{"id":98056,"date":"2012-11-04T12:54:53","date_gmt":"2012-11-04T11:54:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=98056"},"modified":"2012-11-04T12:57:19","modified_gmt":"2012-11-04T11:57:19","slug":"crnogorci-mjesecno-ustede-42-eura","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/11\/04\/crnogorci-mjesecno-ustede-42-eura\/","title":{"rendered":"Crnogorci mjese\u010dno u\u0161tede 42 eura"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>U Crnoj Gori \u0161tedi skoro 70 odsto gra\u0111ana, a mjese\u010dna u\u0161te\u0111evina u prosjeku iznosi 42 eura, pokazuje istra\u017eivanje \u0160tedni barometar 2012.<\/p>\n

\u0160tedni barometar sprovodi IMAS Interne\u0161nel u ime Erste grupe, a ove godine je istra\u017eivanjem prvi put obuhva\u0107ena Crna Gora, prenosi ahencija Mina business.<\/p>\n

Prema istra\u017eivanju, uporedo sa godinama, raste i iznos koji mjese\u010dno u\u0161tede gra\u0111ani Crne Gore, pa stariji od 50 godina na stranu odvoje u prosjeku 51 eura mjese\u010dno, \u0161tedi\u0161e u srednjim godinama 44 eura, dok najmla\u0111i, koji imaju od 15 do 29 godina, u\u0161tede mjese\u010dno svega 32 eura.<\/p>\n

\u201eGledano po polu, mu\u0161karci \u0161tede vi\u0161e od \u017eena, 45 eura prema 39 eura koje mjese\u010dno u\u0161tedi nje\u017eniji pol\u201c, navedeno je u \u0160tednom barometru.<\/p>\n

Mu\u0161karci i \u017eene jednako, u 74 odsto slu\u010dajeva, navode da \u0161tede \u201eza crne dane\u201c ili vanredne okolnosti, dok je odvajanje novca za dopunu penzije u budu\u0107nosti ili zdravstvenog osiguranja relativno rijetko – mu\u0161karci 21 odsto, a \u017eene 12 odsto, a naro\u010dito me\u0111u mla\u0111ima od 30 godina \u2013 \u010detiri odsto.<\/p>\n

Oko 40 odsto \u0161tedi\u0161a nije zadovoljno iznosom mjese\u010dne u\u0161te\u0111evine. Me\u0111u \u0161tedi\u0161ama, najvi\u0161e njih, 42 odsto, \u0161tedi do 20 eura mjese\u010dno, dok od 21 do 50 eura mjese\u010dno u\u0161tedi 24 odsto.<\/p>\n

Prema istra\u017eivanju, jedan odsto \u0161tedi\u0161a u Crnoj Gori mjese\u010dno u\u0161tedi vi\u0161e od 500 eura. To je, kako je obja\u0161njeno, iznos koji nadma\u0161uje prosje\u010dnu mjese\u010dnu neto zaradu u dr\u017eavi za avgust i septembar, kada je istra\u017eivanje IMAS-a u Crnoj Gori sprovedeno.<\/p>\n

Vi\u0161e od polovine \u0161tedi\u0161a smatra da \u0107e u narednih pet godina \u0161tedjeti pribli\u017eno isti iznos kao danas, dok ne\u0161to vi\u0161e od \u010detvrtine planira da \u0161tedi vi\u0161e. \u0160tedi\u0161e najvi\u0161e strahuju od pada vrijednosti valute i pada kupovne mo\u0107i, njih 63 odsto, a tre\u0107ina se boji da ne\u0107e u\u0161tedjeti dovoljno za budu\u0107nost.<\/p>\n

Ve\u0107ina gra\u0111ana se odlu\u010duje za klasi\u010dnu \u0161tednju, a slijedi osiguranje. Bez obzira na to da li koristi neki od \u0161tednih proizvoda, skoro jedna tre\u0107ina, 31 odsto, \u0161tedi u \u201eslamarici\u201c, odnosno u sefu ili u ku\u0107i. Pore\u0111enja radi, u Srbiji u \u201eslamarici\u201c \u0161tedi 55 odsto gra\u0111ana, a u Hrvatskoj 16 odsto.<\/p>\n

U akcijama ili obveznicama \u0161tedi \u010detiri odsto \u0161tedi\u0161a u Crnoj Gori. Samo 14 odsto gra\u0111ana ima pozitivan odnos prema ulaganju u akcije, obveznice i fondove, \u0161to je najmanje u odnosu na ispitivane zemlje.<\/p>\n

Najvi\u0161e ispitanika sa pozitivnim odnosom prema ovoj vrsti ulaganja je u Hrvatskoj, 28 odsto.<\/p>\n

Neutralan stav ima dvije tre\u0107ine ispitanika u Crnoj Gori, a 22 odsto negativan.<\/p>\n

Razlozi za negativan stav su uglavnom negativna li\u010dna ili iskustva u porodici, nepovjerenje i rizi\u010dnost.<\/p>\n

Svega jedan odsto stanovnika Crne Gore \u0161tedi u stambenim \u0161tedionicama, za razliku od ostalih zemalja gdje je taj vid \u0161tednje razvijen i u vrhu prema u\u010destalosti kori\u0161\u0107enja.<\/p>\n

U Crnoj Gori tre\u0107ina gra\u0111ana ne \u0161tedi, a tri \u010detvrtine njih ka\u017ee da je razlog tome finansijska situacija koja im to ne dozvoljava. Procenat gra\u0111ana koji ne \u0161tede od 32 odsto veoma je visok u odnosu na druge zemlje obuhva\u0107ene \u0160tednim barometrom za ovi godinu.<\/p>\n

Prema procentu gra\u0111ana koji ne \u0161tede, iza Crne Gore je samo Turska, gdje \u010dak 69 odsto ispitanika ne \u0161tedi, tako\u0111e dominantno zbog finansijske situacije. U Hrvatskoj ne \u0161tedi 31 odsto ispitanika, Srbiji 27 odsto, Rumuniji 26 odsto, Ma\u0111arskoj 23 odsto, Ukrajini 22 odsto, Njema\u010dkoj deset odsto, Poljskoj devet odsto, \u010ce\u0161koj i Slova\u010dkoj po \u0161est odsto, dok u Austriji ne \u0161tedi svega tri odsto ispitanika.<\/p>\n

Svaki peti gra\u0111anin Crne Gore je zadovoljan svojom finansijskom situacijom, dok 40 odsto nije zadovoljno. Najve\u0107i procenat nezadovoljnih finansijskom situacijom je u Rumuniji i Ukrajini, vi\u0161e od polovine ispitanika, dok ih je najmanje u Njema\u010dkoj, 15 odsto. U Crnoj Gori 28 odsto gra\u0111ana razmi\u0161lja o tome koliko novca tro\u0161i i pri kupovini osnovnih stvari – hrana i odje\u0107a, dok 35 odsto ne razmi\u0161lja o novcu u tim situacijama.<\/p>\n

Me\u0111u 12 ispitivanih zemalja, gra\u0111ani Crne Gore su na posljednjoj poziciji prema zna\u010daju koji pridaju \u0161tednji novca.<\/p>\n

Njih 59 odsto smatra da je \u0161tednja va\u017ena. U svim drugim zemljama, barem dvije tre\u0107ine stanovnika smatra \u0161tednju va\u017enom.<\/p>\n

Najvi\u0161i procenat gra\u0111ana kojima je \u0161tednja va\u017ena je u Rumuniji i Poljskoj, 81 odnosno 82 odsto. Ipak, za tre\u0107inu gra\u0111ana Crne Gore \u0161tednja je danas va\u017enija nego \u0161to je bila prije nekoliko godina, dok je \u0161tednja izgubila na zna\u010daju za svega sedam odsto.<\/p>\n

Svaki drugi gra\u0111anin Crne Gore zadu\u017eio bi se ukoliko za to postoji dobar razlog ili mu trenutno nedostaje novca. Kao dobar razlog za uzimanje kredita, vi\u0161e od polovine ispitanika navodi rje\u0161avanje stambenog pitanja, dok bi se tre\u0107ina zadu\u017eila i zbog kupovine motornog vozila ili zemlji\u0161ta.<\/p>\n

Gotovo dvije tre\u0107ine, odnosno 64 odsto gra\u0111ana smatra da ne posjeduje dovoljno znanja o finansijskim temama i osje\u0107a potrebu da se na tom polju unaprijedi. Skoro 80 odsto gra\u0111ana smatra da mladi i djeca u \u0161kolama ne dobijaju dovoljno znanja o kvalitetnom upravljanju li\u010dnim finansijama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Crnoj Gori 28 odsto gra\u0111ana razmi\u0161lja o tome koliko novca tro\u0161i i pri kupovini osnovnih stvari – hrana i odje\u0107a, dok 35 odsto ne razmi\u0161lja o novcu u tim situacijama<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-98056","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/98056","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=98056"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/98056\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=98056"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=98056"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=98056"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}