Skoro 90 odsto vjerskih objekata u Crnoj Gori nema gradjevinsku i upotrebnu dozvolu

Piše: Nedjeljni zurnal

Ministarstvo uredjenja prostora jos, jer traje procedura razmatranja zalbe mitropolita SPC Amfilohija, ne sprovodi odluku o uklanjanju crkve na Rumiji, bez obzira na evidentnu (oko toga se svi slazu) nelegalnost procedure njenog postavljanja. Crkva, jednostavno, nema dozvolu.

Pitanje crkve na Rumiji koje je ovog ljeta goruca tema svih – politickih stranaka, nevladinih organizacija, institucija i gradjana, pokrenulo je lavinu drugih: da li vjerske zajednice i pod kojim uslovima mogu, i gdje, da postavljaju i grade svoje objekte.

Niko u Crnoj Gori nema pravu sliku o tome koliko i kako grade vjerske zajednice.

Drzava ne ulazi u to gdje ce koji vjerski objekat biti izgradjen, a zajednice se oslanjaju na sopstvena sredstva, i za sporost legalizacije krive – drzavu.

U vrijeme Titovog socijalizma bilo je tesko dobiti dozvole. Devedesetih godina proslog vijeka krenuo je pravi bum u izgradnji sakralnih objekata katolicke crkve u Hrvatskoj, dzamija u Bosni i Hercegovini, pravoslavnih crkvi u Republici Srpskoj.

U Crnoj Gori postoji 208 crkava zasticenih od strane Zavoda za zastitu spomenika. Ukupno ih ima nesto vise od 1200, od cega je vise od 800 pravoslavnih, oko 200 katolickih i vise od 100 dzamija.

Zastitnik ljudskih prava i sloboda Sefko Crnovrsanin kaze da problem postavljanja crkve na Rumiji, bez dozvole, nadlezni treba da rijese po zakonu, bez uplitanja politike.

– Crkva na Rumiji nije jedini problem, jer ima mnogo vjerskih objekata sagradjenih bez gradjevinske dozvole, kazao je Crnovrsanin za Nedjeljni ZURNAL.

I direktor Zavoda za zastutu spomenika Slobodan Mitrovic smatra da vecina vjerskih objekata nema gradjevinsku dozvolu.

– Manastir Ostrog ima oko 4.5 hiljada kvadrata raznih objekata-pomocnih, radionica, hotelskog tipa… Koliko ja znam, SPC nema dozvolu za gradnju, istice Mitrovic za Nedjeljni ZURNAL.

Imovinsko pravne nejasnoce javile su se oko Hrama Hristovog Vaskresenja u Podgorici, a imovinsko pravna sluzba Opstine Podgorica ovih dana razmatra i iznenada iskrsli posjedovni list Mitropolije crnogorsko primorske o vlasnistvu objekta na Zlatici.

– Vlasnik objekta na Zlatici je Opstina Titograd, kasnije Podgorica. U njemu se nalazi vrijedan sarkofag, impresivnih dimenzija. Mitropolija je kupila kucu i sada trazi saglasnost da na tom mjestu izgradi konak, sa urednim posjedovnim listom. Opstinska sluzba sada ispituje taj slucaj, povodom tuzbe JU Muzeji i galerije, rekao je Mitrovic i istakao da je krajnje vrijeme da se nagomilani problemi pocnu rjesavati.

– U katastru se cesto navodi da je vlasnik objekta crkveni odbor, sve cesce Mitropolija crnogorsko primorska, ali i Srpska pravoslavna crkva, kao i Crnogorska pravoslavna crkva. Nad jednim istim objektom kao vlasnici se pojavljuju i katolicka i pravoslavna crkva. Jednom rijecju-haos koji jeste istorijski uslovljen, ali koji se hitno mora pravno regulisati, naglasio je Mitrovic.

Izvor Nedjeljnog ZURNALA tvrdi da u Bijelom Polju ima nekoliko dzamija koje nemaju gradjevinsku dozvolu.

– Vjerskih objekata bez gradjevinske dozvole ima i u Beranama, Baru, Plavu, Tuzima, Rozajama. To nije problem vjerskih zajednica, vec lokalne uprave- istice nas izvor.

Pravni zastupnik Mitropolije crnogorsko- primorske Mladjen Micovic potvrdjuje te navode.

– Vecina vjerskih objekata na teritoriji Crne Gore sagradjena je prije donosenja bilo kakvih zakona koji predvidjaju legalnu gradnju. Do dolaska ove vlasti to i nije predstavljalo problem, kazao je Micovic.

Ako hoce tako, istice Micovic, onda bi se moglo reci da su svi vjerski objekti u Crnoj Gori nelegalni.

– Ne mogu stopostotno da tvrdim, ali mislim da bas nijedan nema upotrebnu dozvolu, rekao je Micovic.

Poglavar Islamske vjerske zajednice u Crnoj Gori reis Rifat Fejzic navodi da u Crnoj Gori ima oko 115 dzamija, a ta zajednica trazila je odobrenje od nadleznih organa za svaku sagradjenu dzamiju.

– Islamska zajednica Crne Gore nijednu dzamiju nije pocela da gradi, a da se prethodno nije obratila nadleznim institucijama. Kako pojedine sluzbe obavljaju svoj posao i koliko vremena im treba da odgovore, nije problem zajednice, kazao je Fejzic.

Reis istice da problem zajednice nikako ne moze biti to sto se dozvola za pocetak gradnje ceka i 20-30 godina.

– Svaki zahtjev je uredno predat, institucije upucene u slijed dogadjaja. Zakonska regulativa je svaki put ispostovana, a sta se kasnije desava nije stvar Islamske zajednice, navodi Fejzic.

Nikako ne moze biti isto, smatra Fejzic, niti se moze porediti, cekanje dozvole deset godina i nasilno postavljene vjerskog objekta.

– To je drzavni problem i drzava treba da ga rijesi, a ne islamska zajednica, rekao je Fejzic.

Crnovrsanin navodi da je ekspanzija gradnje vjerskih objekata pocela 1990. godine, ne samo u Crnoj Gori, vec kompletnom regionu Jugoistocne Evrope.

– Divlja gradnja je veliki problem. Ne smije se dozvoliti pocetak gradnje bez dozvole, niti legalizacija nakon zavrsenog cina. Lokalna uprava bi trebalo da povede vise racuna o tome, smatra Crnovrsanin, navodeci da je divlja gradnja postala praksa.

Nijesu rijetki slucajevi, istice ombudsman, da covjek pocne da gradi kucu na neciju rijec, pa kad se posao obavi, lokalna uprava donese rijesenje o uklanjanju.

– Istina, desava se da se objekat poslije gradnje legalizuje, ali to mora prestati. Nije lako srusiti covjeku kucu, niti vjerski objekat. To se mora rijesiti u startu, rekao je Crnovrsanin.

Problem je, smatra on, sto Zakon o polozaju vjerskih zajednica datira jos iz 1977. godine, i istice da ga je prevazislo vrijeme, te da drzava mora reagovati.

– Zakon o polozaju vjerskih zajednica nije uskladjen sa Ustavom koji je jos 1992. godine donesen, rekao je Crnovrsanin.

On smatra da jos veci problem predstavlja novi Zakon o povracaju oduzetih svojinskih prava i obestecenja.

– Vazeci Zakon nije obuhvatio vjerske zajednice. U jednom clanu je receno da ce se donijeti poseban zakon kojim ce se rijesiti povracaj imovine vjerskih zajednica. Po tom pitanju nista nije ucinjeno. Drzava ne smije dozvoliti da se zakoni sami po sebi namecu, vec ih mora definisati. Sve dileme koje se javljaju novi zakon o polozaju vjerskih zajednica bi rascistio, navodi Crnovrsanin.

———

Za komunalije mjesecno 1376 eura

U centru Tuzi od 2000. gradi se katolicki pastoralni centar Sveti Ante. Sredstva za gradnju obezbjedjuju se donacijama, uglavnom stranih iseljenika. Objekat impresivnih dimenzija nakon postavljanja kamena temeljca skoro godinu je cekao na dozvolu.

– Dozvola se uglavnom ceka godinama. Mi smo uspjeli da je dobijemo mnogo brze, za nekoliko mjeseci, uz pomoc tadasnjeg potpredsjednika Opstine Podgorica.

Komunalije placamo na rate. Na racune Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice mjesecno uplacujemo 614 na jedan, a 762,39 eura na drugi racun, kazali su nam u Zupnom uredu crkve Sveti Ante u Tuzima.

———
Dozvola nije dovoljna

Tekija u Miljesu u Tuzima, velicine 33000 kvadrata, gradi se od 2001. godine.
– Obilaze je inspektori i inzinjeri, gradi preduzece Fidija, tako da ne sumnjam da ima sve dozvole, kazao nam je nadzornik radova.
Na nase pitanje zasto se tako dugo gradi, kazali su nam da je osnovni problem nedostatak finansijskih sredstava, buduci da se gradi iskljucivo od donacija.

———
Nije potrebno kopkati

U dijelu kotorske biskupije ima 150 crkava i kapela i sve su gradjene najmanje prije 100 godina, tako da nije potrebno kopkati po upotrebnim dozvolama, kazao je biskup Janjic.
– Ta najsvjetija rijec “crkva” treba biti mjesto gdje ce ljudi slaviti svog stvoritelja, a ne da bude znak trzavica, koje nas vode u mutne vode politike, kazao je Janjic.

Prema njegovim rijecima, deficit univerzalnosti crkve pomutile su ljudske slabosti, svadje, mrznje, sto ne ide na cast Kristovog imena.

– Stidim se uskogrudnosti nekih, jer vodi do polemike i okrece se ka mutnim vodama politike. Zalim sto rijec crkva, pa bila ona na Himalajima, a ne na Rumiji, nije znak sveopceg odobravanja. Tek tada bi sveti dio planine, bozjeg prostora, postao susjed vjerujucih bozijih stvorenja, rekao je Janjic.

T.P – S.G.
Nedjeljni zurnal