Reakcije na stav crnogorskog premijera Mila Djukanovica da ce Crna Gora platiti ratnu odstetu Hrvatskoj ukoliko Sud pravde u Hagu donese takvu odluku

Piše: Srdjan Jankovic/RSE

U intervjuu kojeg je juce crnogorski premijer Milo Djukanovic dao hrvatskoj televiziji, izmedju ostalog on je izjavio da ce Crna Gora platiti ratnu odstetu Hrvatskoj ukoliko Sud pravde u Hagu bude donio takvu odluku. Pored toga Djukanovic je najavio da ce sudovi u Crnoj Gori zapoceti proces protiv onih gradjana Crne Gore koji su ucestvovali u pljacki Konavala na dubrovackom ratistu kada o tome bude pristigla dokumentacija iz Haga, odnosno prenosom nadleznosti na nacionalna zakonodavstva. Od cega zavise odluke o placanju ratne odstete i da li je potrebno cekati hasku dokumentaciju da bi u Crnoj Gori bili procesuirani slucajevi pljacke na dubrovackom ratistu?

Povodom stava crnogorskog premijera Mila Djukanovica da ce Crna Gora platiti ratnu odstetu Hrvatskoj ukoliko Sud pravde u Hagu bude donio takvu odluku, profesor Medjunarodnog prava Nebojsa Vucinic kaze da se radi o slozenom pitanju reparaciije, pri cemu je dosadasnja praksa bila da pobijedjeni u ratu placa pobjedniku. Kada je rijec o posljednjem sukobu na prostoru bivse Jugoslavije, bitno je prethodno utvrditi nekoliko pitanja medju kojima je najvaznije karakter tog sukoba:

“Kakav je to sukob, da li je to medjunarodni, da li je unutrasnji, da li je specijalan unutrasnji sukob? Veoma je kompleksno pitanje odgovoriti na karaktar sukoba u bivsoj Jugoslaviji koji je pratio raspad bivse Jugoslavije. Drugo, ko je prekrsio i u kojoj mjeri pravila ratovanja, zakone i obicaje rata? Ovo sto je Djukanovic izjavio mislim da je, prije svega, mislio na onu tuzbu koju je Hrvatska podnijela protiv tadasnje takozvane SR Jugoslavije za genocid. I, zaista, ukoliko Sud utvrdi prvo da je nadlezan, a onda utvrdi da je prekrsena Konvencija o genocidu, to bi bio prvi slucaj, onda itekako postoji mogucnost i obaveza da Jugoslavija, odnosno drzave koje nasljedjuju SR Jugoslaviju, plate tu odstetu. U tom slucaju, ukoliko u tom momentu Crna Gora i dalje bude u sastavu sa Srbijom ta obaveza ce se odnositi i na Crnu Goru. Moje licno misljenje je da je ovo pitanje najbolje rijesiti neposrednim diplomatskim pregovorima izmedju Republika Hrvatske i Crne Gore”.

Takodje, povodom najave Djukanovica da ce sudovi u Crnoj Gori zapoceti procese protiv onih gradjana koji su ucestvovali u pljacki Konavala na dubrovackom ratistu, kada o tome bude pristigla dokumentacija iz Haga, odnosno prenosom nadleznosti na civilna zakonodavstva, otvara se pitanje da li su procesi mogli vec da pocnu ili treba cekati dokumentaciju iz Haga. Prema rijecima Slobodana Franovica, predsjednika Crnogorskog helsinskog komiteta, procesi su mogli vec poceti i to u okviru vojnog pravosudnog sistema, jer tada nije postojala nadleznost civilnog sudskog sistema. S obzirom da je vojno pravosudje ukinuto ove godine, Franovic kaze da je civilno pravosudje duzno da uspostavi saradnju sa Haskim tribunalom radi pribavljanja dokumentacije o pljacki na dubrovackom ratistu i da ostvari saradnju sa hrvatskim pravosudnim sistemom. Helsinski komitet je trazio i formiranje odredjenih institucija u okviru domaceg pravosudja:

“Trazili smo da unutar policije Crne Gore bude ustanovljeno posebno odjeljenje koje ce se baviti istragom ratnih zlocina, da unutar tuzilackog sistema Crne Gore se osnuje posebno Odjeljenje za ratne zlocine, za optuzivanje za ratne zlocine i da se pri Visem sudu u Podgorici i pri Vrhovnom sudu osnuju odjeljenja za sudjenje za ratne zlocine”.

I predsjednik Udruzenja boraca ratova od “90. godine Radan Nikolic smatra da su pravosudni organi i do sada mogli otpoceti procese protiv onih pripadnika koji su pocinili zlocine i pljacku na dubrovackom ratistu:

“Zahtijevam i pozivam predsjednika DJukanovica da objavi, javno objavi materijale koje posjeduje Crna Gora o zlocincima iz Crne Gore koji su izvrsili zlocin, konkretne zlocine na dubrovackom ratistu i posebno insistiram pojedince i institucije koje su izvrsile konkretnu pljacku i na hercegovacko-dubrovackom ratistu. Ne smiju ucesnici tih ratnih desavanja iz Crne Gore ostati pod nazivom “pljackasa”, “agresora”, jer oni to nijesu bili, a ako je bilo pljackasa i ako je bilo zlocinaca oni treba da imaju ime i prezime”.

Srdjan Jankovic
Radio Slobodna Evropa