{"id":99598,"date":"2012-11-24T09:24:44","date_gmt":"2012-11-24T08:24:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=99598"},"modified":"2012-11-24T09:24:44","modified_gmt":"2012-11-24T08:24:44","slug":"haag-i-nirmberg","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/11\/24\/haag-i-nirmberg\/","title":{"rendered":"Haag i Nirmberg"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Luka Bogdani\u0107<\/p>\n

Dvadesetih godina XX stolje\u0107a grupa egzaltiranih avangardnih intelektualaca iz Jugoslavije lansirala je slogan:\u201dBalkanizacija Evrope\u201d! Danas vi\u0161e nego ikad vidimo kako se ostvaruje njihov moto. Onima koji su bili svjedoci raspada jugoslavenske federacije oko pitanja tko \u0107e platiti dugove zemlje i na koji \u0107e se na\u010din glasati u novom demokratskom ure\u0111enju, koje je Jugoslavija morala prihvatiit od 1990 nadalje, sve \u0161to se danas doga\u0111a u Evropi, izgleda tragi\u010dno poznato. Gr\u010dka i \u0160panija, doga\u0111anja u Genovi za vrijeme demonstracija kao i nedavno prebijanje pendrecima manifestanata u Rimu na Lungotevere, \u010dine se kao fragmenti evidentne balkanizacije Evrope. Od posljednje presude Ha\u0161kog Tribunala mo\u017eemo jo\u0161 dodati da na dnevnom redu nije samo balkanizacija Evrope nego i balkanizacija me\u0111unarodnog pravosu\u0111a.<\/p>\n

Posljednja presuda Me\u0111unarodnog krivi\u010dnog suda za ratne zlo\u010dine po\u010dinjene u biv\u0161oj Jugoslaviji, sa sjedi\u0161tem u Haagu, koja je oslobodila Antu Gotovinu i Mladena Marka\u010da, ve\u0107 osu\u0111ene od prvostepenog sudskog vije\u0107a za ratne zlo\u010dine nad civilnim stanovni\u0161tvom, izvr\u0161ene u Hrvatskoj od 1991 \u2013 1995, \u010dini se da ba\u0161 to i dokazuje.<\/p>\n

Kad ta sudska odluka ne bi imala te\u0161ke politi\u010dke i nacionalone posljedice za Hrvatsku, za regiju cijelog Balkana te jednako te\u0161ke implikacije na me\u0111unarodnom i na osobnom planu ( strogo uzev\u0161i sudske \u010dinjenice ispada da je dvoje nedu\u017enih sjedilo u zatvoru vi\u0161e od 8 godina), nametnula bi se konstatacija kako Balkanci posjeduju izvjesnu o\u010daravaju\u0107u koliko i rijetku vrlinu: da i najozbiljniju stvar pretvore u sprdo\u010dinu.<\/p>\n

S koje god to\u010dke gledi\u0161ta razmatrali tu odluku kao i put, kojim se do nje do\u0161lo, jako je te\u0161ko oteti se primisli, kako se ne radi o balkanizaciji, odnosno \u2013 op\u0107enitije re\u010deno \u2013 o potpunom pomanjkanju racionalnosti.<\/p>\n

Ta su dvojica u prvostepenoj presudi bili osu\u0111eni \u2013 general Gotovina na 24 godine zatvora, a general Marka\u010d na 18 godina. Ako stvar posmatramo s politi\u010dkog gledi\u0161ta, prvo je pitanje, koje se name\u0107e: da li to osloba\u0111anje zna\u010di da u Hrvatskoj nije bilo etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja, deportiranja Srba i svih drugih, podjednako tu\u017enih, poznatih \u010dinjenica?<\/p>\n

Presko\u010div\u0161i fakat, da li presuda zna\u010di upravo to \u2013 kako su odmah pisale i naslovljavale novine u Hrvatskoj \u2013 ili pak zna\u010di, da ta dvojica nisu krivci za djela, koja su zaista po\u010dinjena \u2013 a za koja su upravo oni bili optu\u017eeni \u2013 od strane javnosti u Hrvatskoj presuda se \u010dita i interpretira, da je Tu\u0111manova politika iz devedesetih godina bila ispravna te da se nju ne smije okrivljavati za neznatne incidente, koji se lako mogu dogoditi u svakom ratu.<\/p>\n

U tom smislu treba odati javnu tajnu, a ta je da su Gotovina i Marka\u010d od 2001. godine bili izabrani kao jarci za grijeh za Tu\u0111amanovu politiku. Carla del Ponte, koja je u to vrijeme bila javni tu\u017eilac \u2013 svojim je izvje\u0161tajima o suradnji zemalja biv\u0161e Jugoslavije sa Ha\u0161kim Tribunalom poput bizantinskog despota odlu\u010divala o sudbini tih zemalja u odnosu na Evropsku Uniju \u2013 ustvari je \u017eeljela na optu\u017eeni\u010dkoj klupi vidjeti Tu\u0111mana glavom. A budu\u0107i da joj je mors velociter \u2013 br\u017ea smrt \u2013 pobrkala planove, morala se zadovoljiti s dvije osobe iz drugog plana. Tu po\u010dinje zao glas i li\u010dna tragedija Gotovine, momka iz Legije stranaca i policajca Marka\u010da. Po toj logici, jer nema smisla ne vidjeti od drve\u0107a \u0161umu, vi\u0161e je nego evidentno, da osloba\u0111anje dvojice generala mo\u017ee biti interpretirano kao osloba\u0111anje od krivice Tu\u0111manove politike i osloba\u0111anje od krivice nacionalizma u tu\u0111manovskom redosljedu ideja. Oba ova i\u0161\u010ditavanja presude imaju vrlo ozbiljne politi\u010dke posljedice i ispravna su samo do izvjesne mjere. \u010cinjenica je, da ona ukazuju na konstitutivno pomanjkanje logike, na kojem je bio osnovan Ha\u0161ki Tribunal za biv\u0161u Jugoslaviju.<\/p>\n

Ako osloba\u0111anje zna\u010di amnestiju za Tu\u0111manovu politiku i za nacionalizam, u tom \u0107e slu\u010daju ono imati porazne posljedice za cijelu regiju i ne mo\u017ee nego djelovati zastra\u0161uju\u0107e na svakog antifa\u0161istu.<\/p>\n

S druge strane, budu\u0107i da su dva generala na optu\u017eeni\u010dkoj klupi predstavljala surogat za Tu\u0111mana i za \u0160u\u0161ka (ministra odbrane), koji su ve\u0107 odavno nalaze pred sudom zagrobnog svijeta, kako bi se ove dvije supstitutivne kontrafigure mogle upotrijebiti, trebalo je izmisliti pravnu formulu, koja bi dozvoljavala, da se pitanju pristupi s drugog ugla. Na kraju se izna\u0161la komplicirana i dosta neuvjerljiva formulacija \u2013 prili\u010dno zapetljana \u2013 o zajedni\u010dkom zlo\u010dina\u010dkom poduhvatu,na \u010dijem su se vrhu na\u0161li, osim Tu\u0111mana i \u0160u\u0161ka, i dvojica generala. Ova presuda pokazuje i koliko je te\u0161ko graditi me\u0111unarodnu pravdu na dvosmislenim i praznim konceptima.<\/p>\n

Ono \u0161to od prvog dana nije bilo razrje\u0161eno u odnosu na Ha\u0161ki Tribunal jeste da li bi on morao suditi pojedina\u010dne zlo\u010dine ili i politike, koje su dovele do tih zlo\u010dina kao i one politike, koje su pothranjivale rat. Budu\u0107i da se ovaj problem nije mogao rije\u0161iti, jer su osniva\u010di samog Ha\u0161kog Tribunala bili upravo Milo\u0161evi\u0107 i Tu\u0111man, kao potpisnici Daytonskog sporazuma, opredjelilo se za srednji put, a on je kao takav, protuslovan.<\/p>\n

Mogu\u0107e je formulirati pretpostavku, za\u0161to je izabran ba\u0161 taj put. Dok je u Nirmbergu bila osu\u0111ena i nacisti\u010dka politika i nacisti\u010dka ideologija, u slu\u010daju biv\u0161e Jugoslavije nije bilo mogu\u0107e osuditi hrvatsku nacionalisti\u010dku politiku, kao ni srpsku, ni bosansku, jer bi to bacalo ru\u017ene sjenke na proces takozvane demokratizacije. Evropa i SAD, priznaju\u0107i nove zemlje, nastale komadanjem Jugoslavije, u stvari su dozvolile i potvrdile nacionalisti\u010dke politike, \u010dija je funkcija bila antisocijalisti\u010dka. Pri tom poro\u0111aju Evropa je bila babica, a nacionalizam forceps \u2013 klije\u0161ta kojima je izvu\u010deno dijete. Zato je odlu\u010deno da se u Haagu sude pojedina\u010dni zlo\u010dini, ostavljaju\u0107i po strani ideologiju, ali se u stvari htjelo procesuirati samo zlo\u010desti i genocidni nacionalizam. Na\u017ealost na Balkanu ne postoji dobar nacionalizam.<\/p>\n

Na isti se na\u010din godinama pona\u0161ala i Evropska Unija, prihva\u010daju\u0107i Tu\u0111mana, ali ne njegov nacionalizam, prihva\u010daju\u0107i Milo\u0161evi\u0107a, ali ne i njegov nacionalizam, kao da je mogu\u0107e na razini ideologije praviti razliku izme\u0111u Mussolinijeve politike i fa\u0161izma.<\/p>\n

Na primjer decembra 2004 Evropsko je Vije\u0107e obavijestilo Hrvatsku, da je suradnja sa Ha\u0161kim Tribunalom i hvatanje Gotovine (u bijegu od 2001) conditio sine qua non kako bi otpo\u010deli pregovori o pristupanju Evropskoj Uniji. A sada, kad dva generala nisu vi\u0161e ratni zlo\u010dinci, \u010dak \u0161tavi\u0161e, nisu to nikada ni bili, kako opravdati ne samo \u010dinjenicu, da su ta dvojica bila nepravedno u zatvoru 8 godina nego i da je \u010ditava zemlja bila nepravedno godinama blokirana u pregovorima za ulazak u Evropsku Uniju?<\/p>\n

Kako objasniti obi\u010dnom hrvatskom gra\u0111aninu, koji je godinama morao podnositi etiketiranje kao vanevropski subjekt te sva mogu\u0107a birokratska zlostavljanja, koje ta etiketa za sobom povla\u010di, da se radilo o gre\u0161ci ili skoro samo o gre\u0161ci, odnosno da se sve doga\u0111alo zbog prestroge pravosudne prevencije?<\/p>\n

Sve to navodi na pomisao da je veliki gubitnik u svemu Carla del Ponte i njen na\u010din vr\u0161enja pravde. Bude se sumnje da tu ipak ne\u0161to nije funkcioniralo kako treba i navode na pomisao kako ne postoji polovi\u010dna pravda.<\/p>\n

Kru\u017ei jo\u0161 jedna sumnja, a ta je da je Ha\u0161ki Tribunal daleko vi\u0161e politi\u010dka institucija, no \u0161to se to \u017eeli priznati te da on funkcionira na jedan na\u010din, kad je Evropska Unija jaka, a na potpuno druga\u010diji na\u010din, kada je ova slaba. Kako onda uma\u0107i slici balkanizacije pravosu\u0111a?<\/p>\n

Ostaje \u010dinjenica, da su za antifa\u0161iste u Hrvatskoj ovo te\u0161ki dani. Mo\u017eda \u0107e im po\u0107i za rukom da se donekle utje\u0161e rije\u010dima predsjednika republike, prema kojem odluka Tribunala zna\u010di nevinost generala, ali i obavezu dr\u017eave da istra\u017euje, \u0161ta se doista dogodilo na mjestima, gdje su po\u010dinjeni zlo\u010dini.<\/p>\n

Nakon presude se sa trgova u Hrvatskoj, kao u mra\u010dnim devedesetim godinama, prolamala rika nacionalisti\u010dke euforije i me\u0111u mno\u0161tvom hrvatskih zastava vidjele su se i crne zastave. Jao, ne u znak \u017ealosti, ve\u0107 sve\u010danosti! Tu treba svakako ista\u0107i da se hrvatski antifa\u0161izam oduvijek zasniva na savezu naprednih Hrvata, liberala i socijalista te Srba iz Hrvatske. Taj je savez razbijen ratpm devedesetih godina i nacionalisti\u010dkom politikom Tu\u0111mana. Tu pak politiku izgleda da nitko ne \u017eeli osuditi, jer u o\u010dima nekih ona ima nesumnjivih zasluga, jer je aktivno pridonijela razaranju zemlje u kojoj se nastajalo zajedni\u010dki \u017eivjeti i pored razlika i u kojoj se poku\u0161avalo uspostaviti radni\u010dko samoupravljanje.<\/p>\n

A sa tim va\u017enim pitanjima momak iz Legije stranaca kao ni policajac iz nekada\u0161nje socijalisti\u010dke Hrvatske zaista nemaju ba\u0161 ni\u0161ta zajedni\u010dkog.<\/p>\n

Novi plamen<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na dnevnom redu nije samo balkanizacija Evrope nego i balkanizacija me\u0111unarodnog pravosu\u0111a.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-99598","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/99598","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=99598"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/99598\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=99598"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=99598"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=99598"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}