{"id":96671,"date":"2012-10-18T10:01:11","date_gmt":"2012-10-18T08:01:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=96671"},"modified":"2012-10-18T10:01:11","modified_gmt":"2012-10-18T08:01:11","slug":"najosnovnije-svakodnevne-stvari-koje-radimo-pogresno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/10\/18\/najosnovnije-svakodnevne-stvari-koje-radimo-pogresno\/","title":{"rendered":"Najosnovnije, svakodnevne stvari koje radimo pogre\u0161no"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/10\/pogresno.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-96672\" title=\"pogresno\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/10\/pogresno-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>Jednostavne stvari savladali smo ve\u0107 kao djeca? Ili nismo? \u010cini se da ve\u0107ina ljudi nije nau\u010dila ispravno obavljati neke osnovne funkcije. Pogledajte u \u010demu to grije\u0161imo.<\/p>\n<p>I svakodnevne funkcije mo\u017eda obavljate na krivi na\u010din?<\/p>\n<p><strong>Kupanje<\/strong><\/p>\n<p>Svakodnevno se tu\u0161irate vru\u0107om vodom i jakim sredstvima za pranje? Na ovaj na\u010din mo\u017eete uni\u0161titi gornji za\u0161titni sloj na ko\u017ei, zbog \u010dega postajte skloniji bolestima. Tu\u0161iranje \u010desto ne ubija mikroorganizme nego ih premje\u0161ta s noge na glavu ili sa slabina na ruku. No, za\u0161titni sloj ko\u017ee se sasvim sigurno o\u0161te\u0107uje. Da biste odr\u017eali zdravu ko\u017eu, upravo taj za\u0161titni sloj treba ostati netaknut. Koristite blaga sredstva za pranje (ponekad je dovoljna i samo voda) i ne prevru\u0107u vodu. Poslije tu\u0161iranja se nama\u017eite hidratantnom kremom ili uljem.<\/p>\n<p><strong>Disanje<\/strong><\/p>\n<p>Najvjerovatnije i upravo sad di\u0161ete na pogre\u0161an na\u010din. Udahnite duboko. Ako ste kao i ve\u0107ina, malo ste podignuli ramena i isprsili se. I ne vidite ni\u0161ta lo\u0161e da di\u0161ete na taj na\u010din \u2013 jer tu se nalaze i plu\u0107a? A zapravo ste trebali koristiti dijafragmu, koja se nalazi ispod plu\u0107a, bli\u017ee trbuhu. Dok smo uspravni, uglavnom svi di\u0161emo prsima, \u0161to je plitko disanje jer se koriste samo gornji dijelovi plu\u0107a. A ve\u0107ina krvnih \u017eila koje prenose kiseonik je na dnu plu\u0107a. Plitkim disanjem unosimo manje kiseonika, pa di\u0161emo br\u017ee nego \u0161to bismo trebali. Osim toga, di\u0161emo li prsima remetimo, ravnote\u017eu kiseonika i ugljenikovog dioksida, zbog \u010dega mo\u017ee do\u0107i do glavobolje, napetosti, umora, tjeskobe, pa \u010dak i napadaja panike.<\/p>\n<p>Bebe znaju daleko bolje disati nego ve\u0107ina odraslih. One di\u0161u trbuhom, \u010dime koriste dijafragmu. Po\u010dnite trenirati ovu vrstu disanja. Steknete li dobru naviku, disat \u0107ete tako i dok spavate.<\/p>\n<p>Dok udi\u0161ete uvla\u010dite trbuh, dok je prsni ko\u0161 relativno miran. Zatim stegnite trbu\u0161ne mi\u0161i\u0107e i izdahnite. Imate \u0107ete vi\u0161e kiseonika i oja\u010dat \u0107ete. Mogu\u0107e da vam se i uravnote\u017ei krvni pritisak.<\/p>\n<p><strong>Spavanje<\/strong><\/p>\n<p>Pa ko ne zna spavati? Legne\u0161 i zaspi\u0161? Problem je \u0161to mnogi ne mogu zaspati do kasno u no\u0107. Mo\u017eda su vam ve\u0107 dali tablete za spavanje, ali vam i one ne poma\u017eu na zadovoljavaju\u0107i na\u010din.<\/p>\n<p>Ako vas ve\u0107 mu\u010di nesanica, kad se probudite ne buljite u strop nervozno razmi\u0161ljaju\u0107i za\u0161to ste budni, radije se opustite i ako \u017eelite ne\u0161to pro\u010ditajte. Ljudi su vjekovima imali rascjepkan san, a nedostatak sna nadoknadite, ako mo\u017eete, spavanjem u poslijepodnevnim satima. Danas problem pogor\u0161ava vje\u0161ta\u010dka rasvjeta koja odga\u0111a normalan odlazak u krevet, pa lije\u017eemo sve kasnije i kasnije. Zamra\u010dite sobu i ugasite sve elektronske naprave koje \u0161ire \u010dak i malu svjetlost.<\/p>\n<p><strong>Ra\u0111anje<\/strong><\/p>\n<p>O\u010dito ra\u0111anje zahtijeva puno vi\u0161e truda nego disanje. Ovaj te\u017eak proces moderna medicina \u010dak i ote\u017eava \u2013 le\u017ee\u0107im polo\u017eajem. Ovaj klasi\u010dan polo\u017eaj na le\u0111ima (glava dole, noge u zrak) jedan je od najgorih za ra\u0111anje. To misle i u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji iz koje poru\u010duju da je le\u017ee\u0107i polo\u017eaj o\u010dito \u0161tetan.<\/p>\n<p>\u017dene koje le\u017ee na le\u0111ima i njihova beba se zapravo bore s gravitacijom. Rezultat je te\u017ei porod.<\/p>\n<p>Naravno, ne postoji jedan polo\u017eaj koji odgovara svakoj situaciji. Svjetska zdravstvena organizacija preporu\u010duje da \u017eena ima mogu\u0107nost kretati se tokom poroda i da mo\u017ee promijeniti svoj polo\u017eaj prema onome \u0161to osje\u0107a da je dobro.<\/p>\n<p><strong>Pranje zuba<\/strong><\/p>\n<p>Lo\u0161 dah je odli\u010dan na\u010din da izgubite nove prijatelje. Niko ne \u017eeli razgovarati ili sjediti pored takve osobe.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, opsesivno-kompulzivno \u010detkanje mo\u017ee dovesti do pogor\u0161anja oralnog zdravlja, uklju\u010duju\u0107i i pove\u0107anje broja \u0161upljina i eventualnog gubitka zubi. Britanski stomatolozi danas ipak ne preporu\u010duju da ljudi, posebice djeca u dobi izme\u0111u pet i 10, \u010detkaju zube nakon svakog obroka. Razlog tome je kiselost hrane i pi\u0107a koja omek\u0161ava zubnu caklinu, pa bi \u010detkanje odmah nakon jela moglo o\u0161tetiti caklinu, ostavljaju\u0107i zube podlo\u017enijima karijesu.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanja pokazuju da je \u010di\u0161\u0107enje zubi zubnim koncem puno va\u017enije od \u010detkanja. Zubni konac, zapravo, uklanja bakterije koje se nalaze izme\u0111u zubi, bez ribanja i skidanja slojeva.<\/p>\n<p>\u010cetkanje dvaput dnevno generalno se jo\u0161 uvijek smatra najboljom za\u0161titom, ali to ne bi trebalo \u010diniti odmah nakon obroka. Studije pokazuju da bi trebalo koristiti mekanu \u010detkicu i usredoto\u010diti se na desni.<\/p>\n<p><strong>Sjedenje<\/strong><\/p>\n<p>Du\u017ee sjedenje pove\u0107ava rizik od dijabetesa, bolesti srca, pa \u010dak i raka, bez obzira koliko radite kad ne sjedite. Sjedite li svakodnevno du\u017ee vrijeme, vjerovatno \u0107ete umrijeti ranije. A sve vam to prijeti zbog izuma stolice.<\/p>\n<p>Donedavno su bile gotovo isklju\u010divo namijenjene stvarno va\u017enim osobama. Na\u0161a tijela nisu &#8216;dizajnirana&#8217; za polo\u017eaj koji pru\u017ea prosje\u010dna stolica. Kada sjedite na stolici, opu\u0161teni su i trbu\u0161ni mi\u0161i\u0107i i odjednom va\u0161a ki\u010dme sama mora preuzeti cijelu te\u017einu gornjeg dijela tijela, kao gran\u010dica koja dr\u017ei veliku kuglu. Dodatni stres stvara i pritisak na diskove, \u0161to mo\u017ee na kraju dovesti do hroni\u010dne boli u le\u0111ima.<\/p>\n<p>Neki stru\u010dnjaci preporu\u010duju &#8216;aktivno sjedenje&#8217; na lopti, kle\u010de\u0107i stolac ili ne\u0161to drugo bez visoke podloge za le\u0111a. Tu su tako\u0111e i radni stolovi pred kojima se stoji.<\/p>\n<p><strong>Vr\u0161enje nu\u017ede<\/strong><\/p>\n<p>\u0160to je jednostavnije nego sjesti na zahodsku \u0161koljku i olak\u0161ati se? I mala djeca to znaju. Problem je \u0161to je zahodska \u0161koljka jedan od krivaca za pojavu hemoroida, a mo\u017ee podstaknuti i bolesti probavnog trakta, koje se uglavnom javljaju u dijelu svijeta u kojem ljudi sjede na \u0161koljci dok vr\u0161e nu\u017edu. \u0160to je \u0161koljka vi\u0161a, problem je ve\u0107i.<\/p>\n<p>Studija iz 2003. godine, provedena na 28 volontera, pratila je brzinu i lako\u0107u izbacivanja izmeta na visokoj zahodskoj \u0161koljci, na ni\u017eoj ili \u010du\u010de\u0107i. Vr\u0161enje nu\u017ede je prosje\u010dno trajalo minutu kra\u0107e iz \u010du\u010dnja, a sau\u010desnici istra\u017eivanja su ovaj polo\u017eaj opisali kao najlak\u0161i.<\/p>\n<p>Na ovaj na\u010din ljudi su stolje\u0107ima vr\u0161ili nu\u017edu, dok je visoka zahodska \u0161koljka relativna novotarija. Zapravo, milioni ljudi \u0161irom svijeta jo\u0161 uvijek koriste ovu prirodniju pozu.<\/p>\n<p>Naime, lije\u010dnici smatraju da ljudsko tijelo nije &#8216;dizajnirano&#8217; za sjedenje na \u0161koljci nego za \u010du\u010danje u polju. Dok sjedimo stvara se ugao izme\u0111u toga gdje je trenutno izmet i mjesta gdje treba iza\u0107i. Postoji i mi\u0161i\u0107 koji ote\u017eava izla\u017eenje jer je njegova funkcija sprije\u010diti &#8216;nezgode&#8217; dok sjedimo ili stojimo.<\/p>\n<p>Ne mislite li uvesti \u010du\u010davac u ku\u0107u, kupite barem malu drvenu klupicu na koju \u0107ete staviti noge dok sjedite na \u0161koljci, istovremeno gornji dio tijela nagnite prema naprijed.<\/p>\n<p>Magazin.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jednostavne stvari savladali smo ve\u0107 kao djeca? Ili nismo? \u010cini se da ve\u0107ina ljudi nije nau\u010dila ispravno obavljati neke osnovne funkcije. Pogledajte u \u010demu to grije\u0161imo. I svakodnevne funkcije mo\u017eda obavljate na krivi na\u010din? Kupanje Svakodnevno se tu\u0161irate vru\u0107om vodom i jakim sredstvima za pranje? Na ovaj na\u010din mo\u017eete uni\u0161titi gornji za\u0161titni sloj na ko\u017ei, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-96671","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/96671","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=96671"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/96671\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=96671"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=96671"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=96671"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}