Porodice drzavljana BiH, ciji su najblizi 1992 godine deportovani iz Crne Gore i potom ubijeni na teritoriji Republike Srpske, odlucili da tuze crnogorsku policiju

Piše: Radio Dojce Vele

Crnu Goru su do sada tuzile cetiri porodice iz Bosne i Hercegovine, a odstetni zahtjevi premasuju cetiri miliona evra. Najavljuje se da bi tuzbe mogli da podnesu jos stotinak onih ciji su najblizi nezakonito uhapseni i deportovani iz ove Republike s proljeca 1992. godine.

Ovu akciju, koju je Haski tribunal ocijenio kao “ratni zlocin i tesko krsenje medjunarodnog humanitarnog prava”, vodilo je Ministarstvo unutrasnjih poslova Crne Gore uz podrsku Vojske Jugoslavije.

I tadasnji predsjednik Crne Gore Momir Bulatovic danas izjavljuje da se radi o “tragicnoj greski crnogorske policije”, dok tadasnji i aktuelni crnogorski premijer Milo Djukanovic ne izrice kvalifikacije o ovom slucaju, vec kaze da ce se “drzavni organi, po mogucnosti, ukljuciti u njegovo rjesavanje”.

S druge strane, portparol Socijaldemokratske partije, clanice crnogorske vladajuce koalicije, Branislav Radulovic u izjavi za RDW istice da je u interesu Crne Gore da se otkrije puna istina o ovom zlocinu, zrtve obestete, a krivci kazne. “Drzava Crna Gora treba sa svoje strane da uradi sve i da pokaze da nijedan zlocin, a posebno ne ovako tezak, nece ostati nerasvijetljen, dok svi oni pocinioci, zaista groznog krivicnog djela, ne budu kaznjeni i privedeni pravdi. To je najmanje sto mozemo da uradimo prema licima koja su stradala, ali vrlo odgovorno i prema buducim generacijama u Crnoj Gori, koje moraju biti svjesne da ce svako ovako tesko krivicno djelo, ipak, na kraju izaci na povrsinu, i da ce svi zlocinci biti privedeni pravdi.”

Medjutim, zvanicni crnogorski organi pokazuju malo sustinske spremnosti da se rasvijetli ovaj slucaj. Jer, na trazenje advokata porodica ubijenih drzavljana Bosne i Hercegovine Dragana Prelevica da mu se omoguci uvid u spise koje o ovome posjeduje Parlament Crne Gore, iz najviseg republickog zakonodavnog organa je odgovoreno da dokumentacija o ovom slucaju – nije sacuvana!

To je zaista nevjerovatno ukoliko se zna da je 1992. godine jedna radna grupa Skupsine Crne Gore pokusala da utvrdi ulogu policije u deportaciji bosansko-hercegovackih izbjeglica. Konstatujuci da unistavanje arhive Skupstine iz ratnog perioda predstavlja novi zlocin nad nevino stradalim ljudima, visoki funkcioner opozicionog Liberalnog saveza Crne Gore (LSCG) Helena Vucetic za nas radio kaze: „Nas stav je o tome poznat i mi smo kao stranka prvi u crnogorskom parlamentu pokrenuli veliku kampanju za ispitivanje odgovornosti drzavnih funkcionera Crne Gore za tako sramnu akciju. Ovih dana vidimo da su po priznanju generalnog sekretara, stenogramske zabiljeske u Skupstini unistene, ali podsjecamo da LSCG ima citavu arhivu oko ovog slucaja ukljucujuci i snimak skupstinskog zasjedanja po ovoj tacki dnevnog reda.”

U svakom slucaju, ako sve bude teklo po zakonu i po obecanju crnogorskog premijera, sudjenja po tuzbama gradjana Bosne i Hercegovine trebalo bi da zapocnu pocetkom naredne godine pred Osnovnim sudom u Podgorici.

Mustafa Canka