Skeptici sumnjaju da ce obelodanjivanje dugackog spiska "spijuna" pomoci drustvu da dodje do istine o politickom progonu pod komunizmom.

Piše: Karolina Risto*/BIRN

Albanija je pokrenula znacajnu inicijativu objelodanjivanja zlocina koje su pocinili saradnici tajne policije za vreme komunizma.

Kampanja za otvaranje tajnih dosijea o njihovim aktivnostima i raskrinkavanje onih koji su nekada potkazivali svoje sugradjane slijedi primer drugih drzava u regionu, ukljucujuci Crnu Goru, Poljsku i Bugarsku.

Cilj je da se utvrdi ko je bio umijesan u dousnicke aktivnosti koje su za posljedicu imale utamnicenje 27.000 Albanaca zbog politickih prestupa, ubistvo 6.000 albanskih gradjana i deportaciju 12.500 porodica u logore.

Pocetkom novembra u parlamentu su se nasla tri razlicita predloga zakona koji se bave aktivnostima bivsih spijuna tajne policije.

Svaki od ovih zakonskih predloga potice od druge politicke stranke, sto ukazuje na zelju – kako vlasti – tako i opozicije da se u javnosti predstave kao neko kome je stalo do rjesavanja ovog problema koji je izuzetno bitan glasacima.

Predlog opozicionih socijalista je znatno konzervativniji u odnosu na predlog koji su podnele vladajuce demokrate.

Prema socijalistickom predlogu, na primjer, ne bi se dozvolilo objelodanjivanje imena bivsih saradnika tajne policije ako bi priznali svoja nedjela pred specijalnom komisijom. "Ako ta osoba ne prihvati ovaj uslov, njegov pseudonim i dosije ce postati dostupni javnosti", stoji u ovom predlogu zakona.

Nacrt zakona, koji je predlozila vladajuca Demokratska partija, znatno je ostriji i odslikava uvjerenje demokrata da se mnogi bivsi saradnici tajne policije kriju u redovima opozicionih socijalista.

Predlozeni zakonski nacrti se sada nalaze pred komisijom za predloge zakona, koja ce raspravljati o njima s ciljem da se sacini jedinstveni predlog za usvajanje u parlamentu. Ako to ne bude moguce, nacrt Demokratske partije se naci na glasanju u skupstini jer ova stranka ima vecinu u komisiji za predloge zakona.

Medjutim, mnogi se pitaju da li je bilo koji od predlozeni zakonskih nacrta pravi nacin da se rjesava pitanje bivsih saradnika tajne policije.

Skeptici misle da nijedno od predlozenih rjesenja nece biti od pomoci, prvenstveno zbog toga sto su oni na vlasti imali vise od sesnaest godina na raspolaganju da uniste inkriminirajuci dosijee.

Bitni svjedoci su tvrdili da su kljucna dosijea vec odavno izmijenjena ili u potpunosti unistena.

To se svakako odnosi na bivse sefove tajne sluzbe i bivse ministre u vladi, poput bivseg ministra unutrasnjih poslova iz 1992-3. godine, Baskima Koplikua, i bivseg potpredsjednika vlade Dasamira Sehua.

Sehu kaze da su socijalisti spalili na hiljade dosijea pocetkom devedesetih neposredno nakon sloma komunistickog rezima.

Neke nevladine grupe vjeruju da bi bolji nacin za saznavanje istine o ovom periodu bilo da se ustanovi komisija za istinu sa znacajnim ovlascenjima umjesto usvajanja zakona u parlamentu.

Nevladina organizacija koja zastupa bivse zrtve politickog progona u Albaniji pod nazivom "Organizacija zrtava komunizma u Albaniji" je medju grupama koje se protive otvaranju i objelodanjivanju dosijea dousnika i saradnika tajne policije.

Ona tvrdi da je policija prisilila mnoge neduzne ljude na saradnju, te dodaje da bi se nanijela dodatna steta onima koji su zapravo bili zrtve komunizma ako bi se dosijea tajne sluzbe ucinila dostupnim javnosti.

Tanas, 88-godisnji bivsi potpukovnik, koji je bio nacelnik vojnih uprava u nekoliko gradova u vrijeme komunizma, kaze da vecina saradnika ionako nijesu bili komunisti.

"Policajci bi stupili u kontakt s njima i prisilili bi ih da saradjuju u zamjenu za mogucnost da normalno vode svoj zivot", kaze on.

"Cak i oni koji nijesu bili ni od kakve koristi policiji su ubiljezeni u dosijeima".

"Ima na stotine hiljada takvih dosijea. Mozda ih ima i citav milion".

Sami Repisti iz organizacije koja zastupa zrtve politickog progona kaze da bi otvaranje dosijea moglo dovesti do haosa, jer bi otvorilo stare rane u drustvu koje je bilo podijeljeno vise od pedeset godina na "dobre komuniste" i neprijatelja.

Ipak, "dousnicki" fenomen je i dalje vazan u javnosti i nerijesena je misterija za mnoge Albance. U novinama i televizijskim vijestima se ova tema pominje skoro svaki dan.

Pretraga na Google-u koriscenjem rijeci "spiun" (albanska rec za spijuna) daje skoro 12.000 odrednica na internetu, a za "dosjet" (dosije) se dobija vise od 80.000. Bezbroj je veb sajtova posvecenih ovoj temi, a neki nose naslov – "Da li su Albanci spijuni po prirodi"?

U Albaniji se s interesovanjem pratila osuda zlocina komunistickih rezima koju je izrekao Savjet Evrope u januaru 2006. godine. U rezoluciji, koja je usvojena nakon sto je 99 delegata glasalo za nju, 42 protiv, a 12 je bilo uzdrzano, pozivaju se drzave na koje se ovaj dokument odnosi da ponovno pregledaju svoje istorijske knjige i podignu spomenike zrtvama. U rezoluciji se takodje kaze da "sustinski nema razlike izmedju komunizma i nacizma".

Albanski parlament je ratifikovao rezoluciju 29. oktobra ove godine.

Medjutim, preostali albanski komunisti ne pokazuju nikakvo kajanje. Mnogi, poput Tanasa, formirali su svoje politicke stavove tokom Drugog svjetskog rata u borbi protiv neprijateljske okupacije i tvrde da nemaju zbog cega da se izvinjavaju.

Tanas voli da pokazuje veliki oziljak na grudima od rana iz rata, a kada zavrne nogavicu svojih pantalona, vidi se metak koji je ostao u njegovoj nozi i za koga doktori kazu da je postao "deo njegovog tijela", te da ga ne treba uklanjati.

Upitan da li priznaje da je bio dio kriminalnog rezima, on odgovara: "Ja sam ratni veteran i albanski narod zna da sam zasluzio svoje ordenje. Cak mi je i drzava dala penziju za moju borbu protiv nacista".

"Mislim da sam heroj, a ne zlocinac".

S obzirom na to da su gledista tako zestoko suprotstavljena na obje strane politickog spektra, tesko je ocekivati da ce Albanija ikada postici konsenzus o zlocinima komunistickog rezima.

Zanimljivo je da se u albanskim skolskim udzbenicima istorije ne kaze nista o ovoj temi. U vecini udzbenika se pedeset godina komunizma pominje u samo nekoliko recenica koje su ionako uglavnom posvecene oslobodilackom ratu. "Enver Hodza je vodio Albaniju tokom cetrdeset jedne godine", stoji u istorijskim udzbenicima, kao da proteklih pola vijeka nikada nije ni postojalo.

Da li ce bilo koji od nacrta zakona predlozenih parlamentu na usvajanje ista promijeniti – ostaje da se vidi.

*Karolina Risto je urednik vesti televizije "Vizion Plus". Balkan insajt je BIRN-ova internet publikacija.