Grudnjaci, revolucionarni izum Meri Felps Džejkob, ove godine slave vijek postojanja

Brushalter, dio donjeg veša toliko cijenjen od muškaraca, a i žena, ove godine slavi sto godina postojanja. Otkako ga je 1907. godine osmislio Pjer Poare, sve osobe nježnijeg pola ostale su mu naklonjene.

Nakon prvih Pjerovih kreacija, Amerikanka Meri Felps Džejkob, 1914. je patentirala korset bez leđa, koji su njene prijateljice oduševljeno prihvatile. Međutim, brushalter je pušten u prodaju tek kada je dizajnerka počela da dobija anonimna pisma sa zahtjevima za prodaju.

Ubrzo je magazin "Vorner Braders korset kompani" otkupio od nje autorska prava za samo 1.500 dolara, pa su se 20-ih godina prošlog vijeka brushalteri od elastičnog materijala našli u prodaji, dok se 10 godina kasnije pojavljuju i oni bez bretela.

Ipak, osoba koja je najviše doprinijela razvoju grudnjaka bila je Ida Rozental. Ona je uzimala mjere grudi i leđa nekoliko desetina Amerikanki, od devojaka u pubertetu do zrelijih žena, i kreirala modele koji će svima odgovarati. Grudnjaci su do tada služili za podizanje grudi, dok se Rozentalova posvetila ženama koje su imale velike grudi i tako nastaje grudnjak koji vizuelno smanjuje.

Tokom 60-ih ovaj dio donjeg veša postaje i politički simbol. Hipi djevojke u znak protesta spaljivale su ih tražeći na taj način svoja prava. Kada su Idu pitali da li će to dokrajčiti njenu imperiju ona je odgovorila:

Živimo u demokratiji gdje svaka osoba ima pravo da se oblači ili svlači, ali posle 35. godine nijedna žena ne može sebi da dozvoli luksuz pojavljivanja bez grudnjaka, tako da vrijeme ide u moju korist.

I bila je u pravu, jer se osamdesetih godina dogodio pravi bum – grudnjaci dobijaju elastične držače, korpe i fišbajne koji podižu grudi. Najveći hit bio je vonderbra brushalter koji podiže grudi. On se pojavio 1994. godine i ubrzo postao najprodavaniji odjevni predmet. Početkom novog vijeka napravljen je i "air bra", vazdušni grudnjak koji povećava i grudi i grudni koš.