Grupa Bošnjaka i Albanaca koji žive u Njujorku zatražila je od Crne Gore da prizna “zločine” nad civilnim stanovništvom islamske vjere, koji su, navodno, počinjeni u jesen 1912. na području Plava, Gusinja i Rožaja, kada je crnogorska vojska u Prvom balkanskom ratu oslobodila sjeverni dio Crne Gore.

Potomci žrtava tih “zločina”, kako prenosi RSE, u predlogu su naveli da su Crnogorci, nakon oslobođenja Plava, Gusinja i Rožaja od Osmanlija, naprvili “genocid” na tom području.

Prema obrazloženju potpisnika predloga, pod “genocidom” se smatraju i talasi iseljavanja Bošnjaka posle Drugog svjetskog rata.

Zatraženo je i podizanje “memorijalnog centra” žrtvama pomenutog “genocida”.

Sličan zahtjev nedavno je uputio i reis Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Mustafa Cerić.

Situacija u sjeveroistočnom dijelu Crne Gore, nakon oslobođenja od Otomanske imperije, jedna je od tema i skupa koji se održava u Podgorici, pod nazivom “100 godina od odlaska Osmanlija s Balkana: Civilizacija ili okupacija – Šta su nam ostavili”.

Crna Gora je prva ušla u Prvi balkanski rat, 8. oktobra 1912. godine, kada je njena vojska napala karaule na rijeci Tari kod Mojkovca. Već sjutradan, oslobođen je Mojkovac, a zatim Bijelo Polje, Berane, Rožaje, Plav, Gusinje i Pljevlja.

Sva ta mjesta oslobođena su u oktobru prije sto godina, a Crnogorci su oslobodili još i Peć i Đakovicu.

Prema istorijskim izvorima, nakon oslobođenja tih krajeva od Osmanlija, bilo je pokušaja nasilnog pokrštavaja islamskog stanovništva, ali i drugih vidova nasilja.

Većina istoričara smatra da su to činile lokalne vojne vlasti, tek pošto su uspostavljene u novooslobođenim krajevima, pod motom da se muslimani ” vrate pradjedovskoj vjeri”.

U takvoj situaciji, kako se navodi, sa Cetinja je bilo intervencija kralja Nikole i crnogorske vlade, da se takve represalije prekinu.

Istoričar Šerbo Rastoder je na pomenutom skupu u Podgorici ocijenio da je Crna Gora, i ranije, i u novije vrijeme, nedovoljno učinila da se islamsko stanovništvo na sjeveru drzave potpunije integriše u crnogorsko društvo.