Glavni uzrok protesta u Podgorici je nefunkcionalna država i Vlada Crne Gore, kazao je za Radio Slobodna Evropa Volfgang Petrič, nekadašnji visoki međunarodni predstavnik u BiH i izaslanik EU za Kosovo.

“Takođe, gospodin Đukanović je predugo na vlasti i sa nekim od najbližih ortaka, odnosno partnera zloupotrebljava politički položaj za ličnu materijalnu korist. Građani nemaju bilo kakve vajde od toga: nezaposlenost je izuzetno velika, nema neke budućnosti za zemlju, postoje mafijaške strukture koje su integrisane u Vladu“, rekao je Petrič.

On je kazao da je Brisel “veoma zabrinut” zbog situacije u Crnoj Gori.

“Sve dok se ne uspostavi istinski demokratski sistem u Podgorici, zemlje kojima nije previše stalo do demokratije, kao što je Rusija, koristiće za svoje potrebe pogoršanje ekonomske, socijalne i političke situacije u Crnoj Gori. Dakle, najprije treba pospremiti u crnogorskoj državi i Vladi, zatim popraviti ekonomsko stanje. To je ključni razlog zbog kojeg građani protestuju”, kazao je Petrič.

Na pitanje o optužbama premijera Mila Đukanovića na račun Rusije, Petrič je podsjetio na Đukanovićevu ulogu u dovlačenju Rusa u Crnu Goru.

“Crna Gora je prije nekoliko godina bilo prilično otvoreno za ruske investicije. Dosta Rusa je uspostavilo poslovne kontakte i razvilo biznise u Crnoj Gori, kupilo zemlju. Dakle, gospodin Đukanović je to želio. Stoga je čudno da se on sada žali zbog ruskog uplitanja s obzirom da je to dugogodišnji trend.

Drugo, postoji i politička i strateška dimenzija. Rusija je definitivno protiv ulaska bilo koje zemlje sa ovih prostora u NATO. Zbog toga je uostalom i izbio sukob u Gruziji. To je, između ostalog, i uzrok sukoba u Ukrajini.

Naravno, Balkan nije u prvoj liniji prioriteta za Rusiju kao zemlje sa prostora bivšeg Sovjetskog Saveza. Međutim, kad god joj se ukaže prilika da se umiješa, ona nastoji da je iskoristi u odmjeravanju sa Zapadom. Odnosi Moskve sa Vašingtonom i Briselom su zategnutiji nakon ruske aneksije Krima. To još nije dostiglo razmjere Hladnog rata kao prije nekoliko decenija, ali su njihovi odnosi sve napetiji”, kaže Petrič.

On veli i da je NATO zabrinut zbog situacije u Crnoj Gori, “imajući u vidu nekadašnje prijateljske odnose Podgorice i Moskve”.

“Ne zna se da li i u kojoj mjeri pojedine crnogorske strukture i dalje sarađuju sa ruskim. Stoga je opravdan oprez u NATO-u kada je reč o bezbjednosnim pitanjima u Crnoj Gori. Zbog toga, kao što sam rekao, bez transparentnosti i demokratske odgovornosti neće biti istinske prilike za pozitivan razvoj u ovoj zemlji”, kazao je Petrič.

On kaže da bi, kada je riječ o regionalnoj bezbjednosti, “bilo veoma važno da zemlje poput Crne Gore uđu u NATO i na kraju u EU, za šta postoji jasna perspektiva”. “Međutim”, kaže on, “preduslov za prijem je demokratska odgovornost u državnim institucijama i vladi. Dakle, da postanu demokratska društva nalik na zapadna što bi omogućilo i njihov ekonomski napredak. To će biti veoma teška odluka za članice NATO-a. S jedne strane, da spriječe uticaj Rusije i, istovremeno, podstaknu reforme u Crnoj Gori”, rekao je Petrič u intervjuu za RSE.