Predosjećaj da će se dogoditi nešto loše, ubrzano lupanje srca, znojenje ruku, blaga panika… Svi su upoznali simptome straha i tjeskobe. Ali, kako ih savladati.

Tjeskoba je znak upozorenja, kao dima požara, a da biste je prevazišli, potrebno je da pronađete uzrok, mjesto izvora požara, i to što prije, jer posljedice mogu da budu ozbiljne. Ali, ona nije uvijek loša ili štetna, javlja se u situacijama u kojima opažate ili osjećate da vam nešto prijeti. Povremena, blaga tjeskoba stavlja vas u odbrambeni položaj, stimuliše, korisna je u nekim situacijama, na primjer prilikom polaganja ispita.

Ali, ako je dio ličnosti, načina razmišljanja ili karakterna crta, može da izazove niz neprijatnih i štetnih posljedica. Mnogi ljudi žive s tjeskobom i strahom, nijesu sposobni da sklapaju nova poznanstva, upravo zbog straha od nepoznatog. U tom slučaju riječ je o poremećaju tjeskobe, što obuhvata grupu psihijatrijskih poremećaja koji parališu i izazivaju strah. Pretpostavlja se da petina populacije barem povremeno iskusi neki od tih poremećaja.

Od poremećaja tjeskobe pati dvostruko više žena nego muškaraca. Ta je razlika možda posljedica vaspitanja, a neki je pripisuju hormonalnim promjenama. Predmenstrualni sindrom izaziva tjeskobu, bijes, razdražljivost, tugu, baš kao i period menopauze, tokom kojeg hormonalne promjene utiču na psihičko stanje i ponašanje žene. Ali, bez obzira na životnu dob s kojom su povezane hormonalne promjene, žene su sklonije razmišljanju, više proživljavaju ono što se oko njih događa, uživljavaju se u različite situacije. Kad se žena suoči s nekim problemom za koji jasno ne vidi i ne zna rješenje, vrlo će lako to biti izvor tjeskobe. Ali, pokušavajući da riješe problem, žene imaju veću sposobnost kontrolisanja emocija, dok muškarci energiju troše pokušavajući da riješe problem. 

UZROCI TJESKOBE

Sve one situacije koje nekome predstavljaju prijetnju mogu biti izvor tjeskobe: * Sve što prijeti tijelu: ugrožen život ili fizički integritet * Situacije koje izazivaju strah, kao putovanja avionom ili vožnja liftom, suočavanje s bezopasnim životinjama, mnoštvo ljudi * Situacije procjene: osjećate da vas ljudi gledaju i procjenjuju, strahujete od mišljenja koje će steći o vama * Međuljudski odnosi i sukobi: situacije vrlo slične prethodnima, ali odnos je licem u lice s određenim sagovornikom, na primjer razgovori nasamo s nekom osobom, odlazak na sastanak, društveni skup, upoznavanje nove osobe; postoji mogućnost da ne budete shvaćeni, da budete odbijeni * Nove situacije: prvi dan na novom radnom mjestu može da prouzrokuje jaku tjeskobu, strah od novih kolega, nesnalaženje u novom prostoru. 

I TIJELO REAGUJE

Tokom krize tjeskobe organizam reaguje na tri nivoa: * Kognitivno-subjektivnom – tjeskobu karakterišu osjećaji neprijatnosti, zabrinutosti, pretjerane budnosti, napetosti, straha, nesigurnosti. Dolazi do gubitka kontrole i um ne može jasno da razmišlja. * Na fiziološkom nivou – javljaju se palpitacije, navale vrućine, ubrzan puls, osjećaj gušenja, pritisak u grudima, mučnina, povraćanje, proliv, aerofagija, često mokrenje ili inkontinencija, mišićna napetost, nesanica, erektilna disfunkcija. * Na motoričkom i vidljivom nivou tjeskoba se pojavljuje kao motorički nemir, hiperaktivnost, ponavljajuće kretnje, zamuckivanje, izbjegavanje situacija koje izazivaju strah, konzumiranje jela i pića, pušenje, plač, grč lica. 

BITNA JE SAMOKONTROLA

Kad se javi napad tjeskobe, važno je prepoznati uzroke, shvatiti što se događa. Potiskivanje ili omalovažavanje uzroka najgori je izbor, takvim pristupom povremeni napadi mogu da se pretvore u hroničnu tegobu koja može da ostavi ozbiljne posljedice. Svaki problem koji identifikujete izgleda manji, postaje manja prijetnja, a prepoznavajući ga, lakše pronalazite rješenje. Ali, nije dobro ni po svaku cijenu i što prije pokušavati pronaći rješenje. Naime, u trenutku kad se javi problem, zbog napetosti i nervoze, teže razmišljate i, budući da ne pronalazite izlaz iz određene situacije, postajete još nervozniji. Potrebno je pustiti problem da "prenoći", smireno razmisliti i pronaći rješenje. A početnu nervozu i strah uspješno će smiriti bilo koja tehnika opuštanja. Bavljenje sportom, kao što su plivanje, joga, odlazak u šetnju ili neki hobi, mogu biti vrlo efikasna pomoć.