Evropska unija nece se politicki mijesati u rjesavanje odnosa u drzavnoj zajednici sve dok u rukama ima dva mocna instrumenta indirektnog pritiska – Hag i Studiju izvodljivosti

Piše: Intervju: Dusan Janjic/Republika

Evropska unija nece se politicki mijesati u rjesavanje odnosa u drzavnoj zajednici sve dok u rukama ima dva mocna instrumenta indirektnog pritiska – Hag i Studiju izvodljivosti, smatra analiticar Dusan Janjic. Prema njegovim rijecima, ukoliko, do jeseni ne bude pomaka u pregovorima Podgorice i Beograda, uslijedice jaci upliv Brisela kako bi u februaru 2006. bila razrijesena dilema – da li ce biti saveza nezavisnih drzava ili potpuni razlaz

S obzirom na to da su male sanse da Srbija do kraja marta ispuni obaveze prema Hagu, sto je direktni uslov za dobijanje studije izvodljivosti, nije nemoguce da zvanicni Brisel pribjegne pregovorima samo s Podgoricom, kao metodom za disciplinovanje Beograda, ocijenio je u intervjuu za Republiku beogradski analiticar Dusan Janjic.

-Iako je tesko vjerovati da bi se zbog haske barijere koja predstavlja kljuc za dobijanje pozitivne ocjene studije izvodljivosti za clanice zajednice, Brisel odlucio na tako nesto, ne treba iskljuciti takav pritisak. To bi bio nacin da se pogura stvar i Beograd dozove pameti, a ne namjera EU da tim potezom legitimise dvostruki kolisijek i na politickoj ravni, jer je Brisel vec naglasio da nece prejudicirati rjesenje, smatra Janjic.

On je uvjeren da ce poslije niza manevarskih poteza namijenjenih unutrasnjoj politickoj publici, rjesenje na relaciji Podgorica –Beograd ipak morati da se trazi u redifinisanju odnosa u zajednici, kroz reviziju Ustavne povelje.

Zbog toga bi, kako kaze, Beogradu bilo bolje da pocne da razradjuje moguce izlazne scenarije, odnosno sta konkretno koja mogucnost znaci za Srbiju: sto donosi savez nezavisnih drzava, a sta potpuna samostalnost.

-Ako Beograd bude pametan, pa u savez nezavisnih drzava zaista ukljuci ono sto je zajednicko, odnosno ono sto mu je efikasnije i jeftinije da radi preko saveza, a ostalo preuzme u svoju nadleznost, onda bi takav potez znacio da Srbija konacno razmislja o svojim interesima umjesto sto se trosi vrijeme na razne trikove i nadmudrivanja sve u iscekivanju novih izbora i predavanje vruceg kromira nekoj novoj vladi, istice Janjic.

Prema njegovoj ocjeni, ako bude dogovora o savezu nezavisnih drzava, u Crnoj Gori ce se i takav aranzman provjeriti na referendumu.

-Znajuci pozicije i razmisljanje srpske elite, ona nikada nece dozvoliti svojim gradjanima da kazu sta misle. Jednostavno, ne ocekujem referendum u Srbiji jer ce, isto kao nekad Milosevic, reci da je to vec receno kroz prihvatanje Ustava Srbije, istakao je Janjic.
Da li u najnovijoj poruci predsjednika Srbije Borisa Tadica koji je kazao da ocuvanje SCG nije prioritetni zadatak Beograda, citate spremnost za redefiniciju odnosa u zajednici na platformi koju nudi zvanicna Podgorica?

-Tadiceve poruke vise su pragmaticna reakcija namijenjena unutrasnjo-politickoj upotrebi, odgovor na Kostunicino toboznje insistiranje na neposrednim izborima. Istovremeno, to je pokusaj Tadica da se distancira od politickih poteza svog oca koji je angazovan u Pokretu za ocuvanje zajednice. Bez obzira sto stvar nije licna ona ima posljedice – zna se da je pojava akademika Ljubomira Tadica izazvala velike nedoumice o tome kakvi su stavovi njegovog sina, predsjednika Srbije.

Vise bih volio da umjesto pragmaticne poruke Tadic saopstio da su odnosi Srbije i Crne Gore prioritet, jer se na zalost do sada Beograd nije bavio tim odnosima niti ih je dozivljavao kao svoj drzavni prioritet. Ne bih mogao reci da se Srbija bavi Kosovom, ne znam cime se uopste bavi, ni sta su joj prioriteti. S tog stanovista bilo bi jako dobro kada bi predsjednik Tadic promijenio retoriku i poceo da govori cime se Srija bavi, umjesto cime se ne bavi. Time bi napravio pritisak i na Vladu Srbije i sam kao predsjednik doprinio da se konacno definise minimum strateskih prioriteta Srbije.

Koji su, po Vama, kljucni prioriteti Srbije?

-Sredjivanje odnosa sa Crnom Gorom, redefinisanje zajednice ili razlaz. Srbija bi zaista morala i da se bavi Hagom jer to pitanje opterecuje sve. U sustini jasno je da Crna Gora nije spremna da placa racun za nesto na sta ne moze da utice, a to je prevashodno saradnja Beograda s Hagom. Trece pitanje od vaznosti za Srbiju bilo bi Kosovo(bez nekog redosljeda, jer je rijec o gorucim problemima) a ono trazi strateski dogovor sa Crnom Gorom. Ovako Crna Gora i samo definisanje odnosa u zajednici talac su kosovskog problema. Ostaje cetvrti prioritet – kako doci do studije izvodljivosti, odnosno kako primjenjivati standarde u ekomoniji i institucionalnoj izgradnji.
A
ko Srbija zapostavlja svoje prioritete, kako onda tumacite cinjenicu sto je “visoku politiku” upregla u to da izdejstvuje neposredne izbore. Savjetnik srpskog premijera pohvalio se vodjenjem “diskretne diplomatije” s Briselom sve kako bi se doslo do izbora, iako, cini se, takvi izbori ponajmanje Kostunici i DS-u idu na ruku?

-Ovaj problem ima dva nivoa. Najprije treba podsjetiti da je Brisel treci potpisnik Beogradskog sporazuma. Ne samo potpisnik, vec i kretaor necega za sta se od pocetka znalo da je nefunkcionalno, ali je trebalo godinu i po da EU sama to prizna. Onda je Mastrihtom porucila Crnoj Gori i Srbiji da se bave ekonomijom, i da Brisel ne opterecuju politickim pitanjima i da tokom 2005. Podgorica zaboravi na referendum. EU je, zanci, trenutno, svoje odgovornosti svela na ekonomiju. To je takticki potez jer zna da ce se morati umijesati politicki. To, pak, ne zeli dok se ne iskristalisu jasne pozicije. Jednostavno, EU nastoji da se sto kasnije, “jeftinije” umijesa u unutrasnje svadje Podgorice i Beograda, da bi se opet nametnula neka vrsta medijatora u sporu.

Takvu situaciji lokalni politicki igraci. Beograd je, zbog unutrasnje politicke potrebe, sam interpretirao kada treba da budu neposredni izbori, Vlada je zakon progurala u skupstini,a li se vec tada znalo da DS-u ne odgovaraju izbori, jer bi na njima pobijedili socijalisti i radikali. Oprobavanje na “saveznom” nivou dovelo bi to potpune promjene odnosa snaga i dogodio bi se apsurd koji je Crna Gora imala 2000.godine da je opozicija jaka na, nazovi federalnom nivou.
Znalo se u startu da ta manipulativna ideja sluzi da se oslabi pozicija DJukanovica i stvori prostor za politicko aktiviranje i ozivljavanje opozicije koja je bila potpuno marginalizovana, kao i stvaranje alibija dijelu crnogorske javnosti da se odluci na bojkot ukoliko vlast raspise referendum.

Politicki trik, koji je Briselu prenio Kostunicin savjetnik Slobodan Samardzic o odlaganju izbora i istovremenom odgadjanju referenduma, nije bila neka velika mudrost s obzirom da je Crna Gora najavila da ce referendum organizovati 2006. Taj trik nikome nije donio nikakvu dobit osim sto je zabiljezena duhovita opaska iz Podgorice da ce odgovor na tu ponudu Beogradu poslati preko Njujorka.Mislim da je umjesto takvih trikova mnogo vaznije da se Beograd pripremi za ozbiljne pregovore i redefiniciju zajednice.

Kako tumacite cinjenicu da Solana porucuje da ce doci tek kada dogovor Beograda i Podgorice bude ostavaren. Da li je rijec o izbjegavanju odgovornosti za nesto u cijem je kreiranju ucestvovao?

-Rijec je o pragmaticnom potezu da izbjegne uvlacanje u pricu bez kraja. Medjutim, znajuci tajmig, Brisel ce pustiti da se odvija “usaglasavanje”, primjenjivace indirektna uslovljavanja, i nece se politicki mijesati sve dok ima dva mocna instrumenta na raspolaganju -Hag i studiju izvodljivosti.

Ukoliko, ipak, do jeseni ne bude pomaka u pregovorima Podgorice i Beograda, uslijedice postepeno jacanje diplomatskog upliv Brisela kako bi u februaru 2006. bila razrijesena dilema – da li ce biti saveza nezavisnih drzava ili potpuni razlaz

Da li se u Srbiji mogu dogoditi parlamentrani izbori koji se dugo pominju?

-Potpuno sam siguran da vanredne izbore ne treba ocekivati prije proljeca ili jeseni 2006. godine osim da ih uzrokuju neke iznenadne nepredvidive okolnosti koje mogu doci samo s Kosova. Jedino tako nesto moze srusiti vladu. Ovi nasi razvlacili bi situaciju godinama,ako ih ne presjece Solana kao sto ce se dogotiti pocetkom naredne godine.