“Ogorcen odlukom predsjednika Vlade Republike Srbije gospodina Vojislava Kostunice, koji je danas u Briselu komesaru za prosirenje EU gospodinu Oliju Renu, predao navodni spisak gradjana Republike Srbije, koji su se izjasnili kao crnogorski drzavljani, smatram obavezom da Vas upoznam sa svojim stavom

Piše: Iz Kabineta predsjednika CG

“Ogorcen odlukom predsjednika Vlade Republike Srbije gospodina Vojislava Kostunice, koji je danas u Briselu komesaru za prosirenje EU gospodinu Oliju Renu, predao navodni spisak gradjana Republike Srbije, koji su se izjasnili kao crnogorski drzavljani, smatram obavezom da Vas upoznam sa svojim stavom.

Od brojnih, ili precizno receno bezbrojnih razloga, koji opravdavaju ogorcenje ovim cinom predsjednika Vlade Republike Srbije, saopsticu samo one koje cijenim najbitnijim.

Predsjednik Vlade Republike Srbije gospodin Kostunica, u svojstvu predsjednika bivse Savezne Republike Jugoslavije, 14. marta 2002. godine potpisao je Beogradski sporazum u cijim je odredbama o preispitivanju drzavne zajednice izricito i jasno propisano pravo drzava clanica da pokrenu postupak promjene drzavnog statusa istupanjem iz drzavne zajednice, kao i da zakon o referendumu donose drzave clanice vodeci racuna o medjunarodno priznatim demokratskim standardima. Ova odredba je prenijeta u cl. 60 Ustavne povelje i u jednakom sadrzaju potvrdjena u sporazumu o izmjeni Ustavne povelje od 07. aprila ove godine ciji je potpisnik, takodje, bio gospodin Kostunica, sada u svojstvu predsjednika Vlade Republike Srbije. U toj izmjeni je samo eksplicirana obaveza saradnje sa EU drzave clanice koja organizuje referendum uz postovanje medjunarodno priznatih demokratskih standarda.

Predsjedniku Vlade Republike Srbije gospodinu Kostunici, koji predano sebe promovise kao legalistu, izvjesno je poznato da Republika Crna Gora ima Zakon o referendumu iz februara 2001. godine, kojim je jasno propisano ko moze glasati na referendumu. Taj zakon je dobio pozitivne ocjene OEBS-a i vrednovan je kao znacajno demokratskiji od prethodnog iz 1992. godine po kome je sproveden referendum o bivsoj zajednickoj drzavi SR Jugoslaviji. Niti po aktuelnom, niti po prethodnom Zakonu o referendumu drzavljani Republike Crne Gore, gdje god zivjeli, nemaju pravo glasa ako nijesu u birackom spisku u Republici Crnoj Gori sto je, konacno, i medjunarodno priznati iskustveni standard. To je jasan i cist legalizam i ne moze se nicim obezvrijedjivati niti bilo kojim tumacenjem dovoditi u sumnju. Predsjednik Vlade Republike Srbije bi morao da zna da je svojim potpisom na Beogradski sporazum i izmjene Ustavne povelje obavezao sebe da se odrekne prava kreiranja uslova referenduma u Republici Crnoj Gori, prihvatajuci to kao jasno i suvereno pravo Republike Crne Gore i njenih gradjana, koje se normativno moze ostvarivati samo preko poslanika u Skupstini Republike Crne Gore.

Uzdrzavajuci se od komentarisanja vec poznatog metoda predsjednika Vlade Republike Srbije da sa Podgoricom komunicira preko Brisela, obavezan sam da saopstim i stav iz pisma predsjednika Vlade Republike Srbije od 23. februara ove godine kojim, na samo dan prije toga dostavljenu ponudu predsjednika Republike Crne Gore i njene Vlade, odgovara da ih obavjestava da ostaje pri svom potpisu Beogradskog sporazuma i da predlog za transformaciju drzavne zajednice Srbija i Crna Gora u zajednicu nezavisnih i medjunarodno priznatih drzava Srbije i Crne Gore dozivljava kao, kako je naveo, grubo krsenje tog sporazuma. Tesko je pretpostaviti koje bi bilo terminolosko odredjenje njegovog danasnjeg cina u Briselu, i kojim bi se rijecima mogao opisati stav potpisnika tog sporazuma da na referendumu u Republici Crnoj Gori treba da glasaju i gradjani koji nijesu u njenom birackom spisku, kada se zna da taj potpisnik na tome nije insistirao ni u Beogradskom sporazumu ni u izmjeni Ustavne povelje. Naravno da je to pragmatizam dnevne politike, ali, priznacete gospodine predsjednice, legalizam ne dozvoljava politicki pragmatizam koji omalovazava postovanje prava.

Na kraju, a samo zbog potrebe izbjegavanja opsirnosti, zelim da Vam saopstim svoj stav u odnosu na moj vrednosni dozivljaj tog cina. Ustav Republike Srbije u svojim osnovnim odredbama, u cl. 1 i 2, utvrdjuje da je Republika Srbija demokratska drzava svih gradjana koji u njoj zive, zasnovama na slobodama i pravima covjeka i gradjanina, na vladavini prava i socijalnoj pravdi u kojoj suverenost pripada svim njenim gradjanima. Republika Srbija, jednako kao i Republika Crna Gora koja ima takvu ustavnu odredbu, uvijek se i svuda ponosila na takvo svoje gradjansko odredjenje. Nikada se, u odgovornom drzavnom odnosu, Srbija nije predstavljala drugacije nego kao gradjanska drzava. Nikada do sada. Sada je predsjednik Vlade Republike Srbije iz spiskova gradjana izvukao njihovu nacionalnu pripadnost i prebrojao one koji su se izjasnili kao Crnogorci. Obavezu popisivaca stanovnistva sada je sebi priustio kao pravo, i to samo za crnogorske drzavljane, predsjednik Vlade Republike Srbije. Bez obzira na vec promovisanu ambiciju predsjednika Vlade Republike Srbije da utice na ishod referenduma u Crnoj Gori, zaista je nedopustivo da to cini ignorisuci gradjanske vrijednosti Srbije.

Gospodine predsjednice,

Uvjerevam Vas da Republika Crna Gora nikada nece iz politickih pobuda nacionalno prebrojavati svoje gradjane. Na to nas obavezuje nasa istorija, koja to sebi nije dozvoljavala, a i opomena iskustava u uzasnom raspadu bivse socijalisticke Jugoslavije, koja je upravo zbog nacionalnog prebrojavanja i potrebe dominacije brojnijih, zbog politicke svijesti koja je dovela do zlocina, izazvala Vasu plemenitu odluku da se poklonite zrtvama Srebrenice, pokazujuci da danasnja Srbija osudjuje takav zlocin i politiku koja je do njega dovela. Siguran sam da sa demokratskim sklopom Vase licnosti nijesu spojivi nacionalni spiskovi izvuceni iz spiskova gradjana i da ovaj cin predsjednika Vlade Republike Srbije ne moze dobiti Vasu podrsku. Zato sam osjetio obavezu da i na ovaj nacin iskazem Vama, kao predsjedniku svih gradjana Republike Srbije, moje ogorcenje i protest nad ovako neprimjerenim postupkom predsjednika Vlade Republike Srbije gospodina Vojislava Kostunice, koji je, nadali smo se, u duhu zaboravljenog instrumentarija politickih pritisaka na Republiku Crnu Goru.

Uvjeren sam, gospodine predsjednice, da ce, u afirmaciji dobrih odnosa nase dvije drzave, Vasim i javnim djelovanjem demokratske Srbije biti prevazidjen ovakav neodgovoran i iritirajuci postupak”, kaze se u otvorenom pismu predsjednika Republike Crne Gore Filipa Vujanovica, predsjedniku Republike Srbije Borisu Tadicu.

Iz Kabineta