U izvještaju ANB u prvi plan, kada je riječ o konkretnim slučajevima ekstremističkog djelovanja, stavljena je organizacija Pokret za prava Albanaca u Crnoj Gori formirana od grupe stranih i domaćih državljana albanske nacionalnosti, navode Vijesti, pozivajući se na isti izvor.

Ta je grupa, prema navodima ANB, planirala terorističke akcije 10. septembra prošle godine, na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, što je dovelo do hapšenja osumnjičenih u policijskoj akciji Orlov let.

Riječ je, prema ocjeni ANB, o izuzecima i manjim grupama zbog čijeg djelovanje, ipak, ne "treba isključiti moguće pojedinačne ili izolovane incidente".

Međutim, u formiranje te organizacije bili su uključeni ekstremistički faktori iz albanske dijaspore, Crne Gore, Albanije i Kosova, što upućuje na oprez, posebno zbog pitanja rješavanja statusa Kosova čija bi moguća destabilizacija mogla imati "šire bezbjednosne implikacije i izazvati određene probleme" u državama u okruženju i u Crnoj Gori, prenijele su Vijesti.

Kao drugi vid ekstremizma kojim se ANB bavi navedeno je vehabističko djelovanje. Ocjenjuje se da islamski ekstremisti nijesu postigli "značajnije uspjehe" na pridobijanju svojih sljedbenika u Crnoj Gori i regionu, prije svega zato što su se islamski poglavari jasno distancirali i ukazali na sve opasnosti koje sa sobom nosi radikalno učenje.

ANB je procijenila da u Crnoj Gori ima oko 100 do 120 vehabija, uglavnom iz Plava, Rožaja, Bijelog Polja, Pljevalja, Podgorice i Ulcinja, kazali su izvori Vijesti. U izvještaju, prema navodima izvora, piše i da lobisti za vehabizam u Crnoj Gori dobijaju "značajan" novac preko islamskih humanitarnih organizacija.