{"id":96550,"date":"2012-10-16T19:42:50","date_gmt":"2012-10-16T17:42:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=96550"},"modified":"2012-10-16T19:42:50","modified_gmt":"2012-10-16T17:42:50","slug":"bosnjaci-i-albanci-traze-od-cg-da-prizna-zlocin-iz-1912","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/10\/16\/bosnjaci-i-albanci-traze-od-cg-da-prizna-zlocin-iz-1912\/","title":{"rendered":"Bo\u0161njaci i Albanci tra\u017ee od CG da prizna zlo\u010din iz 1912."},"content":{"rendered":"<p>Grupa Bo\u0161njaka i Albanaca koji \u017eive u Njujorku zatra\u017eila je od Crne Gore da prizna &#8220;zlo\u010dine&#8221; nad civilnim stanovni\u0161tvom islamske vjere, koji su, navodno, po\u010dinjeni u jesen 1912. na podru\u010dju Plava, Gusinja i Ro\u017eaja, kada je crnogorska vojska u Prvom balkanskom ratu oslobodila sjeverni dio Crne Gore.<\/p>\n<p>Potomci \u017ertava tih &#8220;zlo\u010dina&#8221;, kako prenosi RSE, u predlogu su naveli da su Crnogorci, nakon oslobo\u0111enja Plava, Gusinja i Ro\u017eaja od Osmanlija, naprvili &#8220;genocid&#8221; na tom podru\u010dju.<\/p>\n<p>Prema obrazlo\u017eenju potpisnika predloga, pod &#8220;genocidom&#8221; se smatraju i talasi iseljavanja Bo\u0161njaka posle Drugog svjetskog rata.<\/p>\n<p>Zatra\u017eeno je i podizanje &#8220;memorijalnog centra&#8221; \u017ertvama pomenutog &#8220;genocida&#8221;.<\/p>\n<p>Sli\u010dan zahtjev nedavno je uputio i reis Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Mustafa Ceri\u0107.<\/p>\n<p>Situacija u sjeveroisto\u010dnom dijelu Crne Gore, nakon oslobo\u0111enja od Otomanske imperije, jedna je od tema i skupa koji se odr\u017eava u Podgorici, pod nazivom &#8220;100 godina od odlaska Osmanlija s Balkana: Civilizacija ili okupacija &#8211; \u0160ta su nam ostavili&#8221;.<\/p>\n<p>Crna Gora je prva u\u0161la u Prvi balkanski rat, 8. oktobra 1912. godine, kada je njena vojska napala karaule na rijeci Tari kod Mojkovca. Ve\u0107 sjutradan, oslobo\u0111en je Mojkovac, a zatim Bijelo Polje, Berane, Ro\u017eaje, Plav, Gusinje i Pljevlja.<\/p>\n<p>Sva ta mjesta oslobo\u0111ena su u oktobru prije sto godina, a Crnogorci su oslobodili jo\u0161 i Pe\u0107 i \u0110akovicu.<\/p>\n<p>Prema istorijskim izvorima, nakon oslobo\u0111enja tih krajeva od Osmanlija, bilo je poku\u0161aja nasilnog pokr\u0161tavaja islamskog stanovni\u0161tva, ali i drugih vidova nasilja.<\/p>\n<p>Ve\u0107ina istori\u010dara smatra da su to \u010dinile lokalne vojne vlasti, tek po\u0161to su uspostavljene u novooslobo\u0111enim krajevima, pod motom da se muslimani &#8221; vrate pradjedovskoj vjeri&#8221;.<\/p>\n<p>U takvoj situaciji, kako se navodi, sa Cetinja je bilo intervencija kralja Nikole i crnogorske vlade, da se takve represalije prekinu.<\/p>\n<p>Istori\u010dar \u0160erbo Rastoder je na pomenutom skupu u Podgorici ocijenio da je Crna Gora, i ranije, i u novije vrijeme, nedovoljno u\u010dinila da se islamsko stanovni\u0161tvo na sjeveru drzave potpunije integri\u0161e u crnogorsko dru\u0161tvo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Grupa Bo\u0161njaka i Albanaca koji \u017eive u Njujorku zatra\u017eila je od Crne Gore da prizna &#8220;zlo\u010dine&#8221; nad civilnim stanovni\u0161tvom islamske vjere, koji su, navodno, po\u010dinjeni u jesen 1912. na podru\u010dju Plava, Gusinja i Ro\u017eaja, kada je crnogorska vojska u Prvom balkanskom ratu oslobodila sjeverni dio Crne Gore. Potomci \u017ertava tih &#8220;zlo\u010dina&#8221;, kako prenosi RSE, u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-96550","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/96550","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=96550"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/96550\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=96550"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=96550"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=96550"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}