{"id":98584,"date":"2012-11-11T16:18:00","date_gmt":"2012-11-11T15:18:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=98584"},"modified":"2012-11-11T16:17:37","modified_gmt":"2012-11-11T15:17:37","slug":"sta-je-iq","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/11\/11\/sta-je-iq\/","title":{"rendered":"\u0160ta je IQ?"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/IQ.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-98585\" title=\"IQ\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/IQ.jpg\" alt=\"\" width=\"100\" height=\"119\" \/><\/a>Svakih deset godina prose\u010dni koeficijent inteligencije (IQ) raste za oko tri boda. Da li to zna\u010di da postajemo inteligentniji ili taj trend ukazuje na ne\u0161to drugo?<\/p>\n<p>Psiholog D\u017eejms Flin ve\u0107 godinama prati rast prose\u010dnog koeficijenta inteligencije. Kako ka\u017ee, svakih deset godina prose\u010dni IQ naraste za otprilike tri boda, ali to ne zna\u010di da ljudi postaju pametniji. Ovaj trend dobio ime po pomenutom psihologu &#8211; Flinov efekat, <a href=\"http:\/\/io9.com\/\">pi\u0161e io9<\/a>.<\/p>\n<p>Flin ka\u017ee kako se \u010desto ljudi zbune i upore\u0111uju ne\u010diju pamet sa koeficijentom inteligencije, ali to nije tako.<\/p>\n<p>Kako obja\u0161njava Flin inteligencija meri nau\u010dene sposobnosti , a ne one priro\u0111ene.<\/p>\n<p>Obrazovanje dece u \u0161kolama menja se kako vreme prolazi pa oni i ostvaruju bolje rezultate na standardnim testovima, izme\u0111u ostalog i na IQ testovima.<\/p>\n<p>Taj Flinov stav u suprotnosti je s mnogim drugim teorijama prema kojima IQ meri uro\u0111ene umne sposobnosti na koje obrazovanje, kultura i okolina u kojoj pojedinac \u017eivi ne mogu da uti\u010du.<\/p>\n<p>Ipak, dva nova istra\u017eivanja idu u korist Flinove teorije.<\/p>\n<p>Prvo istra\u017eivenje ru\u0161i op\u0161teprihva\u0107enu teoriju o tome da kulturolo\u0161ki i obrazovni elementi ne mogu da uti\u010du na ne\u010dije apstraktno razmi\u0161ljanje.<\/p>\n<p>Pokazalo se da je i na apstraktno razmi\u0161ljanje primenjiv Flinov efekat.<\/p>\n<p>&#8220;Pobolj\u0161anje rezultata na IQ testovima ne zna\u010di da postajemo inteligentniji. To zna\u010di da ljudi danas vi\u0161e u\u010de da apstraktno razmi\u0161ljaju. Na primer, deca u \u0161koli danas mnogo ranije po\u010dinju da u\u010de algebru&#8221;, rekao je Ejnsli Mi\u010dam, autor istra\u017eivanja.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, ako je IQ ve\u0107im delom rezultat uticaja okoline, \u0161ta to govori o inteligenciji? Zar nisu neki ljudi ro\u0111eni s ve\u0107im umnim sposobnostima od drugih?<\/p>\n<p>Verovatno nisu, ka\u017ee profesor Mit\u010dam. Odrasle osobe se i ne razlikuju previ\u0161e na neurotipolo\u0161kom nivou. Naravno, oni koji su pre\u017eiveli povredee mozga ili su imali pote\u0161ko\u0107e u razvoju imaju i druga\u010dije mentalne sposobnosti, ali ostali imaju vi\u0161e-manje iste sposobnosti, objavio je sajt io9.<\/p>\n<p>Dakle, IQ testovi nam zapravo govore o uticaju okoline i iskustva, ali to ne zna\u010di da su i nepotrebni. Naprotiv, daju odli\u010dan uvid u promene u na\u0161oj kulturi.<\/p>\n<p>\u0160ta bi na to sve rekli ovi genijalci, ne znamo, ali jedan od najpametnijih na svetu, Hrvat Mislav Predavec, priznao je da je &#8220;pravi idiot kad treba da uklju\u010di ma\u0161inu za sudove&#8221;. Njega &#8220;kultura spremanja ku\u0107e&#8221; o\u010digledno nije dotakla.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svakih deset godina prose\u010dni koeficijent inteligencije (IQ) raste za oko tri boda. Da li to zna\u010di da postajemo inteligentniji ili taj trend ukazuje na ne\u0161to drugo? Psiholog D\u017eejms Flin ve\u0107 godinama prati rast prose\u010dnog koeficijenta inteligencije. Kako ka\u017ee, svakih deset godina prose\u010dni IQ naraste za otprilike tri boda, ali to ne zna\u010di da ljudi postaju [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-98584","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/98584","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=98584"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/98584\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=98584"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=98584"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=98584"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}