8. jun 2004.

Gospodin Milo DJukanovic,
Predsjednik Vlade Republike Crne Gore

Primjerak takodje proslijedjen:
Gospodja Vesna Kilibarda,
Ministar kulture

Postovani gospodine DJukanovicu,

ARTICLE 19 i Crnogorski Helsinski Komitet za Ljudska Prava u potpunosti podrzavaju tekuci proces usvajanja Zakona o slobodnom pristupu informacijama u Crnoj Gori. Pratili smo proces nacrta Zakona u okviru dogovora o zajednickoj inicijativi izmedju Vlade i civilnog drustva i komentarisali razlicite verzije Zakona koje je radna grupa predstavila u proteklih 18 mjeseci. Nedavno smo analizirali konacni nacrt Zakona koji je objavila radna grupa u martu 2004. i kako smo razumjeli on je proslijedjen Ministarstvu kulture a ocekuje se da ga Vlada podnese Parlamentu u junu.

U ovoj krucijalnoj fazi usvajanja zakona zeljeli bismo da naglasimo nasu zabrinutost u vezi sa nacrtom u ovoj fazi i pojasnimo zasto vjerujemo da se o tome treba razgovarati prije nego sto se Zakon usvoji.

Nasa glavna briga odnosi se na poglavlje o Izuzecima (clan 9 i 10). Kao sto je objasnjeno u nasoj analizi prethodnih nacrta, imperativ je da izuzeci prava na pristup informacijama budu usko definisani i podlozni jasnom testu “stetnosti i javnog interesa”. Najnoviji nacrt ovog Zakona ne ispunjava ovaj standard i znacajno ce ugroziti pravo na pristup informaciji ako ostane u svom sadasnjem obliku.

Kao prvo, uvodna recenica clana 9 koja glasi “Pravo na pristup informacijama ce biti ograniceno, potpuno ili djelimicno, u slucajevima koji su propisani ovim kao i drugim zakonima” omogucava prostor za zloupotrebe. Iskustva u drugim zemljama govore da javni zvanicnici prirodno radije teze da zadrze informaciju nego da je objelodane a formulacija ovog clana ce im pruziti mogucnost da se pozovu na druge zakone da bi onemogucili pristup informaciji. Sta vise, drugi zakoni koji su na snazi u Crnoj Gori, a na koje se moze legitimno pozvati ako tekst clana 9 ostane ovakav, sadrze odredbe koje se
2

ticu klasifikovanih informacija, sto nije u skladu sa medjunarodnim standardima. Tu se ubrajaju Krivicni zakonik, Zakon o opstem upravnom postupku, Zakon o krivicnom postupku, Zakon o drzavnom tuziocu itd.

Kao drugo, upotreba podkategorija koje su nejasno formulisane i pretjerano ilustruju svaki izuzetak prava na pristup informacijama u stvari prosiruje opseg izuzetaka. Postoji rizik da ce se sve vrste informacija koje mogu biti od velikog javnog znacaja interpretirati kao da potpadaju u ove podkategorije. Na primjer, treca podkategorija u paragrafu “odbrana i bezbijednost zemlje u pogledu bezbijednosti gradjana i materijalnih dobara” je presiroka i moze se primjenjivati da se ogranici pravo na pristup informacijama koje gradjani treba da znaju da bi obezbijedili sopstvenu sigurnost. Problemi u vezi sa svakom podkategorijom su objasnjeni u punoj analizi.

Kao trece, trenutni nacrt ne formulise adekvatno “test stetnosti” za svaki izuzetak. Ukljucivanje “zahtjeva stetnosti”, koji su djelimicni i radikalno variraju, za odredjene ali ne i sve individualne podkategorije izuzetaka ne ispunjava standard “sustinske stetnosti” koji bi trebalo zahtijevati da bi se ogranicio pristup informacijama.

Kao cetvrto, cini se da je prevladavanje javnog interesa u clanu 9 ograniceno time da se jedino primjenjuje na paragraf 1 “odbrana i bezbijednost zemlje”. Ovo je korak nazad u poredjenju sa prethodnim nacrtom. Dodavanje novog prevladavanja javnog interesa u clanu 10 dalje komplikuje stvari. Clan 10 zahtijeva objelodanjivanje informacija samo tamo gdje “javni interes za objelodanjivanjem informacije jasno nadilazi stetu koja se moze ocekivati kao posljedica” objelodanjivanja. Ovakva formulacija stavlja tesko breme na onoga koji podnosi zahtjev da pokaze ne samo da je javni interes da se informacija objelodani veci od potencijalne stete koja iz toga proizilazi vec i da “javni interes jasno premasuje stetu”. Ovo je pogresan put. Teret treba da bude na javnom tijelu koje treba da pokaze da je potencijalna steta po legitimni interes koja proizilazi iz objelodanjivanja veca od javnog interesa da se informacija objelodani.

Kao peto, zeljeli bismo da ukazemo da je pravo na zalbu obezbijedjeno clanom 24, ali je dodatno pravo na zalbu Ombudsmanu uklonjeno iz sadasnjeg nacrta. Vjerujemo da pravo na zalbu nezavisnom administrativnom tijelu kao sto je Ombudsman omogucava prakticnije i efikasnije pravo na zalbu gradjanima, pogotovu ako se uzme u obzir duzina trajanja sudskih administrativnih procedura. Smatramo da nezavisno javno tijelo treba da ima moc da zatrazi objelodanjivanje informacija i da javno tijelo i zalilac treba da imaju pravo na zalbu sudu protiv odluka administrativnog tijela.

Na kraju, apelujemo na vas da osnazite zastitu javnih zvanicnika koji objelodanjuju slucajeve zloupotrebe ili korupcije, sto je predvidjeno clanom 25. Trenutna formulacija clana 25 namece obavezu zvanicnicima da izvjestavaju javne vlasti i Komitet za konflikt interesa u vezi sa zloupotrebama i nepravilnostima, a istovremeno ne pruza zastitu onim zvanicnicima koji objelodane takve zloupotrebe i nepravilnosti direktno u medijima. Zakon bi trebalo da prepozna da zvanicni mehanizmi (tijela) koji se bave ovim
3

problemom nijesu uvijek efikasni, a pojedinci koji djeluju u dobroj namjeri i koji dostave informacije o nepravilnostima direktno medijima trebalo bi da budu zasticeni od administrativnih ili zakonskih sankcija.

Konacno, apelujemo na vas da ugradite sljedece amandmane u nacrt Zakona o slobodnom pristupu informacijama prije nego sto ga proslijedite parlamentu:

1. Ucinite jasnom iscrpnu prirodu liste izuzetaka u clanu 9 i iskljucite mogucnost da se oni mogu prosiriti drugim zakonima.
2. Ponovo napravite nacrt clana 9 po Modelu zakona ARTICLE-a 19, od 25 do 32 reda, da bi se eliminisale nejasne formulacije kako bi se sprijecila zloupotreba rezima izuzetaka.
3. Dodate posebne “zahtjeve stetnosti” svakom od izuzetaka koji su nabrojani u clanu 9, u pogledu mogucnosti da se dogodi sustinska steta legitimnom zasticenom interesu ako se informacija objelodani.
4. Preformulisite prevladavanje javnog interesa u clanu 9 tako da se moze primijeniti na sve izuzetke iz clana 9, i da zamjenjuje trenutnu odredbu clana 10 o prevladavanju javnog interesa.
5. Obezbijedite mogucnost zalbe nezavisnom administrativnom tijelu koje ce biti jeftino ili besplatno a i brzo a zatim i mogucnost da se ide dalje na sud.
6. Osnazite clan 25 da bi se obezbijedila iskrena zastita javnih zvanicnika koji objelodanjuju nepravilnosti i korupciju u medijima

Bili bismo veoma zadovoljni kad bismo mogli razgovarati o ovim preporukama detaljnije i ponoviti nasu podrsku vladinim kontinuiranim naporima da donese zakonodavstvo o slobodi informisanja.

Sa postovanjem,

Andrew Puddephat, Slobodan Franovic,
Izvrsni direktor ARTICLE-a 19 Predsjednik CK-a