za Balkan.

Bat je "Vijestima" rekla da je atak na direktora "Vijesti" Željka Ivanovića podsjećanje na rizike sa kojima se suočavaju novinari koji se bave istraživačkim novinarstvom i ljudi koji štrče i govore o ozbiljnim problemima u Crnoj Gori, kao i o mračnim epizodama iz crnogorske prošlosti.

"Ono što mi znamo je da to nije nova situacija, ali je indikacija ozbiljnosti problema organizovanog kriminala u Crnoj Gori. To se desilo kada se slavila desetogodišnjica "Vijesti" i vrijeme napada je tu interesantno.

Zašto to mislite?

EU će pažljivo pratiti istragu "Evropska unija će narednih sedmica veoma pažljivo pratiti koliko je efikasna policijska istraga. Nema govora o tome da EU želi da vidi Crnu Goru u raljama organizovanog kriminala. Daleko od toga", rekla je Bat. Ona je ocijenila da nema mnogo dobrih, ozbiljnih listova na Balkanu i da su "Vijesti" "zvijezda u regionu kada je u pitanju inteligentno izvještavanje". "To je potpuno jasno i to je vrlo važno reći. Za mene je naročito ohrabrujuće da su "Vijesti" itekako čitane u Crnoj Gori i da im crnogorsko javno mnjenje vjeruje. To je znak demokratske zrelosti građana Crne Gore koji cijene dobro izvještavanja koje "Vijesti" pružaju", kazala je Džudi Bat.

Zato što baš sada Evropska komisija prikuplja finalne materijale za svoj godišnji izvještaj o progresu Crne Gore ka EU. Borba protiv organizovanog kriminala je ključni element na listi zadataka koje će EU ispostaviti Crnoj Gori. Ne znam da li se to namjeravalo ili ne, ali efekat je da sve ovo naglašava ozbiljnost problema Crne Gore sa kojima se još suočava.

Kako će se, po Vašem mišljenju, napad na Ivanovića odraziti na imidž Crne Gore u međunarodnoj zajednici?

Gotovo da se čini da je kreiran da napravi štetu ne samo "Vijestima", ili personalno njihovom direktoru, već da ugrozi reputaciju Crne Gore u Evropi i njen kredibiltet kao potencijalne članice EU. Ovo je zaista ozbiljan momenat. SSP tek treba da bude potpisan u oktobru. Zato treba pozdraviti to što se premijer Šturanović zainteresovao za ponašanje policije. Potpuno je u pravu, jer je to pitanje evropskog kredibiliteta Crne Gore – kako policija radi na slučaju napada na vodećeg novinara.

Postoje profesionalne policijske službe u Crnoj Gori i nadam se da će one biti angažovane i da će biti u stanju da svoj posao obave profesionalno i dobiju maksimalnu podršku i od direktora policije i svih koji mogu biti korisni da bi se ubrazala istraga.

Interesantno je da se niko iz EU tri dana nije oglasio. Kako to objašnjavate?

Ovo nikako nije čisto domaće pitanje već slučaj za koji bi EU trebalo da bude zainteresovana. Sigurna sam da su ljudi u Briselu koji prate Crnu Goru ovo zapazili. Ali, pretpostavljam – to je još jedan problem sa kojim se suočava Crna Gora – postoji tendencija da Crna Gora suviše lako nestane sa evropskih radarskih ekrana.

Mislim da je trebalo da Brisel odmah odgovori, ali možda je razlog što sada svi u Briselu non-stop rade na problemu Kosova i problemima u Bosni. Svjesna sam da je ovo indikacija veoma ozbiljnih problema Crne Gore. S druge strane, nije to nov događaj, to je dio problema za koje svi znamo i sa kojima se Crna Gora suočavala i dalje suočava. Za žaljenje je da se EU nije oglašavala, ali znate oni tek počinju da se organizuju na terenu u Crnoj Gori i ja sam tražila od Brisela da obezbijede više resursa za djelovanje u Crnoj Gori da bi podržali mnoge ljude u Vladi i nevladinom sektoru koji su posvećeni radu na evropskoj integraciji Crne Gore. Nastaviću da predstavljam te argumente u Briselu.

Kako gledate na ocjene dijela intelektualaca da je ovo dokaz da neki centri moći bliski vlasti mogu da rade što hoće i da u Crnoj Gori zapravo nema vladavine prave?

Složiću se da ovaj napad demonstrira zaostale ozbiljne probleme sa zakonom i redom u Crnoj Gori. Sačekaću sa ocjenom da država nema vladavinu prava, sačekajmo da vidimo. Ovaj slučaj će biti test i izazov u tom pravcu – da li policija radi posao kako treba i test da li će policija odgovoriti na zahtjev premijera da se ovaj slučaj riješi.

Kako uopšte ocjenjujete situaciju u Crnoj Gori i kako biste opisali njenu vlast?

Možda je smiješno, ali izgleda da imate dvije vlasti. Imate vladu koju vodi kompetentan premijer i tim posvećenih profesionalaca koji rade u pravcu evropske integracije i vlada ima pravo kada kaže da je posvećena evropskoj integraciji.

S druge strane, imate neku vrstu siledžijskih elemanata u crnogorskoj politici koji su i dalje posvećeni tome da vode biznis na stari način – kroz kriminalizovane mreže i nesputane privatne interese.

I gdje je izlaz?

Nije potpuno jasno da li vlada u stvari ima kontrolu nad ovim problemima. Progres je učinjen donekle, a sigurno je da će sprovođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju doprinijeti jačanju institucija i države na račun ovih neformalnih kriminalizovanih mreža i ljudi koji imaju veze sa neprijatnom prošlošću iz 90-ih. Jedna od stvari koja nije od pomoći je zastoj u parlamentu napravljen zbog odugovlačenja debate o ustavu. Ništa se ne radi na vrijeme, odluke se odlažu.

To doprinosi stvaranju opšte klime gubljenja koraka u reformama i integracijama.

To dozvoljava ovim kriminalizovanim nefromalnim mrežama da se ponašaju kao da se ništa nije promijenilo. Ne mislim da se ništa nije promijenilo. Mnogo posla je urađeno, ne želim da potcijenim napore mnogih ljudi u vladi i NVO sektoru, to su značajni iskoraci i ja ih cijenim. Problem je dostići kritičnu masu reformi, ali iznad svega konsenzus među partijama o tome da zemlja krene naprijed. To će biti ključni teg na tasu kako bi vaga prevagnula ka vladavini prava i vladi koja zaista drži sve uzde pod kontrolom.

Vijesti