{"id":97186,"date":"2012-10-25T20:01:09","date_gmt":"2012-10-25T18:01:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=97186"},"modified":"2012-10-25T20:01:09","modified_gmt":"2012-10-25T18:01:09","slug":"o-zubima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/10\/25\/o-zubima\/","title":{"rendered":"O zubima"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Odrasle osobe u prosjeku imaju 28 do 32 zuba, ovisno o tome jesu li im narasli umnjaci ili nisu.<\/p>\n

1. Neke se bebe ra\u0111aju sa zubima<\/p>\n

Jedna od 2.000 beba bude ro\u0111ena sa zubima. Natalni zubi naj\u010de\u0161\u0107e rastu na donjoj \u010deljusti i imaju slabe korijene. Obi\u010dno se odmah uklanjaju kako bi sprije\u010dili gu\u0161enje i probleme prilikom dojenja. Natalni zubi mogu biti i znak nekih bolesti, ali naj\u010de\u0161\u0107e su potpuno bezopasni. Napoleon i Gaj Julije Cezar bili su ro\u0111eni sa zubima, pi\u0161e mentalfloss.com.<\/p>\n

2. Ne gube svi ljudi mlije\u010dne zube<\/p>\n

Do tre\u0107e godine \u017eivota prosje\u010dno dijete ima 20 mlije\u010dnih zubi. Ti zubi tokom vremena olabave i ispadnu, a na njihovo mjesto do\u0111u trajni zubi. Djeci obi\u010dno u petoj ili \u0161estoj godini \u017eivota po\u010dnu ispadati zubi, a to se zavr\u0161i u ranim pubertetskim godinama. Me\u0111utim, ukoliko osoba nema trajni zub koji bi zamijenio mlije\u010dni, mlije\u010dni \u0107e zub postati trajan.<\/p>\n

3. Nekim ljudima zubi stalno ispadaju<\/p>\n

Ljudi koji pate od hiperdoncije imaju brojne zube. Ve\u0107ina tih zubi skrivena je u desnima, ali ponekad svi po\u010dnu odjednom rasti i mogu iskriviti druge zube. Ti se zubi onda moraju stalno vaditi, kako ne bi napravili trajniju \u0161tetu. Jedina je pozitivna strana ta \u0161to ovi ljudi u starosti ne ostanu bez zuba, nego im narastu novi, dok \u0107emo mi ostali vrlo vjerovatno morati nositi zubne proteze.<\/p>\n

4. \u0160to se sve mo\u017ee napraviti sa zubima?<\/p>\n

\u0160to mislite \u0161to radi Zubi\u0107-vila sa svim zubima koje pokupi? Na internetskim su se bespu\u0107ima pojavile brojne stranice koje rade nakit koriste\u0107i ljudske zube i poprili\u010dno ga uspje\u0161no prodaju. Tako se mogu na\u0107i prstenje, ogrlice, \u010dak i man\u017eete.<\/p>\n

5. I tumori mogu imati zube<\/p>\n

Tumori su sami po sebi grozna stvar, ali teratomi su jo\u0161 posebniji. Stanice ovog tumora mogu sadr\u017eavati nekoliko tipova tkiva i obi\u010dno se nalaze u jajnicima, testisima i kod trti\u010dne kosti. Neki od njih mogu \u010dak sadr\u017eavati zube i kosu. Sre\u0107om, mnogi su bezopasni i mogu se ukloniti hirur\u0161kim putem.<\/p>\n

6. Zubi mogu vratiti vid<\/p>\n

Jednoj je \u017eeni vlastiti zub doslovno pomogao vratiti vid. Sharon Thornton 2000. godine izgubila je vid kao posljedicu Stevens-Johnsonova sindroma, bolesti koja uni\u0161tava stanice na povr\u0161ini oka. Devet godina poslije Sharon se prepustila neobi\u010dnoj operaciji. Izva\u0111en joj je o\u010dnjak, a tkivo iz obraza i zuba implantirano je u njezino lijevo oko, kako bi se zamijenila o\u0161te\u0107ena ro\u017enica. Nakon samo jednog dana od operacije, Sharon se vratio vid!<\/p>\n

7. Zubni su aparati\u0107i popularniji no ikad prije<\/p>\n

Nekada su se ljudi sramili svojih zubnih aparati\u0107a, me\u0111utim danas postoje razne varijacije i dizajni. Mo\u017eete, primjerice, nositi skriveni aparati\u0107, koji je postavljen s unutarnje strane zubi, umjesto s prednje. Postoje i aparati\u0107i koji svijetle u mraku, tako da se doista ne morate sramiti, ukoliko i vi nosite aparati\u0107 za zube.<\/p>\n

8. Ravni zubi nisu svima ideal ljepote<\/p>\n

Ravni bijeli zubi smatraju se privla\u010dnima, me\u0111utim u Japanu se krivi zubi, nazvani yaeba, smatraju idealom ljepote. Japanke idu toliko daleko da na svoje prirodno ravne zube stavljaju krive navlake, ne bi li izgledale mla\u0111e i privla\u010dnije.<\/p>\n

9. Evolucija \u0107e uzrokovati nestanak umnjaka<\/p>\n

Danas ve\u0107 35 posto ljudi nikad nisu izrasli umnjaci. Ve\u0107inu ostalih ljudi, koji ih imaju, zubari poti\u010du da ih izvade, jer je ljudska \u010deljust premala za toliki broj zubi. Kad na\u0161e tijelo ne treba neki organ, on postane neva\u017ean i evolucijski nestane. Nau\u010dnici smatraju da budu\u0107e generacije uop\u0107e ne\u0107e imati umnjake, slijepo crijevo, \u010dak ni male no\u017ene prste.<\/p>\n

10. Postoje slatki\u0161i koji su zdravi za zube<\/p>\n

Nisu svi slatki\u0161i podjednako \u0161tetni za zube. Ona hrana koja zapinje me\u0111u zubima, kao \u0161to je kruh, \u010dips i vo\u0107e puno je \u0161tetnija od one koja se topi, kao \u0161to je \u010dokolada, karamela ili \u010dak gumeni bomboni. Tako\u0111er je, primjerice, bolje odmah pojesti cijelu \u010dokoladu, nego tokom cijelog dana polagano jesti kockicu po kockicu.<\/p>\n

MOJEzdravlje<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Odrasle osobe u prosjeku imaju 28 do 32 zuba, ovisno o tome jesu li im narasli umnjaci ili nisu. 1. Neke se bebe ra\u0111aju sa zubima Jedna od 2.000 beba bude ro\u0111ena sa zubima. Natalni zubi naj\u010de\u0161\u0107e rastu na donjoj \u010deljusti i imaju slabe korijene. Obi\u010dno se odmah uklanjaju kako bi sprije\u010dili gu\u0161enje i probleme […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-97186","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/97186","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=97186"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/97186\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=97186"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=97186"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=97186"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}