Iskopali jedan od najstarijih murala

by | dec 15, 2005 | Zanimljivosti | 0 comments

Arheolozi u Gvatemali su iskopali veliki mural zivih boja, za koji se vjeruje da je najstariji te vrste na svijetu. Kako je javio “Glas Amerike”, dvij hiljade godina stara slika na zidu predstavlja prizore iz mitologije i zivota rane civilizacije Maja

Arheolozi u Gvatemali su iskopali veliki mural zivih boja, za koji se vjeruje da je najstariji te vrste na svijetu. Kako je javio “Glas Amerike”, dvij hiljade godina stara slika na zidu predstavlja prizore iz mitologije i zivota rane civilizacije Maja.

Koristeci metodu datiranja pomocu izotopa ugljenika, arheolozi su procijenili da je mural naslikan stotinu godina prije nove ere. Pronadjen je u drevnoj piramidi Maja u Sao Bartolu u Gvatemali, a otkrili su ga naucnici koji su na istoj lokaciji, cetiri godine ranije, otkrili jos jedan mural.

“Bio sam potpuno zapanjen time koliko je dobro mural ocuvan. Njegove sjajne boje i tecne linije izgledale su kao da su mogle biti naslikane juce. Jos vaznije od ocuvanosti je, medjutim, bio njegov sadrzaj. Kako je otkrivan zid, tako je otkrivana i majanska prica o nastanku sveta”, kazao je vodja tima Vilijam Saturno iz Pibodi Muzeja arheologije i etnologije pri Harvardskom univerzitetu.

Saturno kaze da mural na povrsini 9×1 metar pokazuje uspostavljanje mitologije Maja. Cetiri bozanstva, koji su varijacije iste figure i, po svemu sudeci, sinovi boga kukuruza, podnose zrtve u krvi dok stvaraju zivi svijet.

“Mi zatim vidimo rodjenje boga kukuruza, njegovu smrt i uskrsnuce, prije nego sto se zid zavrsi krunisanjem imenovanog kralja Maja, koji se pridruzuje drustvu bogova”, objasnio je Saturno, dodajuci da arheolozi jos nijesu utvrdili za sta je koriscena prostorija u kojoj se mural nalazio.

Dva kilometra dalje od sobe sa muralom, arheolozi su pronasli grobnicu u kojoj se, kako se vjeruje, nalaze ostaci jednog od ranih kraljeva Maja. Izvan piramide, oni su pronasli 9.000 djelica murala, koje namjeravaju da sklope u nadi da ce steci potpuniju sliku o drevnoj civilizaciji.

0 Comments

Submit a Comment