{"id":96951,"date":"2012-10-23T09:11:19","date_gmt":"2012-10-23T07:11:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=96951"},"modified":"2012-10-23T09:11:19","modified_gmt":"2012-10-23T07:11:19","slug":"podmukle-bolesti-koje-dugo-nemaju-simptome","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/10\/23\/podmukle-bolesti-koje-dugo-nemaju-simptome\/","title":{"rendered":"Podmukle bolesti koje dugo nemaju simptome"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/10\/bolest.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-96952\" title=\"bolest\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/10\/bolest.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"100\" \/><\/a>Za razliku od bolesti koje imaju specifi\u010dan uzrok i prepoznatljive simptome, neka stanja su tek niz znakova, simptoma i medicinskih problema koje smatramo &#8216;normalnima&#8217;. Ali iz njih se \u010desto znaju izroditi vrlo podmukle bolesti.<\/p>\n<p>Neke bolesti su o\u010dite, no neka stanja se razvijaju polako, pa ljudi obi\u010dno ne primijete da se bolest pojavila sve dok ne bude prekasno. Zbog toga je va\u017eno redovito odlaziti na preglede i obavijestiti lije\u010dnika \u010dak i o malim promjenama koje osje\u0107ate.<\/p>\n<p>Na \u0161to treba obratiti posebnu pa\u017enju<\/p>\n<p><strong>Niske razine vitamina D<\/strong><\/p>\n<p>Iako mo\u017eda ne\u0107ete primijetiti da se zbiva i\u0161ta opasno, ako vam je razina vitamina D du\u017ee vrijeme ispod 30 ng\/ml, to mo\u017ee pridonijeti razvoju sr\u010danih bolesti, dijabetesa, nekih vrsta raka, kao i multiple skleroze.<\/p>\n<p>Vitamin D poma\u017ee i u apsorpciji kalcija, pa manjak lo\u0161e utje\u010de i na va\u0161e kosti. Razine ni\u017ee od 20 ng\/ml mogu se smatrati manjkom. Sre\u0107om, provjera i nadoknada vitamina D su jednostavni. Ne bje\u017eite pani\u010dno od sunca i va\u0161e tijelo \u0107e stvoriti dovoljno vitamina D samo od sebe. Ako imate ozbiljan manjak, to mo\u017eda trebate nadoknaditi dodacima prehrane. Stanje ponovno provjerite za nekoliko mjeseci.<\/p>\n<p><strong>Hipotireoza<\/strong><\/p>\n<p>\u0160titnja\u010da regulira metabolizam, te niz klju\u010dnih sustava i procesa. Kod nedovoljno aktivne \u0161titnja\u010de \u017elijezda ne proizvodi dovoljno hormona (TSH) i tijelo ne funkcionira ispravno. Simptomi hipotireoze, kao \u0161to su umor i netolerancija na hladno\u0107u, lako se mogu previdjeti jer su suptilni i mogu se pojaviti postupno. Usporena \u0161titnja\u010da mo\u017ee dovesti do debljanja, bolesti srca, visokog kolesterola, neplodnosti, depresije i o\u0161te\u0107enja \u017eivaca. Sumnjate li na ovo stanje, provjerite razine TSH u krvi. Na redovite preglede treba krenuti u dobi od 35 godina, te na kontrolu i\u0107i svakih pet godina.<\/p>\n<p><strong>Dijabetes tipa 2<\/strong><\/p>\n<p>Ako va\u0161e tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina koji probavlja glukozu, razvija se dijabetes. On se \u010desto javlja postupno jer se proizvodnja inzulina u gu\u0161tera\u010di usporava. &#8216;Mo\u017eete imati dijabetes godinama, a to ne znati&#8217;, ka\u017ee dr. Melina Jampolis, internistica i autorica knjige The Calendar Diet. Dijabetes mo\u017ee o\u0161tetiti o\u010di, srce, bubrege i \u017eiv\u010dane zavr\u0161etke. Od lipnja 2009. lije\u010dnici najvi\u0161e preporu\u010duju test A1C, koji mjeri prosje\u010dnu razinu glukoze u krvo\u017eilnom sustavu tijekom prethodnih nekoliko mjeseci iz uzorka krvi i bez potrebe da gladujete prije testa. Ako ste pretili ili imate obiteljsku povijest dijabetesa, pobrinite se da prvo testiranje obavite s 45 godina.<\/p>\n<p><strong>Povi\u0161en krvni tlak\/hipertenzija<\/strong><\/p>\n<p>Zbog starenja i \u010dimbenika rizika kao \u0161to su obiteljska povijest bolesti i prekomjerna tjelesna te\u017eina, pritisak krvi na stijenke arterija mo\u017ee postati prevelik. To na kraju dovodi do hipertenzije. Eventualne komplikacije uklju\u010duju sr\u010dani udar, mo\u017edani udar i bolesti bubrega. &#8216;Kao kardiolog znam da pacijenti mogu imati asimptomatske hipertenzije godinama prije dijagnoze&#8217;, ka\u017ee dr. Melissa Kong te dodaje: &#8216;To nagla\u0161ava va\u017enost godi\u0161njih sistematskih pregleda, \u010dak i ako se osje\u0107ate zdravo.&#8217; Imajte na umu da je normalni tlak oko 120\/80 mmHg.<\/p>\n<p><strong>Visoki kolesterol<\/strong><\/p>\n<p>Bilo to zbog lo\u0161e prehrane ili genetike, povi\u0161ene razine lo\u0161eg kolesterola u krvi mogu za\u010depiti arterije, \u0161to dovodi do lo\u0161eg protoka krvi u vitalne organe, kao \u0161to su srce i mozak. Na koncu to mo\u017ee izazvati sr\u010dani udar ili mo\u017edani udar, ka\u017ee kardiologinja dr. Sara Collins. &#8216;Osim toga, visoka razina kolesterola i hipertenzija su faktori rizika za bolesti srca, \u0161to ubija vi\u0161e \u017eena nego sljede\u0107a tri uzroka smrti u kombinaciji.&#8217;<\/p>\n<p>No, visoke razine kolesterola ne mogu se osjetiti. Oti\u0111ite zato na rutinski pregled krvi. Ako je kolesterol visok, lije\u010dnik \u0107e vam vjerojatno preporu\u010diti vje\u017ebe i promjenu na\u010dina prehrane kao po\u010detno lije\u010denje, a zatim vas naru\u010diti na kontrolni test. Kod opasnijih razina propisat \u0107e vam i lijekove.<\/p>\n<p><strong>Fibromialgija<\/strong><\/p>\n<p>Fibromialgija je kroni\u010dno stanje ili bolni sindrom koje karakterizira bolnost mi\u0161i\u0107a, ligamenata i tetiva pra\u0107eno umorom. Karakteristi\u010dne su i odre\u0111ene to\u010dke u tijelu koje su vrlo bolne na dodir. Ve\u0107ina ljudi osje\u0107a umjeren do jak umor, ima smetnje spavanja, osjetljiva je na dodir, svjetlo i zvuk te ima kognitivne smetnje. Mnogi pojedinci trpe i od preklapaju\u0107ih komorbidnih stanja, kao \u0161to su sindrom iritabilnog crijeva, lupus i artritis.<\/p>\n<p>Ali fibromialgiju je te\u0161ko dijagnosticirati jer ne postoji test za ovaj poreme\u0107aj. Lije\u010dnici dolaze do dijagnoze isklju\u010duju\u0107i druge mogu\u0107e bolesti, tako da mogu pro\u0107i godine prije nego saznate u \u010demu je problem. Iako fibromialgija nije opasna po \u017eivot, tu je tro\u0161ak zbog nedovoljne u\u010dinkovitosti i mentalni pritisak. Faktori rizika uklju\u010duju pojavu bolesti u obitelji, prisutnost reumatskih bolesti ili zaraznih bolesti, kao \u0161to je Lymova bolest, te neki traumatski doga\u0111aj, kao \u0161to je prometna nesre\u0107a.<\/p>\n<p><strong>Anemija<\/strong><\/p>\n<p>Kako se broj crvenih krvnih stanica polako smanjuje, javljaju se suptilni simptomi, poput umora. Budu\u0107i da crvene krvne stanice prenose kisik, ovaj nedostatak kisika mo\u017ee o\u0161tetiti organe i pove\u0107ati rizik za sr\u010dani udar. Obavijestite lije\u010dnika ako ste \u010desto umorni, pogotovo ako imate te\u0161ke menstruacije ili crijevni poreme\u0107aj, poput Crohnove bolesti ili celijakije. Doktor \u0107e provjeriti krv i preporu\u010diti terapiju.<\/p>\n<p>Magazin.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Za razliku od bolesti koje imaju specifi\u010dan uzrok i prepoznatljive simptome, neka stanja su tek niz znakova, simptoma i medicinskih problema koje smatramo &#8216;normalnima&#8217;. Ali iz njih se \u010desto znaju izroditi vrlo podmukle bolesti. Neke bolesti su o\u010dite, no neka stanja se razvijaju polako, pa ljudi obi\u010dno ne primijete da se bolest pojavila sve dok [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-96951","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/96951","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=96951"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/96951\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=96951"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=96951"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=96951"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}