Uglavljen u uski polumjesec zemlje ispod oštrih grebena Boke Kotorske, najjužnijeg evropskog fjorda, slikoviti crnogorski grad Kotor krije se iza zidina tvrđave starih šest vjekova.

Piše: International Herlad Tribune

Međutim, dok Crnogorci slave nedavno održani referendum kako bi postali najnovija nacija na svijetu, strana sila prelazi granicu iz Dubrovnika, u Hrvatskoj, na putu za fjord marširajući u prošlost krilatog lava Svetog Marka, kamene skulpture koja stoji pored kotorske kapije.

Nakon bujice ushićenih izvještaja u medijima, kupci nekretnina iz Britanije i Irske dolaze u hordama kako bi pročešljali oblast Boke Kotorske u potrazi za pristupačnim vilama na obali.

"Vožnja oko Bokokotorskog zaliva nakon leta za Dubrovnik bukvalno oduzima dah, a mnogi dolaze podstaknuti medijima koji žele da prodaju Crnu Goru kao destinaciju gdje imovina na moru može biti kupljena jeftino", kazao je Robin Dželateli Smit, menadžer za nekretnine i građevinski ekspert za Total grupu, agenciju za nekretnine sa sjedištem u Kotoru.

Međutim, ako je ikada i postojala jeftina vila u Crnoj Gori, više je nema.

Stare kamene ruševine na brdima iznad Boke Kotorske i dalje mogu biti kupljene za 20 000 eura ili 25 760, ali modernizacija je skupa i teška.

I dok tržište novih nekretnina u zemlji još uvijek nije popisano, većina lokalnih agenata za nekretnine kažu da su cijene skočile za 50, 60 odsto ili više u proteklih dvije godine.

Eventualnim kupcima je bolje da odbace nerealna očekivanja u vezi sa cijenama i umjesto toga potraže originalni kvalitet u okolini fjorda, kaže Dželateli Smit.

Crnogorski planeri su predvidjeli minimalni razvoj za zemljište u obliku leptira uz more. Za razliku od toga potraga za drugim destinacijama duž Jadrana, poput Svetog Stefana i Budve, pokazuje ožiljke nezakonite gradnje koja se odigrala u proteklih 15 godina. "Mislim da je odmor u zalivu Boke dragocjen, a vlasnik kuće će tu pronaći utočište", kazao je Dželateli Smit.

Dvije nekretnine u oblasti fjorda koje su trenutno na prodaji predstavljaju ono najbolje na tržištu.

Jedan, trosobni stan unutar zidina Starog grada u Kotoru, prodat je britanskom kupcu Dejvidu Rodžersu, penzionisanom operateru luskuznih tura. On je renovirao s-tan od 140 kvadratnih metara, prema luksuznim standardima, neobičnim za Crnu Goru, i zatim ga vratio na tržište po cijeni od 360 000 eura.

"To je prilično visoka cijena, ali naravno stan je velik i mi smo ga renovirali, okrečili, ponovo uradili instalacije, sve. Ništa slično nijesmo vidjeli u Kotoru. Ima visoki plafon i dosta svjetla", kazao je Rodžers.

Druga nekretnina, dvije renovirane vile iz 18 vijeka prodate kao jedan kompleks, cijene se 1,9 miliona eura.

Sa ukupno 4 spavaće sobe i 2000 kvadratnih metara bašte, dvije vile u Perastu u blizini Kotora, nalaze se na jednoj od najb-oljih pozicija na fjordu, sa jasnim pogledom na dva slikovita ostrva nedaleko od obale.

"Nekretnine u Perastu su u savršenom stanju. To je daleko najbolja ponuda na tržištu sada", kazala je Andrea Marston iz Drim properti Croatia & Montenegro, britanske agencije koja je ušla na hrvatsko tržište prije četiri godine, a na crnogorsko prije dvije.

Potvrđujući tvrdnje Gelateli Smit, Marston je rekla da se najbolje nekretnine u Crnoj Gori ne mogu kupiti jeftino, posebno zbog toga što tradicionalne kamene gradnje koja je u dobrom stanju – kakvu želi većina kupaca – nema dovoljno u nabavci. "Sve stare kamene nekretnine su brzo razgrabljene", kazala je ona.

Svjesni i brzog rasta cijena i izuzetnog prirodnog okruženja koje nudi Crna Gora, mnogi kupci se odlučuju da renoviraju jednu nekretninu kako bi ostvarili brzi profit i kupili drugu za ličnu upotrebu, kažu lokalni agenti.

Dejvid Sardžent, izdavač iz Londona, jedan je od skorijih kupaca. "Jednostavno zadivljen" prirodnom ljepotom oko fjorda, odlučio se za kupovinu stana u Kotoru za 290 000 eura kao investiciju i obližnje vile za 358 000 za ličnu upotrebu.

Ekonomija, koja se brzo oporavlja, i politička situacija čine Crnu Goru veoma atraktivnom, ne samo kao destinaciju za život, već i kao sjajnu mogućnost za investiranje", kazao je Sardžent.

Ono što potencijalni kupci ne znaju jeste da je zemlja od 630 000 stanovnika daleko siromašnija od ostatka Evrope, a kako kaže Dželateli Smit slabosti u infrastrukturi nastavljaju da predstavljaju problem.

Na primjer nestašica vode, nekada akutna u julu i avgustu, može da utiče na kupce da, poput Sardženta, ugrade bazene. "U Crnoj Gori ima dosta vode. Problem je u tome da stigne tamo gdje je potrebna", kazao je Dželateli Smit.

I lokalno stanovništvo i strani investitori nadaju se da će nezavisnost od Srbije, i izlazak iz političke izolacije te zemlje, povećati pristup Crne Gore stranim fondovima.

Američka Agencija za međunarodni razvoj i Evropska agencija za rekonstrukciju već su dali veliki doprinos za infrastrukturu. Posljednji problem predstavljaju sami Crnogorci, kazao je Dželateli Smit.

"Oni se neće lako odreći svoje zemlje i rodnog prava u korist stranaca. Borili su se protiv svih pridošlica kroz vjekove kako bi sačuvali zemlju od strane okupacije, uključujući i 500 godina otomanske agresije", kazao je on.

"Investitori koji kupuju manje kuće u zabačenim kamenim selima suočavaju se sa ljutitim susjedi-ma, budući da ljudi gledaju kako se njihovi prijatelji i članovi porodica iseljavaju da bi ih zamijenili bogati stranci, koji modernizuju i grade bazene, da bi građevinu koristili svega nekoliko mjeseci godišnje".

Erik Dženson

Za pet godina cijene kao u Hrvatskoj

Andrea Marston kaže da u sljedećih nekoliko godina očekuje dalji rast cijena u svim segmentima crnogorskog tržišta nekretnina, zasnivajući analizu na iskustvima susjedne Hrvatske, koja je u više pogleda slično tržište.

"Crna Gora još nije ni blizu vrha krivulje. Ona i dalje zaostaje za Hrvatskom, a cijene u Hrvatskoj i dalje rastu, malo sporije nego nekada, ali ne mnogo", kazala je ona. "Crna Gora će sustići većinu Hrvatske, vjerovatno za pet godina, ali za to vrijeme neće sustići Dubrovnik".

(Prosječna cijena kvadratnog metra nekretnina na hrvatskoj obali je 1, 500 eura, mada cijene idu i do 5 000 i 6 000 eura u Dubrovniku).

Preuzeto iz dnevnika Vijesti