Ministarstvo finansija je, reagujući na zahtjev Građanske partije, saopštilo da je Crna Gora, na osnovu odluke Komisije za imovinu od 1. oktobra 2004., regulisala sve obaveze prema povjeriocima Londonskog kluba, tako što je oslobođena svih obaveza, jer je svoj dug otkupila početkom 1992., uz posredovanje Narodne banke Jugoslavije.  

Ministarstvo je, u saopštenju koje su prenijele Vijesti, pokušalo da objasni kako je došlo do toga da se u podacima o javnom dugu, ipak, pominje dug prema Londonskom klubu:

"Dug po osnovu izlaznih obveznica – alternativni instrument učešća (API – Alternative Participation Instruments) predstavlja posebnu formu regulisanja duga bivše SFRJ prema povjeriocima. Naime, 1988. godine tadašnja NBJ i sve udružene jugoslovenske banke, uz prethodnu garanciju države, emitovale su izlazne obveznice u vrijednosti od 80 miliona USD, sa rokom dospijeća 20 godina, grejs periodom do 10 godina i fiksnom kamatnom stopom. Dug po ovom osnovu samo za Srbiju i Crnu Goru (zajedno) sa svim redovnim i zateznim kamatama narastao je na iznos od 91,6 miliona USD.

Uslovi i način izmirenja duga nastalog po osnovu API bondova biće predmet pregovora sa inostranim povjeriocima. U tim međusobnim pregovorima realno je očekivati da će se obezbijediti najmanje isti uslovi koje je Srbija dogovorila sa povjeriocima Londonskog kluba, a to je: 62% otpisa, rok otplate 20 godina i grace period 5 godina. Pregovori o regulisanju ovog duga neće se odvijati sa Londonskim klubom, već sa povjeriocima u čijem su portfelju API bondovi. Proizilazi da će crnogorski dug iz ovog odnosa od 21,8 miliona USD biti predmet pregovora sa povjeriocima i da će se najvjerovatnije obezbijediti otpis od 62 odsto. Naime, sporazum o reprogramiranju sa povjeriocima Pariskog kluba obavezuje tadašnju SRJ kao dužnika da prilikom regulisanja svojih odnosa sa drugim povjeriocima istima ne može dati povoljniji tretman. Podsjećamo da je sa Pariskim klubom ugovoren otpis od 66 odsto.

U okviru nedavno potpisanog Sporazuma između Republike Srbije i Republike Crne Gore o regulisanju članstva u međunarodnim finansijskim organizacijama i razgraničenju finansijskih prava i obaveza, nalazi se, dakle, i neregulisani dug nastao u periodu bivše SFRJ, a po osnovu neriješenog duga prema Londonskom klubu povjerilaca (API bondovi), Libiji i Kuvajtu kao i klirinški dug prem Češkoj i Slovačkoj. Način regulisanja ovih obaveza biće utvrđen nakon okončanja pregovora koji su u toku, kada će biti i uključeni u iznos javnog duga".