Planeta Zemlja je zašla u "ekološko crveno", zonu koja znači da je čovječanstvo premašilo granicu potrošnje prirodnih resursa, izračunatu za ovu godinu.

Sve što se od 9. oktobra troši na Zemlji od prirodnih resursa, direktno uvlači čovječanstvo u "dugovanje" i traži iznalaženje novih izvora kako bi se nadomjestilo ono što je prekomjerno potrošeno.

Čovječanstvo je premašilo dopuštenu granicu potrošnje prirodnih resursa za 25 procenata, saopšteno je iz Svetskog fonda divlje prirode (WWF).

"Već danas mi trosimo 25 procenata više, nego što je naša planeta sposobna da obnovi. To se odnosi i na šume, i na vazduh, i na vodu", rekao je u direktor WWF Rusije Igor Čestin, citirala je agencija RIA Novosti.

U izvještaju WWF-a "Živa planeta – 2006", u kome se podrobno analizirano stanje prirodne sredine na planeti i uticaj čovjekove djelatnosti na nju, naglašeno je da se pokazatelj uticaja čovjeka na planetu od 1961. povećao za više od tri puta.

Istovremeno je iznijeta sumorna prognoza da sadašnji tempo uništavanaj resursa prirode ozbiljno ugrižava opstanak ljudi na Zemlji.

Pojava novih bolesti, nestanak kvalitetne pijaće vode, stvaranje "mrtvih ziona" duž obala, kolaps ribarstva, promjena klime, širenje pustinja… – sve su to posledice prekomjerne čovjekove potrošnje prirodnih resursa naše planete.

Na primjer, na planeti Zemlji pijaće vode ima samo 2,5 odsto u prostranstvu vodenih resursa, slana voda čini 97,5 odsto, a 0,3 odsto su rijeke i jezera. Pritom, u glečerima ima, kažu eksperti, "zarobljene" vode čak 68,9 odsto, dok se ispod Zemljine kore, u dubini, krije još oko 30,8 odsto neuiskorišćenih podzemnih voda.

Do koje mjere čovjek uništava planetu na kojoj živi svjedoče podaci WWF-a kako se eko-sistem u poslednjih 50 godina do te mjere izmijenio da je došlo do izumiranja nekih biljnih i životinjskih vrsta.

Uzroci tome su porast stanovništva i prateća rastuća potražnja za hranom, pijaćom vodom, vlaknima, gorivom, drvetom…

Samo zbog proizvodnje hrane je od pedesetih godina prošlog vijeka do danas više zemljišta iskrčeno i pretvoreno u njive nego u cijelom 19. i 20. vijeku. Istovremeno je, takodje radi veće proizvodnje hrane, počela primjenjena veštačkih azotnih djubriva (prvi put je upotrebljeno 1913.), čime se direktno narušava eko-sistem.

Već danas je došlo do značajnog gubitka života na Zemlji – od 10 do 30 odsto životinja, ptica i amfibijskih vrsta je pred istrebljenjem.

Promene u eko-sistemima (iskorjenjivanje šuma, na primjer) utiče na razvoj patogena, malarija i kolera i stvara opasnost od novih bolesti.

Naučnici predvidjaju da će se Zemlja dodatno zagrijati izmedju 1,4 i 5,8 stepeni Celzijusovih do 2100, što će dodatno pogoršati situaciju u kojoj čovječanstvo već nemilice troši prirodne resurse.

U cijelom tom "zamešateljstvu" najviše trpe gladni u svijetu čiji broj ionako neprestano raste: proračuni UN upozoravaju da će taj broj porasti sa 315 miliona (1999.) na 404 miliona do 2015.