U rukovodstvu Internacionalne lige humanista i dalje oprečni stavovi o dodjeli priznanja Đukanoviću i Maroviću

Piše: Vijesti

U najvišem rukovodstvu Internacionalne lige humanista(ILH) i dalje su oprečni stavovi o dodjeli nagrada za mir i humanost liderima DPS-a Milu Đukanoviću i Svetozaru Maroviću – generalni sekretar tvrdi da će ih oni dobiti, a predsjednica da su "skinuti sa liste".

Trojica laureata ILH, bivši predsjednici Češke, Slovenije i Makedonije Vaclav Havel, Milan Kučan i Kiro Gligorov prekjuče su obavijestili centralu ove NVO u Sarajevu da neće doći u Budvu sljedeće nedjelje, gdje je trebalo da prime priznanja "državnik – humanista 20. vijeka" i učestvuju na međunarodnoj konferenciji o EU i Jugoistočnoj Evropi. Predstavnici ILH, međutim, i juče su tvrdili da će svi pozvani državnici doći.

Na jučerašnjoj konfuznoj konferenciji za novinare u Budvi, generalni sekretar IHL Zdravko Šurlan je rekao da je predsjednica IHL Sonja Štiglbauer, ipak, pristala da glasa za dodjelu priznanja čelnicima DPS-a, nakon što je preksinoć tražila njihovo skidanje sa liste i zaprijetila ostavkom u suprotnom. Štiglbauer je to demantovala.

Šurlan je rekao da će ona doći u Budvu i dati im svoj glas, nakon što joj je poslao pisma predsjednika Filipa Vujanovića, Haškog tribunala, "crnogorskog suda" i Đukanovića i Marovića, u kojima se navodno tvrdi da oni nemaju nikakvu odgovornost za rat u Dubrovniku, deportaciju Muslimana 1992. i protjerivanje Muslimana iz Bukovice i da u potpunosti zaslužuju nagrade.

"Nijesam promijenila odluku. Doći ću u Budvu da pružim i nađem pojašnjenje a ne da dam nagrade g. Đukanoviću i g. Maroviću", rekla je sinoć Štiglbauer u elektronskoj poruci "Vijestima".

Sličnu poruku dobio je i direktor CRNVO Stevo Muk, jedan od potpisnika zahtjeva grupe intelektualaca laureatima ILH da se distanciraju od Đukanovića i Marovića zbog njihove uloge u ratovima na tlu bivše SFRJ početkom 90-tih.

Šurlan je rekao da je Štiglbauer juče od njega zatražila da provjeri da li Đukanović i Marović "imaju mrlja" kada je riječ o napadu na Dubrovnik, deportaciji Muslimana iz 1992. godine i protjerivanja Muslimana iz Bukovice.

Zbog toga, kazao je Šurlan, odmah je poslao pisma Vujanoviću, "crnogorskom sudu", Đukanoviću i Maroviću, te kontaktirao kancelariju Haškog tribunala.

"Dobio sam odgovor od Vujanovića koji jasno kaže: "Želim da obavijestim o poštovanju svih laureata ILH . Pravo je svakoga čovjeka, pa i javne ličnosti da se ne saglasi sa nekom odlukom i iskaže protest protiv nje. To su učinili protivnici dodjele priznanja gospodi Đukanoviću i Maroviću. Gospoda Đukanović i Marović su obavljajući državne dužnosti zavrijedili poštovanje kome se pridružujem. Uvjeravam vas da ogromna većina javnosti Crne Gore i van nje pozdravlja odluku o dodjeli priznanja"", rekao je Šurlan.

Štiglbauer je kazala da je dobila samo nepotpisani prevod Vujanovićevog pisma. "Nadam se da ću imati priliku da sa njim razgovaram kao što sam uradila 2005. u Beču", rekla je ona.

Šurlan je kazao da mu je iz kancelarije Haškog tribunala rečeno da je "do sada bilo više stotine procesuiranih, hiljade saslušanih, ali nigdje se ne pominju imena Đukanović i Marović" pred tim sudom. "Napisao sam Štiglbauer da može od Karle del Ponte za 24 sata dobiti sve podatke o Đukanoviću i Maroviću, kao što smo i mi dobili", naveo je Šurlan.

On je dodao da su mu iz "crnogorskog suda kazali da nemaju nikakvih saznanja da bi ova dva čovjeka mogla biti predmet nekoga sudskoga procesa".

Šurlan je rekao da je Đukanovića i Marovića pitao u pismima da li imaju zaista imalo razloga da odustanu od ovoga priznanja, "jeste li napravili nešto što bi sjutra moglo biti predmet da nijeste dostojni toga", a da su mu oni odgovorili: "Tvrdimo moralno i krivično da smo spremni, ne samo da odgovaramo pred sudom svoje zemlje, nego da odemo i u Hag, ako se nađe da smo nešto napravili".

NI SMAJIĆ NEĆE NAGRADU? Novinar Zekerijah Smajić saopštio je u pismu predsjednici Udruženja žrtava rata Bakiri Hasečić da se protivi dodjeli nagrada za humanost ILH "sumnjivom dvojcu", Milu Đukanoviću i Svetozaru Maroviću. Pišući Hasečićevoj nakon što je preksinoć saznao "od novinara" iz Podgorice da oni neće dobiti nagradu, Smajić navodi da mu je "laknulo". "Zahvaljujući Vašem, mom i desetinama drugih glasova protiv takve nominacije, dogodilo se očekivano: večeras sam obaviješten od mojih kolega novinara iz Podgorice da ovaj sumnjivi dvojac nije dobio prolaznu ocjenu Nominacijskog odbora iz većine zemalja regiona u kojima ILH djeluje. To je tek mali djelić pravde prema vama i članicama Vaše organizacije", rekao je Smajić u elektronskoj poruci Hasečićevoj, u koju su "Vijesti" imale uvid. On je obavijestio Hasečićevu da je i njegova "malenkost nominovana za novinarsko priznanje, prvo te vrste koje ILH dodjeljuje (za nesebičan doprinos evropeizacije BiH i područja Balkana). "Ali je i moj uslov za odlazak u Budvu 28. maja bio odbacivanje nominacije za dvojicu CG funkcionera. Večeras mi je laknulo – medijska kampanja u kojoj ste i Vi dali ogroman značaj, spriječila je nepravedno i nedopustivo humaniziranje krivnje za ratnu krivicu", napisao je Smajić, prije nego što je generalni sekretar IHL najavio da će Đukanović i Marović, ipak, dobiti nagrade. Bakira Hasečić rekla je sinoć "Vijestima" da je "nepošteno od Smajića da joj šalje ovakvo pismo, a znam da se mnogo zalagao da dobije ovu nagradu". Ona je juče sa grupom aktivistkinja u Sarajevu vratila nagradu ILH "Humanista godine 2005", u performansu koji simbolizuje kraj ove organizacije zbog dodjele priznanja Đukanoviću i Maroviću. Smajićev mobilni telefon sinoć je bio isključen.

"Ja sam to proslijedio Sonji, koja je nakon toga odlučila da 26. maja dođe u Crnu Goru", naveo je Šurlan.

Međutim, Štiglbauer je nagovijestila i "promjene u IHL".

"U prepisci i-mejlom napisala je da Đukanović i Marović više nijesu kandidati za ovu nagradu i ostavila dvije mogućnosti – ili da je Šurlan pogrešno shvaćen ili da će ona morati da napravi promjene u ILH", rekao je Muk.

Objašnjavajući kako je ILH promijenila preksinoćnju odluku da Đukanoviću i Maroviću ne dodijeli nagrade, Šurlan je izrekao nekoliko kontradiktornih stavova.

On je juče rekao da je pravilo da je za dodjeljivanje priznanja "Linus Pauling" i "Ambasador mira" za koje su nominovani Đukanović i Marović potreban pristanak devet od 11 članova komisije.

"Deveti glas je bio Štiglbaurove. Ona je povukla glas juče oko 18 časova, a sada ga je vratila", rekao je Šurlan na konferenciji za novinare.

On je preksinoć rekao "Vijestima" da je ILH nominacije za 19 kandidata uputio na 15 "adresa u svijetu", te da je potrebno da najmanje njih 14 daju pristanak da bi pojedinci dobili nagrade.

"Po pravilima lige sljedećih 50 godina ne može se znati ko je nominovao, niti ko je dao verifikaciju. To su pravila koja poštujemo 25 godine…", naveo je preksinoć Šurlan.

Međutim, on je juče "otkrio" da su verifikacije za Đukanovića i Marovića dali Mesić i Kučan.

"Kontaktirao sam telefonom Kučana, najvećeg svjedoka dešavanja. On mi je rekao da visoko cijeni priznanje ILH i njene utemeljivače. On se u potpunosti slaže sa nominacijama Đukanoviću i Maroviću. Mesić je takođe dao pozitivno mišljenje", naveo je Šurlan.

"Potpuno mi je novo da imamo tijelo za donošenje odluka u kojem su predsjednici Mesić i Kučan", rekla je Štiglbauer "Vijestima".

Za potpunu konfuziju Šurlan se pobrinuo u trenutku kada je dodatno počeo pojašnjavati računicu za "odlučujući" glas jer je rekao da će Štiglbauerova dati pristanak kada doputuje u Crnu Goru, iako je prethodno saopštio da je ona to već učinila. "Do 18 sati (prekjuče) imao sam samo osam pozitivnih odgovora, a deveti je Sonja povukla. Zato sam i sinoć kazao da ne mogu dobiti nagradu. Deveti glas koji je trebao, dao je Kučan, a daće i gospođa Štiglbauer, kada dođe ovdje u Crnu Goru", rekao je Šurlan.

Kučanova savjetnica Špela Furlan rekla je "Vijestima" da je on razgovarao sa Šurlanom, ali da nije bilo nikakvog ponovnog glasanja u vezi nagrada Đukanoviću i Maroviću, te da on nije član odbora koji daje svoje mišljenje o kandidaturi za nagrade.

Šurlan je juče rekao da je predsjednica ILH Štiglbauer prva, još u decembru prošle godine, dala saglasnost da se nagrade Marović i Đukanovića.

"Napisala je da što se tiče Marovića i Đukanovića da su veoma u redu, ali nije za Klintona. On je četiri puta u nominaciji i ne može dobiti nagradu", rekao je Šurlan.

KUČAN: ZASLUŽUJU PRIZNANJA "Vjerujem da će ratni događaji još iziskivati razjašnjavanja u Crnoj Gori. To je diskusija kroz koju mora proći svaki narod sam, iako je takva diskusija moguća jedino tada kada se društvo konsoliduje u miru. Mirnom životu samostalne Crne Gore u velikoj mjeri doprinio je upravo Milo Đukanović. Zato se slažem sa ocjenom Internacionalne lige humanista, da su predsjednici Đukanović i Marović zaslužni za demokratizaciju i stabilizaciju prilika u tom dijelu Balkana. Doprinjeli su otvaranju Srbije i Crne Gore za demokratske vrijednosti, još u vremenu Miloševićevog režima. Mada se u 80-tim i 90-tim nijesam slagao sa mnogim stavovima Mila Đukanovića, poštujem moć i hrabrost koju je skupio da istupi iz ropstva političke misli tadašnje Jugoslavije, i zajedno sa saradnicima preuzeo odgovornost za sudbinu Crne Gore na svoja ramena. Crnoj Gori je na miran način otvorio put, koji nastavlja kao samostalna država, koja se sada uključuje u porodicu naroda Evropske unije. To je veliki uspjeh Crne Gore zbog kojeg sam veseo i koji sam sve vrijeme otvoreno podržavao", kaže se u izjavi bivšeg slovenačkog predsjednika Milana Kučana dostavljenoj "Vijestima".

On je rekao da Đukanović i Marović imaju pet nominacija za priznanja koja su obrazložena njihovim doprinosom miru koji se odnosi isključivo na organizaciju referenduma, "jer smo imali saznanje da će referendum biti krvav". "Referedum je organizovan i prošao je po svim evropskim standardima. Crna Gora je dobila svoju samostalnost i državotvornost i prestigla mnoge države koje su bile u sastavu nekadašnje Jugoslavije. Samostalnost Crne Gore je značajan doprinos miru u regionu", rekao je Šurlan.

Direktor centra za edukaciju kadrova ILH Srđa Popović kazao je da će priznanje "Humanista godine" dobiti Nasira Jabučar, Ričard Tomas i gradonačelnik Budve mr Rajko Kuljača, priznanje "Pedagoški kolektiv godine" dobiće cetinjska, banjalučka, dubrovačka te po dvije sarajevske i engleske gimnazije.

TRI BIVŠA DRŽAVNIKA NE DOLAZE Iako su bivši predsjednici Češke, Slovenije i Makedonije prekjuče obavijestili centralu ILH u Sarajevu da su odlučili da nagrade "državnik-humanista 20. vijeka" ne prime u Budvi, direktor Centra za edukaciju kadrova ILH Srđa Popović rekao je juče da su "pet minuta prije konferenciji" za novinare koja je počela u podne "zvanično svi potvrdili svoj dolazak". "Havel, Kučan i Gligorov neće ići u Budvu, oni će nagradu primiti nekom drugom prilikom. To su tri predsjednika usaglasila. Gospodin Havel juče je taj usaglašen stav tri predsjednika poslao centrali ILH u Sarajevu ", kazao je juče "Vijestima" šef kabineta makedonskog predsjednika Živko Kondev. Upitan da li je moguće da je u međuvremenu došlo do nekih promjena s obzirom na to da je Popović kazao da su dolazak u Budvu potvrdila tri predsjednika, on je odgovorio odrično. "Mislim da neće biti nikakvih promjena što se tiče Gligorova. Mi smo otkazali rezervacije, avionske karte i sve ostalo i to je konačno. Šta su oni objavili gore, meni nije poznato", rekao je Kondev. Kučan je, u izjavi za "Vijesti", rekao da mu priznanje ILH predstavlja veliku čast i da će ga prihvatiti sa zadovoljstvom. "Žalim što neću moći prisusvovati svečanosti u Budvi, ne želim biti predmet unutrašnjo-političkih polemika u Crnoj Gori. Takav stav su zauzeli i nekadašnji predsjednici Havel i Gligorov", rekao je Kučan. Njegova savjetnica je rekla da su predložili da nagradu prime svako u svojoj zemlji ili u sjedištu ILH u Sarajevu. TV Crne Gore sinoć je objavila da ni Mesić neće doći u Budvu.