{"id":96770,"date":"2012-10-20T05:12:16","date_gmt":"2012-10-20T03:12:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=96770"},"modified":"2012-10-20T05:12:16","modified_gmt":"2012-10-20T03:12:16","slug":"energetska-pozadina-sirijskog-sukoba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/10\/20\/energetska-pozadina-sirijskog-sukoba\/","title":{"rendered":"Energetska pozadina sirijskog sukoba"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Alen Horvat<\/p>\n

Analiziraju\u0107i geopoliti\u010dku dimenziju sirijskog sukoba, poznati ameri\u010dki istra\u017eiva\u010d i novinar, William Enghdal, postavio je pitanje: \u0160to ve\u017ee Izrael, Tursku i Katar s jedne strane, protiv Assadove Sirije, Irana, Kine i Rusije s druge strane?<\/p>\n

Jedan od odgovora je – energetska geopolitika. Enghdal, \u010dije analize uvijek pro\u017eima energetska dimenzija problema, smatra da je nu\u017eno u svim geopoliti\u010dkim procjenama u obzir uzeti energetska pitanja – od proizvodnje, kontrole, isporuke, pa sve do cijena energenata.<\/p>\n

Prvo \u0161to Enghdal isti\u010de jest va\u017enost prirodnog plina kao energenta 21. stolje\u0107a. \u010cinjenica da je prirodni plin u odnosu na ostala fosilna goriva, naj\u010di\u0161\u0107i izvor energije, on u Europi, posebice u Njema\u010dkoj, u procesu proizvodnje struje, po\u010dinje zamjenjivati nuklearnu energiju i termoelektrane na ugljen. Plinske termoelektrane manje zaga\u0111uju okoli\u0161 od onih na ugljen, dok se smatraju sigurnijim od nuklearnih, posebice nakon katastrofe u Fukushimi, nakon koje je zavladao val prosvjeda protiv nuklearne energije. S obzirom da je ekonomska cijena kori\u0161tenja plina dramati\u010dno ni\u017ea nego kori\u0161tenje vjetra ili drugih alternativnih oblika energije, plin ubrzo postaje sve tra\u017eeniji u Europskoj Uniji, najve\u0107em svjetskom plinskom tr\u017ei\u0161tu u nastajanju.<\/p>\n

Otkri\u0107a velikih plinskih polja u Izraelu, Kataru i Siriji, u kombinaciji s pojavom Europske Unije kao potencijalno najve\u0107eg svjetskog potro\u0161a\u010da prirodnog plina, stvaraju dodatno stanje napetosti u regiji, \u0161to rezultira sada\u0161njom sirijskom krizom.<\/p>\n

Sirijska vlada preferira odnose s Iranom i Rusijom, te s njima tako\u0111er te\u017ei kooperaciji na novootkrivenim plinskim poljima. Daljnje ja\u010danje odnosa izme\u0111u ovih dr\u017eava ne odgovara strate\u0161kim interesima Washingtona i njegovim regionalnim saveznicima. Katar, koji raspola\u017ee ogromnim nov\u010danim sredstvima aktivno sudjeluje u financiranju sirijskih pobunjenika, preko kojih te\u017ei ste\u0107i pristup razvoju i eksploataciji sirijskih plinskih polja. Izrael je pak ve\u0107 po\u010deo s projektima razvoja na plinskim poljima Tamar i Levijatan, pa im iz te perspektive odgovara trenutna situacija u Siriji koja onemogu\u0107ava razvoj, u budu\u0107nosti konkurentnih plinskih polja.<\/p>\n

Daljnje ja\u010danje iranskog utjecaja u Siriji, kao i ja\u010danje same Sirije nikako ne odgovara Izraelu, no Izraelu ne odgovara niti suprotan scenarij prema kojem bi pobijedili pobunjenici, \u0161to bi oja\u010dalo Muslimansko bratstvo koje bi onda imalo razgranatu mre\u017eu utjecaja od Egipta, Jordana, Turske, Katara i Sirije. Izraelu odgovara status quo, a to je kaos, stoga je za o\u010dekivati da \u0107e Izrael podupirati obje strane u sukobu, samo da produ\u017ei sukob. Enghdal \u010dak razmatra da bi se Izrael u budu\u0107nosti mogao svrstati uz tzv. rusko-sirijsko-ira\u010dko-iranski plinski konzorcij, ako bi se osjetio previ\u0161e ugro\u017eenim od mre\u017ee koju \u0161iri Muslimansko bratstvo.<\/p>\n

No, da situacija bude slo\u017eenija, novootkrivena plinska polja u Izraelu i Siriji nisu glavni uzrok svih ovih doga\u0111anja. Glavni uzrok su ipak plinske transportne rute, tj. prije svega projekt plinovoda Iran-Irak-Sirija.<\/p>\n

U srpnju 2011. godine, dok je operacija destabilizacije Assada bila u punom jeku, vlade Sirije, Irana i Iraka potpisale su povijesni sporazum o izgradnji spomenutog plinovoda. Predvi\u0111eno je da \u0107e plinovod ko\u0161tati 10 milijardi ameri\u010dkih dolara, te da \u0107e trebati tri godine za njegovu izgradnju. On \u0107e se protezati od plinskog polja Ju\u017eni Pars u Perzijskom zaljevu, do Damaska u Siriji, a produ\u017eetak na Mediteran, otkud bi se iranski i sirijski plin transportirao prema Europi, izlazio bi u sirijskoj luci Tartus gdje se nalazi ruska pomorska baza, a spominje se i Libanon.<\/p>\n

Ovaj plinovod ve\u0107 sad nazvan “\u0161ijitski” – od \u0161ijitskog Irana, preko ve\u0107inski \u0161ijitskog Iraka, do Assadove Sirije u kojoj \u0161ijiti dr\u017ee klju\u010dne poluge vlasti, znatno bi povezao i oja\u010dao ovaj blok, kao \u0161to bi i drasti\u010dno pove\u0107ao njegov utjecaj na Europu. Katar se svrstao kontra ovog projekta, te ga aktivno te\u017ei sprije\u010diti, kao i sve ostale dr\u017eave s jakim utjecajem Muslimanskog bratstva. Zna\u010dajna je i sama pozicija plinskog polja Ju\u017eni Pars, najve\u0107eg plinskog polja na svijetu, koje se nalazi u sredi\u0161tu Perzijskog zaljeva, te je podijeljeno izme\u0111u Katara i Irana. Katar bi u slu\u010daju pridru\u017eivanja plinovodu dobio mogu\u0107nost da svoj plin izvozi kopnenim putem, \u0161to im trenutno onemogu\u0107ava Saudijska Arabija koja je odbila zahtjeve Katara da se izgradi plinovod kojim bi katarski plin i\u0161ao preko saudijskog teritorija dalje prema Mediteranu. Katar trenutno sav svoj plin izvozi preko LNG tankera, dakle pomorskim putem, a svjetsko LNG tr\u017ei\u0161te nalazi se u stanju zasi\u0107enosti, te Katar ne mo\u017ee pove\u0107ati izvoz vlastitog plina oslanjaju\u0107i se jedino na upotrebu te tehnologije.<\/p>\n

Usprkos svemu ovom, zbog pritisaka Muslimanskog bratstva i Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, Katar je umjesto suradnje s Iranom izabrao konfrontaciju, a Sirija je trenutno njihovo glavno boji\u0161te. Ne \u010dudi, ako znamo da se u Kataru (Doha), nalazi ameri\u010dka sredi\u0161nja vojna komanda za Bliski Istok.<\/p>\n

Turska se u ovoj situaciji te\u017ei nametnuti kao glavno energetsko \u010dvori\u0161te kroz koje bi prolazili naftovodi i plinovodi prema Europi. Ovo se ne odnosi samo na naftu i plin iz Perzijskog zaljeva, ve\u0107 i na energente iz Kaspijske regije, pa i Rusije. Svaki cjevovod koji zaobilazi Tursku za nju je neprijateljski, ovo se odli\u010dno odra\u017eava na primjeru destabilizacije Sirije, gdje Turska uz Katar igra odlu\u010duju\u0107i ulogu. Turska i Katar imaju u planu plinovod Katar-Irak-Turska-Europa, no ovaj projekt znatno zaostaje za plinovodom Iran-Irak-Sirija, te po pitanju njegove realizacije nisu potpisani nikakvi sporazumi.<\/p>\n

Rusija ima svoj ekonomski interes u kooperaciji na razvoju sirijskih plinskih polja, kao \u0161to je ve\u0107 spomenuto. \u0160to se plinovoda Iran-Irak-Sirija ti\u010de, postavlja se pitanje njegove konkurentnosti ruskom plinovodu Ju\u017eni tok. No sam plinovod Iran-Irak-Sirija, izravan je konkurent plinovodu Nabucco, \u010diju izgradnju toliko guraju Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave.<\/p>\n

\u0160ijitski plinovod bi dodatno zakomplicirao ionako neizvjesnu sudbinu Nabucca, \u0161to bi poremetilo ameri\u010dke i turske planove u Kaspijskoj regiji (Azerbejd\u017ean, Turkmenistan) i Bliskom Istoku (Irak). Vrlo je mogu\u0107e da Rusi na plinovod Iran-Irak-Sirija gledaju kao na alternativu Nabuccu, te da \u0107e i dalje podupirati Siriju i Iran kako bi sprije\u010dili planove Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava koje zajedno sa svojim regionalnim saveznicima aktivno rade protiv ruskih interesa.<\/p>\n

Ovu ionako slo\u017eenu temu dodatno komplicira pitanje budu\u0107ih naftnih ruta, kao i ponovno otvaranje starih, kao \u0161to je npr. naftovod Kirkuk-Baniyas koji je ira\u010dku naftu transportirao do sirijskog grada Baniyas u oblasti Tartus. Naftovod je izvan funkcije od ameri\u010dkog napada na Irak 2003. godine.<\/p>\n

Za o\u010dekivati je da \u0107e pitanje novih plinskih i naftnih ruta izazivati daljnje napetosti u regiji. Pitanje opskrbe energijom klju\u010dno je pitanje stabilnosti neke dr\u017eave, u ovom slu\u010daju pitanje opskrbe Europe predstavlja boji\u0161te raznih strana koje se bore za profit, ve\u0107i utjecaj ili dominaciju.<\/p>\n

Advance.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Otkri\u0107a velikih plinskih polja u Izraelu, Kataru i Siriji, u kombinaciji s pojavom Europske Unije kao potencijalno najve\u0107eg svjetskog potro\u0161a\u010da prirodnog plina, stvaraju dodatno stanje napetosti u regiji, \u0161to rezultira sada\u0161njom sirijskom krizom. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-96770","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/96770","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=96770"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/96770\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=96770"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=96770"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=96770"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}