Juče i danas su šefovi država ili vlada EU na neformalnom samitu u Berlinu obilježili 50. godišnjicu potpisivanja Rimskih ugovora kojima su postavljeni temelji ove integracije.

U govoru održanom pred potpisivanje deklaracije, kancelarka Merkel je zatražila od svih članica da se zauzmu na prevazilaženju ustavne krize nastale poslije negativnih ishoda referenduma o evropskom ustavu u Francuskoj i Holandiji prije dvije godine.

"Neuspjeh (u ustavnom procesu) bi bio istorijski propust. Zato je važno da budemo jedinstveni u cilju da se EU do izbora za Evropski parlament 2009. postavi na obnovljene zajedničke osnove", rekla je kancelarka na svečanosti u Njemačkom istorijskom muzeju.

Angela Merkel je ponovila namjeru Berlina da do kraja juna, tj. do kraja njemačkog predsjedništva Unijom, ponudi "red vožnje" za dalje aktivnosti na usvajanju ustava. Podršku je pri tome dobila od šefa Evropske komisije Baroza, koji je takođe u govoru istakao da su "Evropi potrebne jake institucije".

Mediji su posebno istakli da je kancelarka u govoru navela da Evropa, prema njenom uvjerenju, ima jevrejsko-hrišćanske korijene. To je protumačeno kao svojevrstan odgovor na kritiku koju je Evropskoj uniji juče uputio papa Benedikt Šesnaesti, prenijela je Beta.

Činjenicu da u Berlinskoj deklaraciji nema pozivanja na zajedničke hrišćanske korijene zemalja članica, poglavar Rimokatoličke crkve vidi kao potvrdu da se EU udaljila od vjere.

Pri tome je dio zemalja – na primer Poljska – zapravo i bio za ovu formulaciju, ali je, kao i kada je o ostalim temama riječ, Deklaracija plod teško postignutog kompromisa u kojem nije bilo mjesta za sva želje i sve zamisli svih članica.