{"id":99475,"date":"2012-11-22T18:31:33","date_gmt":"2012-11-22T17:31:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=99475"},"modified":"2012-11-22T18:32:48","modified_gmt":"2012-11-22T17:32:48","slug":"nepopravljiv-udarac-protiv-crne-gore-kao-pravne-drzave","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/11\/22\/nepopravljiv-udarac-protiv-crne-gore-kao-pravne-drzave\/","title":{"rendered":"Nepopravljiv udarac protiv Crne Gore kao pravne dr\u017eave"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Na\u010din na koji je procesurian ovaj slu\u010daj do sada pokazuje da, na\u017ealost, crnogorsko pravosu\u0111e jo\u0161 uvijek nema dovoljno znanja ili volje da procesuira ovaj ratni zlo\u010din u skladu sa me\u0111unarodnim humanitarnim pravom koje obavezuje Crnu Goru.<\/p>\n

Propusti su evidentno napravljeni u samoj optu\u017enici, po\u010dev od toga da se optu\u017eeni nijesu teretili za \u201duzimanje talaca\u201d, iako iz pisma ministra unutra\u0161njih poslova Nikole Pejakovi\u0107a (koji je zamijenio na funkciji pok. Pavla Bulatovi\u0107a), nedvosmisleno proizilazi da su \u017ertve deportacije uhap\u0161ene da bi poslu\u017eili za razmjenu ratnih zarobljenika, dakle, kao taoci, do toga da se sukob u BiH tretirao kao \u201dneme\u0111unarodni sukob\u201d, iako presude Ha\u0161kog tribunala, kao i op\u0161tepoznate \u010dinjenice ka\u017eu druga\u010dije. Sudsko vije\u0107e prvostepenog, Vi\u0161eg suda u Podgorici je, sa svoje strane, u tuma\u010denju me\u0111unarodnog prava ponovilo je gre\u0161ke iz svoje prve presude u istom predmetu, a te gre\u0161ke je moralo izbje\u0107i bez obzira na manjkavosti optu\u017enice. Drugim rije\u010dima, i na osnovu postoje\u0107e optu\u017enice, sud je imao dovoljno osnova da donese presudu za ratni zlo\u010din, a ne da utvrdi da se, iako nezakonito, postupanje optu\u017eenih ne mo\u017ee smatrati ratnim zlo\u010dinom.<\/p>\n

1. Sud je na\u0161ao da u ovom slu\u010daju nije izvr\u0161en ratni zlo\u010din protiv civilnog stanovni\u0161tva jer sukob u BiH nije imao karakter me\u0111unarodnog sukoba, ve\u0107 neme\u0111unarodnog, kako je u optu\u017enici tvrdilo i tu\u017eila\u0161tvo, dok je postojanje me\u0111unarodnog sukoba, prema zaklju\u010divanju suda, preduslov za postojanje tog krivi\u010dnog djela.<\/p>\n

Sve i da je ta\u010dno da je sukob u BiH bio neme\u0111unarodnog karaktera (iako presude Ha\u0161kog tribunala ka\u017eu druga\u010dije), opet su postupci koji su optu\u017eenima stavljeni na teret zabranjeni i u slu\u010daju neme\u0111unarodnih sukoba, tj. predstavljaju ratni zlo\u010din protiv civilnog stanovni\u0161tva. Djela koja su optu\u017eenima stavljena na teret zabranjena su \u010dlanom 3 koji je zajedni\u010dki \u017eenevskim konvencijama iz 1949. godine, kao i Drugim dopunskim protokolom iz 1977. godine. Me\u0111unarodno humanitarno i krivi\u010dno pravo \u0161titi \u017ertve bez obzira da li je rije\u010d o me\u0111unarodnom ili neme\u0111unarodnom oru\u017eanom sukobu, i za \u017ealjenje je \u0161to Vi\u0161i sud toga nije svjestan.<\/p>\n

2. Sud smatra, parafraziramo, da optu\u017eeni nijesu mogli biti izvr\u0161ioci ratnog zlo\u010dina jer nije dokazano da su kao pripadnici MUP-a bili pripadnici oru\u017eanih formacija strana u sukobu, niti da su bili u slu\u017ebi bilo koje od strana u sukobu.<\/p>\n

Da bi po\u010dinjeno djelo imalo karakter “ratnog zlo\u010dina”, nije bitno da li je izvr\u0161ilac pripadnik vojne, politi\u010dke ili administrativne organizacije strane u sukobu ili ne, ve\u0107 je bitno to da je “postojanje oru\u017eanog sukoba u zna\u010dajnoj mjeri uticalo na sposobnost po\u010dinioca da izvr\u0161i zlo\u010din, njegovu odluku da ga izvr\u0161i, na\u010din izvr\u0161enja, ili cilj s kojim je izvr\u0161en,” kako je zaklju\u010deno u presudi Ha\u0161kog tribunala (MKSJ) u predmetu Tu\u017eilac protiv Dragoljuba Kunarca i ostalih, presuda \u017dalbenog vije\u0107a, 12. jun 2002, stav 58. Svi ti uslovi za postojanje ratnog zlo\u010dina su ispunjeni u ovom slu\u010daju. Naro\u010dito, cilj s kojim je zlo\u010din izvr\u0161en bio je u zna\u010dajnoj vezi sa oru\u017eanim sukobom, jer su hap\u0161enje izbjeglica i njihova predaja snagama bosanskih Srba izvr\u0161eni da bi \u017ertve poslu\u017eile za \u201drazmjenu za zarobljene srpske teritorijalce\u201d, kako je to napismeno, sa pe\u010datom MUP-a, 12. avgusta te iste 1992. godine, Nikola Pejakovi\u0107 napisao supruzi stradalog Alenka Titori\u0107a. Ovim su optu\u017eeni postupili i \u201cu slu\u017ebi\u201d snaga bosanskih Srba, kao strane u sukobu u BiH, kako to Vi\u0161i sud formuli\u0161e. Pri tome, nagla\u0161avamo, status izvr\u0161ioca nije kriterijum za izvr\u0161enje ratnog zlo\u010dina.<\/p>\n

3. Za razliku od stava suda koji je na\u0161ao da \u201dnije dokazano da su \u017ertve deportacije bile izbjeglice\u201d, smatramo da je izbjegli\u010dki status stradalih \u017ertava ovog zlo\u010dina notorna stvar, da za dokazivanje ovog statusa prema me\u0111unarodnom pravu nije potrebna potvrda sa pe\u010datom, iako su stradalnici po pravilu imali potvrde Crvenog krsta, koje su pre\u017eivjeli o\u0161te\u0107eni i sa\u010duvali. Me\u0111utim, \u010dak i kada bi Vi\u0161i sud bio u pravu \u2013 a nije \u2013 da \u017ertve nijesu bile izbeglice, to ne bi uticalo na \u010dinjenicu da je nad njima, kao civilima, koji nijesu u\u010destovala u neprijateljstvima, izvr\u0161en ratni zlo\u010din. Nagla\u0161avamo i da je crnogorski parni\u010dni sud konstatovao da su o\u0161te\u0107eni bili civili u svim presudama za obe\u0161te\u0107enje koje su dosada postale pravosna\u017ene, pa je tim vi\u0161e za\u010du\u0111uju\u0107i zaklju\u010dak krivi\u010dnog suda.<\/p>\n

Ponavljamo zaklju\u010dak iz na\u0161eg saop\u0161tenja povodom prve prvostepene presude:<\/p>\n

Ako ova presuda<\/a> postane pravosna\u017ena iz razloga \u0161to se zlo\u010din deportacije ne mo\u017ee smatrati ratnim zlo\u010dinom, i pored dokumentovanog priznanja u\u010de\u0161\u0107a dr\u017eave u ratnom sukobu, bi\u0107e to nepopravljiv udarac protiv Crne Gore kao pravne dr\u017eave.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Saop\u0161tenje Akcije za ljudska prava povodom druge prvostepene presude u slu\u010daju \u2018Deportacija\u2019<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-99475","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/99475","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=99475"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/99475\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=99475"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=99475"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=99475"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}