Medjunarodna zajednica i Slovenija ocekuju da ce moguci proces osamostaljenja Crne Gore proticati na demokratski nacin, uz postovanje ljudskih prava

Piše: Nenad Zecevic/Republika

Intervju: Predsjedavajuci OEBS-a i sef slovenacke diplomatije Dimitrij Rupel

Gospodine Rupel, u kolikoj su mjeri politicke tenzije u Crnoj Gori u protekla dva mjeseca podignute aktivnostima SPC?

-Pravo slobode vjeroispovijesti jedno je od temeljnih prava covjeka. Nikada nije dobro da pitanja vezana za religiju postanu politicka pitanja. Rjesavanje pitanja samostalnosti crkava, ne bi se smjelo povezivati s pitanjem drzavno-pravnog statusa. Bez obzira na drzavni status Crne Gore u buducnosti bi Srpska pravoslavna crkva i Crnogorska pravoslavna crkva morale prepustiti stanovnicima Crne Gore da sami odluce kako ce i gdje koristiti svoju vjersku slobodu.

Odbijanje crnogorske parlamentarne opozicije da prihvati poziv predsjednika Vujanovica na razgovore o uslovima odrzavanja referenduma jos jednom je pokazalo da je bilo kakav dogovor ili konsenzus oko nekih kljucnih pitanja nemoguc bez prisustva neke trece strane. Da li je moguce da OEBS, kojim Vi predsjedavate, EU ili SE posreduju u postizanju konzenzusa o uslovima odrzavanja referenduma u Crnoj Gori?

-Mandat misije OEBS-a u SCG obuhvata pomoc za unapredjivanje razvoja demokratije, vladavine prava i prilagodjavanje pravilima i nacelima OEBS-a i medjunarodne zajednice. U skladu sa svojim ogranicenim mandatom, uz sudjelovanje Vlade SCG, nudimo strucnu pomoc za pripreme promjena postojeceg zakonodavstva, odnosno povecanja slobode medija, sudstva i postovanja ljudskih prava i sloboda. U tom smislu k rjesavanju referendumskog nesporazuma mogu pomoci EU i Savjet Evrope, mada politicka javnost Crne Gore mora shvatiti da su nosioci i kreatori odluke o vasoj buducnosti vi sami. OEBS i druge medjunarodne organizacije mogu ponuditi potporu i pomoc.

Brzina priblizavanja SCG i ostalih drzava zapadnog Balkana Evropskoj uniji zavisice od brzine usvajanja i implementacije reformi potrebnih za ispunjene Kopenhaskih kriterijuma, kao i saradnje s Medjunarodnim sudom za ratne zlocine.

Mnogi analiticari vec uporedjuju atmosferu koja se u Crnoj Gori stvara s onim sto se desavalo ranih 90-ih, nakon cega je, kao sto znamo, uslijedio rat. Ima li mjesta za toliku zabrinutost, odnosno da li ova situacija po vasoj ocijeni moze eskalirati?

-Ubijedjen sam da ce crnogorska vlast i opozicija, aktuelna politicka pitanja rjesavati na demokratski nacin, kao i do sada, i ne vidim pravih argumenata za zabrinutost da ne bi bilo tako. Kao sto sam vec pomenuo u okviru moje posjete aprila 2005. godine Podgorici, multietnicke sredine kao Crna Gora, treba da njeguju konsenzualni tip demokratije. Prevashodno kada se radi o kljucnim strateskim pitanjima, potrebno je naci nacionalni konsenzus. Slazem se da su neka aktuelna statusna i ustavna rjesenja u drzavnoj zajednici Srbija i Crna Gora nedorecena, mada istinski mislim i vjerujem da su dani rjesavanja medjusobnih problema sa silom zavrseni, zato ne vjerujem da je moguca nova eskalacija nasilja. Trazenje kompromisnih rjesenja na miran nacin jedno je od kljucnih nacela, na kojima se temelji Evropska unija.

Slazete li se s ocjenama koje se mogu cuti u znatnom dijelu crnogorske a i srpske javnosti, da kljuc stabilnosti regiona lezi u rukama Srbije. Naime, po tim ocjenama samo nezavisna Srbija okrenuta sebi, bez ambicija da se mijesa u pitanja drugih drzava i naroda, kao kljucna zemlja regiona moze predstavljati faktor stabilnosti.

-Srbija je svakako veoma znacajna za stabilnost regiona zapadnog Balkana. U proteklom desetogodisnjem periodu bili smo svjedoci krvavih dogadjaja na podrucju nekadasnje Jugoslavije. Vjerujem, da je sadasnje srpsko rukovodstvo drugacije. Veliki napredak je postignut takodje i u drugim drzavama u regionu. Medjunarodna javnost je uprkos odredjenim greskama u proslosti u tome odigrala znacajnu ulogu. Evropa je duboko zainteresovana za rjesavanje svih sporova. Jedina prava mogucnost da uspostavimo dugorocnu stabilnu i perspektivnu regiju, predstavlja evropska perspektiva. Tako za Crnu Goru, kao i za Srbiju je vazno, da istraje na putu priblizavanja evopskim integracijama i prihvatanju evropskih standarda. Vjerujem da ce te medjusobne nesuglasice rijesiti na zreo, odgovoran i sporazuman nacin u obostranom interesu. Medjusobni problemi istina postoje, mada ih je potrebno razumjeti i rjesenja traziti u sirokom kontekstu – pripadnosti udruzenju evropskih drzava i kultura. Medjunarodna zajednica ce priznati rjesenja za koje ce se dogovoriti drzave clanice.

Da li po Vasoj ocjeni, nezavisnost Crne Gore u aprilu sledece godine u trenutku dok ce se voditi pregovori o stabilizaciji i asocijaciji sa EU, moze Crnu Goru vratiti na sami pocetak procesa?

-Slovenija aktivno podrzava savez EU (Solunski vrh) koji ukupnom regionu Zapadnog Balkana otvaraju evropsku perspektivu. Sa tim se popunjava geografski prazan prostor na zahvatu izmedju Grcke i Slovenije, siri se mogucnost mira i stabilnost. Na Zapadnom Balkanu znacajno mjesto zauzima drzavna zajednica SCG. Radi se o prostoru sa kojim se Evropa kroz vjekove intenzivno bavila i sa kojom je vezu tijesne i razgranate veze. Radi se o prostoru, koji je bio i koji mora biti dio Evrope.Svako apstraktno prejudiciranje, osim ocjene procesa evropske integracije Crne Gore, koji se odnosi na drugaciju situaciju, od one koju je preporucila Evropska komisija aprila ove godine, da EU pocne pregovore sa SCG o stabilizaciji i asocijaciji, bilo bi sa moje strane neodgovorno. Uslov za napredovanje je saradnja SCG sa medjunarodnim sudom za ratne zlocine, ubrzanje izvodjenje reformi i ozdravljenje djelovanja pravne drzave, prije svega borba protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Ministri spoljnih poslova EU dogovorili su se da se u pregovorima o sklapanju sporazuma o stabilizaciji i asocijaciji sa SCG upotrijebi takozvani dvostruki kolosijek. Princip dvostrukog kolosjeka znaci da ce SCG sklopiti jedan sporazum za EU, koji ce biti sastavljen iz zajednickog dijela i dva protokola. U zajednickom dijelu bice obuhvacena pitanja politicke saradnje sa EU, pitanja netrgovinskih medjunarodnih obaveza, manjinskih i ljudskih prava kao i regionalna saradnja. Protokoli ce uredjivati pitanja trgovine carina kao i druga ekonomska pitanja i sektorske politike ukoliko za to postoje jasna republicka ovlascenja.

Kako vidite evropsku perspektivu Crne Gore, ako ona postane nezavisna drzava sljedece godine, a kako njene buduce odnose sa Srbijom?

– Do proljeca 2006. godine do kada je predvidjeno raspisivanje referenduma, na raspolaganju je jos neko vrijeme u kojem drzavna zajednica i obje republicke vlade ce implementirati nuzne reforme u skladu sa porukom evropske komisije o spremnosti SCG, prvo za ugovaranje sporazuma o stabilizaciji i asocijaciji i nastavku pregovora sa EU. Medjunarodna zajednica i Slovenija ocekuju da ce moguci proces osamostaljenja (Crne Gore) proticati na demokratski nacin uz postovanje ljudskih prava. Slovenija, a i medjunarodna zajednica ce prihvatiti bilo koje rjesenje koje bude izvedeno na demokratski nacin.

Mislim, da ce saradnja obje republike u procesu implementacije reformi i harmonizacije sa evropskim pravnim poretkom ubrzati odnosno poboljsati saradnju medju republikama na svim nivoima.