{"id":98425,"date":"2012-11-09T07:49:17","date_gmt":"2012-11-09T06:49:17","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=98425"},"modified":"2012-11-08T20:55:17","modified_gmt":"2012-11-08T19:55:17","slug":"izmedu-krize-stednje-i-fasizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/11\/09\/izmedu-krize-stednje-i-fasizma\/","title":{"rendered":"Izme\u0111u krize, \u0161tednje i fa\u0161izma"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Ilija Todori\u0107<\/p>\n

Rana jesen 2012. u zemljama ju\u017ene Europe obilje\u017eena je novim udarima na ni\u017ee slojeve stanovni\u0161tva i dodatnim zao\u0161travanjem krize kapitalisti\u010dke ekonomije, koja je zapo\u010dela krahom financijskih tr\u017ei\u0161ta tamo jo\u0161 davne 2008. godine. Na doma\u0107em terenu hrvatske periferne ekonomije nezaposlenost je i dalje u nezaustavljivom porastu, najavljuju se nove privatizacije, a pre\u010desto imamo osje\u0107aj kako vlast predvo\u0111ena Prvim Potpredsjednikom \u010dini sve kako bi raskomadala i ono malo ostataka proizvodne ekonomije koja jo\u0161 nije prepu\u0161tena na milost privatnog kapitala. Osje\u0107aj kojeg u posljednje vrijeme poti\u010du slu\u010dajevi poput RIZ Oda\u0161ilja\u010da i Gredelja. Posljednjih dana \u010duli smo i da je ekonomija u\u0161la u fazu tzv. stagflacije, stanja u kojem inflacija raste (trenutna stopa inflacije u Hrvatskoj iznosi 5%, \u0161to je najvi\u0161e u posljednje 4 godine), a zaposlenost ne raste ili pada. Visoka inflacija posljedica je porasta cijena hrane, \u0161to je dijelom prouzro\u010deno ovoljetnom su\u0161om, jednom od najgorih otkad postoje mjerenja, a koju se mo\u017ee promatrati kao znak galopiraju\u0107e ekolo\u0161ke krize do koje je doveo pro\u017edrljivi i neodr\u017eivi globalni kapitalizam. Poreme\u0107aji na tr\u017ei\u0161tu hrane osim \u0161to dodatno osiroma\u0161uju potro\u0161a\u010de, u propast guraju i gomilu malih proizvo\u0111a\u010da, a jedini koji su na dobitku su burzovni \u0161pekulanti, veliki trgovci i multinacionalne kompanije poput Agrokora, Lactalisa i sli\u010dnih. Poku\u0161aji otpora ovakvim tendencijama u Hrvatskoj sporadi\u010dni su i slaba\u0161ni. U to se mo\u017ee ubrojiti i nedavni prosvjed sindikata prosvjetara i medicinskih sestara zbog smanjenja prava zaposlenih u javnim slu\u017ebama, prosvjed koji je jo\u0161 jednom poslu\u017eio za vje\u017ebanje prazne teatralnosti \u017eutih sindikalnih birokrata. Sa zanimanjem \u0107emo pratiti koliko vremena \u0107e pro\u0107i dok sindikalne vo\u0111e poput Vilima Ribi\u0107a ponovno ne otkriju svoju pravu ulogu pacifikacije, otupljivanja i posrednika u klasnoj borbi.<\/p>\n

Pogled na ostale zemlje juga Europe i (polu)periferije ne otkriva nimalo ljep\u0161u sliku. Po\u010detak jeseni donio je dodatno produbljivanje du\u017eni\u010dke krize i recesije u \u0160panjolskoj i Gr\u010dkoj, na koju doma\u0107a neoliberalna bur\u017eoazija i njihovi europski vladari Trojke (EU, MMF, Europska centralna banka) odgovaraju novim rundama \u0161tednje i udara na radni\u010dku klasu, a sve kako bi se spasio bankarski sustav. Posljednji pro\u0161lomjese\u010dni izrazi pobune \u0161panjolskog naroda i prosvjedi pred parlamentom do\u010dekani su brutalnom represijom, suzavcem i policijskim pendrekom, o \u010demu smo ve\u0107 pisali. \u0160panjolska ve\u0107 zadnjih godinu-dvije prolazi kroz period intenzivnih previranja i dru\u0161tvenih borbi, s globalno poznatim pokretom Indignadosa koji je okupirao glavni madridski trg Plaza del Sol u svibnju 2011, kao i s nekoliko jednodnevnih generalnih \u0161trajkova u organizaciji umjerenih \u017eutih sindikata, no \u0161to je za nas va\u017enije i zna\u010dajnom i vidljivom ulogom anarhisti\u010dkog sindikata CNT. Novi generalni \u0161trajk dogodit \u0107e se 14. studenog, tako\u0111er sa sudjelovanjem CNT-a. Ovog puta generalni \u0161trajk dogodit \u0107e se na europskoj razini i najavljen je u svim zemljama europskog juga poharanima du\u017eni\u010dkom krizom. Osim \u0160panjolske, \u0161trajk je najavljen i u Gr\u010dkoj, Portugalu, Cipru, Francuskoj… No ovdje je potrebno i kratko se kriti\u010dki osvrnuti na dosada\u0161nje i budu\u0107e jednodnevne generalne \u0161trajkove u organizaciji birokratskih sindikata. S jedne strane, za revolucionare su takvi \u0161trajkovi relevantni jer omogu\u0107avaju radni\u0161tvu da poka\u017ee svoj bijes te poma\u017eu u izgradnji solidarnosti, snage i samopouzdanja radni\u010dke klase. No s druge strane, takvi \u0161trajkovi slu\u017ee sindikalnoj birokraciji u u\u010dvr\u0161\u0107ivanju vlastitih pozicija posrednika u borbi radni\u0161tva s jedne i dr\u017eave i kapitala s druge strane, te se takvi jednodnevni \u0161trajkovi nisu pokazali sposobnima zaustavljati mjere \u0161tednje, ili ozbiljno ugro\u017eavati vlade zemalja EU. Iako vjerojatno ne postoji jednozna\u010dno rje\u0161enje niti \u010darobni \u0161tapi\u0107, o\u010dito je da jedini pravi odgovor na krizu kapitalizma i EU le\u017ei u izgradnji nekih novih oblika borbe, suradnje i samoorganizacije zasnovanih na direktnoj akciji i direktnoj demokraciji, uz sna\u017eno osporavanje tradicionalnih oko\u0161talih sindikalnih birokracija, koji bi omogu\u0107ili sna\u017enije i dugotrajnije \u0161trajkove i demonstracije, te bili u stanju zaista se suprostaviti \u017eeljeznom stisku kapitala i dr\u017eave.<\/p>\n

Od svih zemalja europske periferije, o\u010dito je da je trenuta\u010dno najgora i najdramati\u010dnija situacija u Gr\u010dkoj. Gr\u010dka se nalazi u petoj godini duboke recesije \u2013 ukupan pad gr\u010dkog BDP-a od 2008. iznosi 22%, a sigurno je da \u0107e se trend nastaviti i u 2013. Nezaposlenost se popela iznad 25%, a o\u010dekuje se da \u0107e u narednim mjesecima porasti i iznad 30%. Unutar mla\u0111e populacije nezaposlenost iznosi zastra\u0161uju\u0107ih 55%, a 25% zaposlenog stanovni\u0161tva statisti\u010dki se ubraja u siroma\u0161nu populaciju. Gr\u010dko dru\u0161tvo u stanju je dezintegracije, uz sve ve\u0107e patnje velikog broja ljudi koji se vi\u0161e ne mogu prehraniti ili platiti si lijekove. U potezu vrhunskog cinizma, prije nekoliko dana gr\u010dka je vlada, najavila novu mjeru kojoj je cilj olak\u0161tati teret krize siroma\u0161nim Grcima \u2013 u supermarketima \u0107e se po ni\u017eoj cijeni prodavati hrana kojoj je istekao rok trajanja. \u010cini se da je elitama iz zemalja jezgre EU, ponajprije Njema\u010dke, stalo do toga da Gr\u010dka ostane dio eurozone. Razlog tomu naravno nije ljubav prema Gr\u010dkoj, ve\u0107 goli klasni interes koji shva\u0107a da bi gr\u010dki izlazak nanio preveliku \u0161tetu europskom financijskom i bankarskom sustavu, ali i globalnom kapitalizmu op\u0107enito. Velikodu\u0161no\u0161\u0107u Trojke, Gr\u010dka je prije nekoliko dana dobila dvogodi\u0161nje produljenje roka za smanjenje prora\u010dunskog deficita ispod 3% BDP-a, kao i novu ratu financijske pomo\u0107i za financiranje duga. Cijena prava sitnica \u2013 nove mjere \u0161tednje. Zbog svega navedenog, gr\u010dke ulice sve su \u010de\u0161\u0107e popri\u0161te sukoba i prosvjeda. Samo u posljednjih mjesec dana dogodila su se dva generalna \u0161trajka. Posljednji \u0161trajk koji se dogodio 18. listopada dvadeseti je generalni \u0161trajk u Gr\u010dkoj u posljednje dvije godine. Oko 70 tisu\u0107a ljudi mar\u0161iralo je ulicama Atene, no uz ve\u0107 uobi\u010dajene sukobe te\u0161ko naoru\u017eane policije i prosvjednika, ovoga puta s tragi\u010dnim ishodom \u2013 65-godi\u0161nji nezaposleni radnik umro je za vrijeme prosvjeda zbog sr\u010danog udara uzrokovanog udisanjem policijskog suzavca. Kao i u slu\u010daju \u0160panjolske, ovakva u\u010destalost \u0161trajkova pokazuje odlu\u010dnost i upornost otpora gr\u010dke radni\u010dke klase. No s druge strane, o\u010dita je i efektivna slabost jednodnevnih \u0161trajkova jer niti nakon dvadesetog \u0161trajka mjere \u0161tednje i produbljivanje krize nisu zaustevljeni.<\/p>\n

Izrazi otpora \u201estezanju remena\u201c i neoliberalnim \u0161ok-terapijama u Gr\u010dkoj posljednjih mjeseci nisu bili ograni\u010deni samo na generalne \u0161trajkove. Kao i u lipnju 2011. kada je policija premla\u0107uju\u0107i mirne prosvjednike prekinula okupaciju trga Syntagma ispred gr\u010dkog parlamenta, svaki poku\u0161aj organiziranog otpora i demonstracija nailazi na o\u0161tru represiju gr\u010dke dr\u017eave, represiju koja svojom brutalno\u0161\u0107u podsje\u0107a na po\u010detak 70-ih godina 20. stolje\u0107a kada je Gr\u010dkom vladala fa\u0161isti\u010dka vojna hunta. Po\u010detkom listopada, prosvjed radnika brodogradili\u0161ta ispred ministarstva obrane policija je napala pendrecima i suzavcem te je 120 radnika uhi\u0107eno. Nekoliko dana kasnije, Atenu je posjetila njema\u010dka kancelarka Angela Merkel. Kako bi suzbila prosvjede, vlast je preventivno zabranila sva javna okupljanja u centru Atene toga dana, a na sam dan provodila su se preventivna hap\u0161enja svih sumnjivaca na atenskim ulicama uz nadzor helikopterima i snajperima na atenskim krovovima. Usprkos tome, neki prosvjedi su odr\u017eani uz neizbje\u017ene sukobe s policijom, a u jednom takvom slu\u010daju policijski huligani su kao \u017eivi \u0161tit ispred prosvjednika koji su bacali kamenje, korisitili uhap\u0161enu prosvjednicu. Prije nekoliko dana novi policijski udar dogodio se na sjeveru Gr\u010dke na polutotoku Halkidiki. Ondje u mjestu Skouries ve\u0107 du\u017ee vrijeme traje borba lokalnog stanovni\u0161tva protiv planiranog rudnika zlata u vlasni\u0161tvu kanadske multinacionalne kompanije, koji bi zna\u010dio potpunu destrukciju lokalnog ekosustava. Mirni mar\u0161 lokalnih stanovnika pretvorio se u maklja\u017eu u kojoj je policija lomila noge prosvjednicama i ubacivala suzavac u automobile sudionika mar\u0161a. Valja istaknuti kako su ovakvi slu\u010dajevi \u010desto popra\u0107eni cenzurom od strane mainstream gr\u010dkih medija i o njima jedino izvje\u0161tavaju manji neovisni portali i blogovi.<\/p>\n

Paralelno s gore opisanim zbivanjima, u jezovitom podsje\u0107anju na 1930-e godine u Njema\u010dkoj, Gr\u010dka posljednjih mjeseci svjedo\u010di i strelovitom rastu fa\u0161isti\u010dke reakcije. Taj proces ima svoj izraz u politi\u010dkoj stranci i uli\u010dnoj bandi zvanoj Zlatna Zora (gr\u010d. Hyrsi Avgi) koja ne skriva svoja neonacisti\u010dka uvjerenja. Do prije nekoliko godina marginalna skupina neonacisti\u010dkih skinheada koja je bila nezapa\u017eena na izborima, svoj proboj u mainstream politiku po\u010dinje raspadom gr\u010dkog kapitalizma u du\u017eni\u010dkoj krizi te velikim priljevom imigranata u Gr\u010dku iz zemalja Bliskog Istoka i sjeverne Afrike posljednjih godina. Jo\u0161 tijekom pro\u0161le godine, Zlatna Zora je na anketama bilje\u017eila oko 1% potpore. No tada se stvari po\u010dinju mijenjati \u2013 gr\u010dki mediji i veliki dijelovi gr\u010dke vladaju\u0107e bur\u017eoazije, u poku\u0161aju da skrenu pozornost sa \u0161ok-terapija koje povode, fokusiraju se na problem imigracije i predstavljaju ga kao najve\u0107i problem s kojim se Gr\u010dka suo\u010dava. Zlatna Zora uspje\u0161no koristi situaciju te otvoreno rasisti\u010dkom propagandom privla\u010di dio osiroma\u0161enih gr\u010dkih masa, razo\u010daranih u tradicionalne politi\u010dke stranke, i na izborima u lipnju ove godine osvaja 7% glasova i 18 zastupni\u010dkih mjesta u parlamentu. Programatski se poku\u0161avaju prikazati kao antisistemski pokret koji se protivi mjerama \u0161tednje, uz vrlo nejasan i gotovo nepostoje\u0107i ekonomski program, no zato su vrlo otvoreni u rasizmu i ksenofobiji \u2013 imigrante nazivaju \u201eljudskom podvrstom\u201c, a sve politi\u010dke protivnike \u201eni\u017eim rasama\u201c. Tijekom kampanje pozivali su na izgon svih ne-Grka iz bolnica i dje\u010djih vrti\u0107a, te uspostavljaju centre za dijeljenje hrane i pomo\u0107 pri pronalasku posla dostupne samo \u010distim Grcima, koje smatraju pripadnicima vi\u0161e rase. No fa\u0161isti\u010dko djelovanje ne ostaje ograni\u010deno samo na sferu izbora i parlamenta. Osokoljeni izbornim uspjehom, poja\u010davaju \u0161irenje fizi\u010dkog terora i agresivno nastoje preuzeti kontrolu nad ulicama. Niti \u010dlanovi Zlatne Zore izabrani u parlament ne poku\u0161avaju sakriti svoje pravo lice uli\u010dnih razbojnika \u2013 u lipnju je glasnogovornik Zlatne Zore Ilias Kasidiaris usred televizijske emisije fizi\u010dki napao dvije ljevi\u010darske politi\u010darke i pro\u0161ao neka\u017enjeno. U rujnu su dvojica zastupnika predvodila skupinu huligana u napadu na imigrantske prodava\u010de na lokalnoj tr\u017enici u mjestu Rafina u okolici Atene. Rasisti\u010dko nasilje na ulicama Gr\u010dke posljednjih je mjeseci op\u0107enito u strelovitom porastu, kao \u0161to to pokazuju slu\u010dajevi Ira\u010danina ubijenog u centru Atene u kolovozu, ili egipatskog ribara koji je jedva pre\u017eivio premla\u0107ivanje u vlastitom domu. Izvje\u0161\u0107e UNHCR-a objavljeno prije nekoliko dana navodi brojku od 87 prijavljenih slu\u010dajeva rasisti\u010dkog nasilja u prvih devet mjeseci ove godine i najve\u0107i broj napada se pripisuje grupama Zlatne Zore. Naslije fa\u0161isti\u010dkih bandi nije ograni\u010deno samo na imigrante \u2013 pro\u0161log ljeta ulice oko atenskih barova u kojima se okuplja gay populacija oblijepljene su plakatima u kojima se najavljuje pogrom homoseksualaca, nakon \u0161to se zavr\u0161i s imigrantima. Sredinom listopada, pripadnici Zlatne Zore fizi\u010dkim su nasiljem sprije\u010dili odr\u017eavanje kazali\u0161ne predstave Corpus Christi, pri \u010demu je policija mirno stajala sa strane i promatrala, \u0161to je mnoge podsjetilo na njema\u010dku Kristalnu No\u0107 1938.<\/p>\n

No progone stranaca ne provode samo fa\u0161isti\u010dke paravojne skupine. Trenutni premijer Gr\u010dke Samaras (konzervativna desnica Nova Demokracija) u predizbornoj je kampanji imigrante nazvao \u201etiranima gr\u010dkog dru\u0161tva\u201c. Gr\u010dka dr\u017eava nastavlja s politikom hap\u0161enja i deportacije imigranata. U kolovozu je pokrenuta operacija Xenios Zeus, u sklopu koje je nekoliko tisu\u0107a imigranata uhap\u0161eno i zatvoreno u posebne zatvore. Trenutno se u Gr\u010dkoj gradi 50 novih zatvora za ilegalne imigrante. Povezanost slu\u017ebene gr\u010dke dr\u017eave i radikalne desnice je o\u010dita. Gr\u010dka policija, ina\u010de vrlo uspje\u0161na u razbijanju demonstracija i premla\u0107ivanju prosvjednika, prilikom fa\u0161isti\u010dkog nasilja ne poduzima ni\u0161ta, a vrlo \u010desto i otvoreno sura\u0111uje sa Zlatnom Zorom, kao u slu\u010dajevima u kojima \u017ertve zlo\u010dina upu\u0107uje da se za pomo\u0107 obrate nacistima. Povezanost dijelova gr\u010dke policije i ekstremne desnice ima dugu povijest, a na izborima u lipnju oko 50% policajaca glasovalo je za Zlatnu Zoru. Najnoviji slu\u010daj koji je privukao pa\u017enju me\u0111unarodnih medija jest tortura nad antifa\u0161istima u policijskom pritvoru. Krajem rujna, antifa\u0161isti\u010dke grupe po\u010dele su ogranizirati motociklisti\u010dke patrole u atenskim kvartovima u kojima je \u010desto rasisti\u010dko nasilje. Prilikom jedne takve patrole, do\u0161lo je do sukoba s pripadnicima Zlatne Zore i uhi\u0107enja 15 antifa\u0161ista, dok fa\u0161isti nisu uhi\u0107ivani. Uhi\u0107eni su u policiji brutalno premla\u0107eni (policajci su \u010dak i gasili cigarete na ko\u017ei uhi\u0107enih) i uskra\u0107ena im je medicinska pomo\u0107. U prosvjedu solidarnosti s uhi\u0107enima, uhi\u0107eno je dodatnih 25 ljudi koji su tako\u0111er podvrgnuti mu\u010denju u pritvoru i prijetnjama policije da \u0107e dati njihove snimke Zlatnoj Zori. Slu\u017ebena gr\u010dka dr\u017eava slu\u010daj poku\u0161ava zata\u0161kati i cenzurirati pa su tako suspendirani novinari dr\u017eavne televizije koji su komentirali slu\u010daj policijske torture. Britanski liberalni list Guardian nedavno je prenio pri\u010du anonimnog policijskog du\u017enosnika kako gr\u010dka dr\u017eava godinama zna za povezanost Zlatne Zore i policije, no svjesno je odlu\u010dila ne \u010diniti ni\u0161ta kako bi fa\u0161iste imala kao rezervu koju u slu\u010daju potrebe mo\u017ee upotrijebiti protiv ljevice. Taj trenutak je do\u0161ao i zvijeri dr\u017eave pu\u0161tene su s lanca, uz podr\u0161ku glavnih medija koji, osim \u0161to vo\u0111e Zlatne Zore poput spomenutog Kasidiarisa pretvaraju u zvijezde tabloida, neonaciste prikazuju kao veliku priliku za obra\u010dun s lijevim i radni\u010dkim pokretima. Kako bi se o\u010duvala hegemonija politi\u010dkih i ekonomskih elita, dr\u017eava je spremna uga\u0111ati fa\u0161istima i zatirati svaki oblik otpora i kritike, dok miroljubiva i progresivna dobitnica ovogodi\u0161nje Nobelove nagrade za mir, zadovoljna time \u0161to Gr\u010dka vra\u0107a dugove i financijski sustav je o\u010duvan, o svemu \u0161uti i nezainteresirano promatra novi uspon nacizma na europskom jugu.<\/p>\n

MASA<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Gr\u010dka posljednjih mjeseci svjedo\u010di i strelovitom rastu fa\u0161isti\u010dke reakcije. Taj proces ima svoj izraz u politi\u010dkoj stranci i uli\u010dnoj bandi zvanoj Zlatna Zora.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-98425","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/98425","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=98425"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/98425\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=98425"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=98425"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=98425"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}