Nema dileme, medjunarodna zajednica ce vjerovatno pokusati da napravi pritisak na Crnu Goru

Piše: Dr Nebojsa Vucinic/Pobjeda

Intervju: Dr Nebojsa Vucinic, profesor Pravnog fakulteta i direktor Centra za ljudska prava

Zvanicna Crna Gora uvjerena je da ce se na proljece iduce godine njeni gradjani na referendumu izjasniti za nezavisnost. S druge strane, politicki oponenti, koji podrzavaju opstanak zajednicke drzave sa Srbijom, za sada kategoricno odbijaju da razgovaraju o uslovima za organizovanje referenduma. Koliko aktuelnu situaciju komplikuje najava pritiska iz Brisela, toliko ohrabruje cinjenica da su vladajuca koalicija i SNP, kao najjaca opoziciona stranka, konacno usaglasile Deklaraciju o pridruzivanju EU. Optimisti ocekuju da bi moglo doci i do neophodnog konsenzusa o referendumskim uslovima.
O referendumu, kao demokratskom pravu gradjana da se izjasne o drzavno-pravnom statusu i mogucnosti da Crna Gora preuzme odgovornost za svoju evropsku buducnost, za “Pobjedu nedjeljom” govori profesor Pravnog fakulteta u Podgorici i direktor Centra za ljudska prava Nebojsa Vucinic.

– Nema dileme, medjunarodna zajednica ce vjerovatno pokusati da napravi pritisak na Crnu Goru. Da sam na mjestu crnogorske vlasti pitao bih Solanu i ostale: na osnovu koga pravnog, politickog i moralnog principa osporavaju gradjanima Crne Gore ono sto je priznato svima u okruzenju, kaze Vucinic.

Iako je pravo na samoopredjeljenje, objasnjava on, predvidjeno svim medjunarodnim dokumentima o gradjanskim i politickim pravima, jos uvijek ima dosta razlicitih misljenja o tome da li je rijec o legalnom pravu ili politickom principu po kome neke drzave nestaju ili nastaju. Vecina teoreticara smatra da se radi o imperativnom pravnom pravilu, medjutim njegova sadrzina jos je neodredjena, odnosno moze se razlicito tumaciti u skladu sa politickim okolnostima i interesima medjunarodnih centara moci. Zato, konkretno ostvarenje tog prava zavisi od unutrasnjih politickih odnosa na teritoriji koja pretenduje na samoopredjeljenje, ali jos vise od interesa velikih sila. Nijednim dokumentom nije precizirano koliki je cenzus, niti koliko je potrebno da odluka bude punovazna. Pritisci sa strane bice veci sto je stanovnistvo neke teritorije vise podijeljeno, prvenstveno iz bezbjednosnih razloga.

– Ovo pitanje je iskljucivo u nasoj nadleznosti. Crnogorski Zakon o referendumu ispunjava sve ono sto, uslovno, nazivamo medjunarodnim standardima. Ponavljam, da bismo nesto kvalifikovali kao medjunarodni standard to mora biti regulisano medjunarodnim ugovorom, obicajem ili opstim nacelima prava. Nema nista od toga, postoji samo uporedno-pravna praksa drzava u Evropi i van nje. U vecini slucajeva trazi se obicna ili prosta vecina, negdje blazi oblici kvalifikovane vecine. Buduci da se u Crnoj Gori radi o referendumu o drzavno-pravnom statusu, moze se postaviti pitanje neke kvalifikovanije vecine, polovina plus jedan, ali nista preko, odnosno ne smijemo ici ispod granice elementarnog dostojanstva.

Argument protivnika crnogorske nezavisnosti, da referendum moze ugroziti stabilnost u regionu, Vucinic naziva “reliktom velikosrpskog drzavno-pravnog projekta, koji nam je nanio toliko zla, a ciji akteri danas sjede u Hagu”.

– Ja sam se iskreno nadao da su se bar pojedine partije prosrpske orijentacije oslobodile te hipoteke, ali, nazalost, nijesu. U sadasnjoj situaciji u regionu, mislim da referendum ne moze dovesti u pitanje stabilnost, mozda moze dovesti do odredjenih tenzija i zaostravanja, ali ne i ozbiljnih poremecaja. Prosrpska strana nema vise materijalnu mogucnost ni fakticku snagu da izazove poremecaj bezbjednosti i mira. Licno mislim da samo nezavisna Crna Gora moze omoguciti punu unutrasnju stabilizaciju, na temelju koje se mogu provoditi pravne, politicke i ekonomske reforme, jer ce sva politicka energija tada biti usmjerena na rjesavanje konkretnih pitanja, kojima je Crna Gora bremenita. Tu je nasa odgovornost za preuzimanje sudbine u svoje ruke, zakljucuje Vucinic i dodaje da bi se tek tada, na principima suverenosti moglo razgovarati o savezu nezavisnih drzava Srbije i Crne Gore.

Mora se odoljeti pritiscima

U vrijeme kada je moguce organizovati referendum u Crnoj Gori, pocetkom naredne godine, medjunarodna zajednica bice fokusirana na rjesavanje drzavno-pravnog statusa Kosova. To, po misljenju naseg sagovornika, medjunarodna zajednica moze iskoristiti kao jos jedan razlog za pritisak na Crnu Goru.

– Svi bezbjednosni problemi na podrucju bivse Jugoslavije, kao relikti njenog raspada, predstavljaju, u nekom sirem kontekstu, jednu cjelinu, ali mislim da nema nikakve osnove povezivati referendum u Crnoj Gori sa pitanjem Kosova, istice Vucinic.

Nije iskljuceno da medjunarodna zajednica postavi ultimatum Crnoj Gori postavljajuci joj pitanje: hocete li dalje u evroatlantske integracije, ili cete da zaustavite taj proces da bi se izjasnjavali o nezavisnosti, kaze on dodajuci da se treba sjetiti primjera Spanije nakon Frankove smrti. “Spanija je tada bila sve samo ne demokratska zemlja, pa je po jednom hitnom postupku primljena u EU upravo da bi se sprijecila dalja dezintegracija”.

Vladajuca koalicija u Crnoj Gori i najsiri front za nezavisnost, ponavlja Vucinic, moraju se suprotstaviti pritiscima medjunarodne zajednice, jer ne postoji ni pravno-politicko niti moralno pravo da se Crnoj Gori i njenim gradjanima ospori nesto sto je priznato svima u okruzenju.

Simuliranje demokratije

Zbog trenutno nepomirljivih stavova dvije strane u Crnoj Gori, ne vidi se na pomolu nephodni unutarcrnogorski konsenzus u vezi sa uslovima za odrzavanje referenduma.

– Prosrpska strana je gromoglasna u simulaciji demokratije, ali na djelu ne pokazuje nikakvu spremnost da sjedne za pregovaracki sto i da sa vecinskom Crnom Gorom pokusa naci minimalan zajednicki dogovor. Legitiman je njihov stav da ne zele referendum, ali njih, nazalost, karakterise velika diskrapanca izmedju proklamovanog i onoga sto stvarno rade, kazao je Vucinic. On je, ipak, pozvao tu stranu da sa demokratske retorike predje na demokratsko ponasanje i prihvati razgovor o referendumskim uslovima. “Ako ne zele postizanje konsenzusa, potpuno je legitimno i demokratski utemeljeno pravo vecine da, vodeci racuna o interesima manjine u smislu cenzusa i vecine, sprovede referendum pod kontrolom medjunarodne zajednice u smislu fer i demokratskog izjasnjavanja”, smatra Vucinic.