{"id":96478,"date":"2012-10-16T09:52:05","date_gmt":"2012-10-16T07:52:05","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=96478"},"modified":"2012-10-16T09:52:05","modified_gmt":"2012-10-16T07:52:05","slug":"na-djelu-je-kolonizacija-a-hrvatski-gradani-su-eutanazirani","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/10\/16\/na-djelu-je-kolonizacija-a-hrvatski-gradani-su-eutanazirani\/","title":{"rendered":"Na djelu je kolonizacija, a hrvatski gra\u0111ani su eutanazirani"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Jadranka Polovi\u0107<\/p>\n

Dok hrvatska Vlada dramati\u010dno re\u017ee prora\u010dunske stavke, posebno za \u0161kolstvo i zdravstvo, najavljuje rekordna otpu\u0161tanja u javnom sektoru, kao i privatizaciju njegovih dijelova, gra\u0111ani postaju gorko svjesni \u010dinjenice da Vladina \u0161ok terapija (terapija va\u0111enja zuba!) rezultira dru\u0161tvenim ni\u0161tavilom. Unato\u010d silnim naporima socijaldemokrata da kao pravi odlika\u0161i odrade sve zahtjeve financijsko-politi\u010dke oligarhije koja gospodari Europom i kao integracijom, i kao kontinentom, MMF prognozira lo\u0161e vijesti za Hrvatsku: pad gospodarskih aktivnosti i to po stopi od 1,1 posto te pove\u0107anu inflaciju od 3 posto. Generalno, hrvatsko gospodarstvo \u0107e u 2013. godini potonuti dublje nego \u0161to smo mislili, ve\u0107 du\u017ee vrijeme borimo se s rekordnom nezaposleno\u0161\u0107u, ali i sve te\u017eom socijalnom situacijom.<\/p>\n

Definitivno, najte\u017eu socijalnu sliku daju samoubojstva i poku\u0161aji samoubojstva ili ubojstva \u010dlanova obitelji kojima svjedo\u010dimo u posljednje vrijeme i to zbog silne neima\u0161tine i potpunog o\u010daja nesretnih ljudi.<\/p>\n

\u017divimo u vremenu neoliberalizma, koji je novi pojam za ultimativno zlo, koje je, kako navodi Tony Judt, britanski i ameri\u010dki povjesni\u010dar i politolog, zlo koje putuje zemaljskom kuglom. Unato\u010d zaradi od turizma, brojnim restrikcijama u dr\u017eavnom prora\u010dunu i potpunoj posve\u0107enosti Vlade da savr\u0161eno provede neoliberalne reforme prema zahtjevima me\u0111unarodnih financijera (smanjenje javne potro\u0161nje, fiskalna disciplina, deregulacija, pove\u0107anje poreza za gra\u0111ane, smanjenje za bogate, privatizaciju dr\u017eavnih firmi uz prizivanje investitora) poduzeti politi\u010dki potezi ne donose nikakve rezultate. Stoga je i sam ministar Lini\u0107 zaklju\u010dio da “ne\u0161to ne valja”, dok je premijer u nedavnom intervjuu izjavio da mu za stvarne promjene trebaju dva mandata \u010demu je spreman posvetiti svoju politi\u010dku karijeru. Doista impresivno!<\/p>\n

Gotovo dva desetlje\u0107a, Hrvatska demokratska zajednica bila je alfa i omega hrvatskog politi\u010dkog \u017eivota. Naslijedila ju je lijeva koalicija koja je godinama u parlamentu kumovala gotovo svim zakonima i politi\u010dkim odlukama, prema mi\u0161ljenju dana\u0161njeg ministra Jovanovi\u0107a, najve\u0107e “kriminalne organizacije u dr\u017eavi”.<\/p>\n

Dolaskom na vlast potvrdilo se ono \u0161to je zapravo i jasno – izme\u0111u dviju politi\u010dkih grupacija zapravo nema razlike. Naime, percepcija ljevice i desnice, u Europi, pa tako i u Hrvatskoj izlo\u017eena je velikim promjenama. Za obje grupacije vrijedi postmoderna paradigma – tr\u017ei\u0161te prije ljudi. Ekonomija je postala dominantni \u010dimbenik zbog \u010dega je u fokusu njihovog interesa isklju\u010divo gospodarski rast i ekonomska efikasnost, dok ih za narastaju\u0107e probleme dru\u0161tva uop\u0107e nije briga.<\/p>\n

U hrvatskim okvirima to izgleda ovako: HDZ je omogu\u0107io privatizacijsku plja\u010dku koja je i danas temelj ogromne dru\u0161tvene nejednakosti i socijalne podijeljenosti hrvatskog dru\u0161tva, temelj za feudalizaciju polo\u017eaja zaposlenih. SDP je nije sankcionirao (ni u vrijeme Ra\u010danove vlade, ni sada), zapravo, favoriziraju\u0107i korporacijski kapitalizam, nastavio je tamo gdje je HDZ stao. Vladina se politika sasvim slu\u010dajno podudara s ozlogla\u0161enom politikom MMF-a, Svjetske banke i Europske sredi\u0161nje banke (Trojke) koja od malih, perifernih zemalja zahtijeva odustajanje od vlastite proizvodnje, uni\u0161tavanje javnog sektora te privatizaciju javnih dobara.<\/p>\n

Strategija namijenjena tranzicijskim zemljama, kakva je i Hrvatska, uklju\u010duje strukturno prilago\u0111avanje, liberalizaciju, deregulaciju i privatizaciju. Rezultat je, bar u Hrvatskoj, dugogodi\u0161nje uni\u0161tavanje doma\u0107e proizvodnje, pretjerana liberalizacija uvoza, prepu\u0161tanje bankarskog sektora stranim vlasnicima koji su se zatim odlu\u010dili za rasko\u0161no kreditiranje javne i osobne potro\u0161nje uglavnom u stranim trgova\u010dkim centrima za koje je Hrvatska El Dorado.<\/p>\n

Politika pro\u0161irenja EU-a pogodavala je korporacijama<\/strong><\/p>\n

Sasvim je jasno da je politika pro\u0161irenja EU-a na ovaj dio Europe, u svom ekonomskom aspektu, sna\u017eno pogodovala korporacijskim interesima, kao i interesima financijskog kapitala koji je u ovom dijelu svijeta dobio ogromno tr\u017ei\u0161te za svoje proizvode, uz iznimno jeftinu radnu snagu \u010dija je realna nadnica tijekom devedesetih strelovito i\u0161la prema dnu (i nikad nije dosegla razinu zapada). Posljedi\u010dno, poja\u010dana stopa eksploatacije zaposlenih rezultat je dvostrukog tr\u017ei\u0161ta rada (zapad \/ istok Europe) kao bitne odrednice procesa globalizacije.<\/p>\n

Hrvatska je kao i ostale zemlje u regiji tijekom protekla dva desetlje\u0107a bila izlo\u017eene stalnom rastu potro\u0161nje, rastu uvoza i kontinuiranom uni\u0161tavanju doma\u0107e proizvodnje. Danas smo bolno svjesni da smo postali nepovratno strukturalno ovisni o stranoj pomo\u0107i i stranim kreditima, \u0161to se u ekonomiji naziva razvoj nerazvijenosti, a ta \u010dinjenica u najve\u0107oj mjeri odre\u0111uje na\u0161u sada\u0161njost, ali i budu\u0107nost. Za\u010darani krug tranzicije koji se odvijao pod me\u0111unarodnim pritiskom donio nam je nisku efikasnost, nisku proizvodnost, tehnolo\u0161ku zastarjelost, slabe vlastite investicije, visoku nezaposlenost osobito mladih, pauperizaciju stanovni\u0161tva, smanjenje prava zaposlenika, ali i nevi\u0111enu vrijednosnu dezorijentaciju te kroni\u010dni nedostatak solidarnosti, zajedni\u0161tva i brige za op\u0107e dobro.<\/p>\n

I sam nobelovac Paul Krugman je nedavno izjavio (predavanje u Rovinju) da mu je no\u0107na mora biti premijer tranzicijske dr\u017eave s periferije eurozone. Htio je re\u0107i da takva pozicija u suvremenim me\u0111unarodnim odnosima, kojima dominiraju interesi financijskog kapitala, ve\u017ee ruke. Primjer Hrvatske to potvr\u0111uje!<\/p>\n

Naime, poziciju Hrvatske u me\u0111unarodnoj zajednici odre\u0111uje status male dr\u017eave, geopoliti\u010dka pozicija na jugoistoku Europe \/ zapadnom Balkanu i potpuna usmjerenost na \u010dlanstvo u NATO-u i EU. Sna\u017ean utjecaj me\u0111unarodnih aktera na hrvatsku politiku mo\u017eemo vidjeti na procesu me\u0111unarodnog priznanja i definiranja dr\u017eavnih granica pri \u010demu je bio osobit utjecaj Vatikana, ali i Njema\u010dke i Austrije koje su Velika Britanija i Francuska tada optu\u017eile za geopoliti\u010dko pozicioniranje u srednjoj i ju\u017enoj Europi. Dvadeset godina nakon, jasno je vidljivo da je Vatikan sna\u017eno profitirao od priznavanja neovisnosti Hrvatske. Naime, Hrvatska je s Vatikanom potpisala nekoliko me\u0111udr\u017eavnih ugovora, me\u0111utim najvi\u0161e negodovanja u javnosti izaziva Ugovor o gospodarskim pitanjima iz 1998. (radi se o jedinstvenom ugovoru koji Vatikan ima s nekom zemljom) kojim se Hrvatska obvezala ispla\u0107ivati Crkvi velika financijska sredstva kroz nekoliko stavki.<\/p>\n

Hypo banka preuzela hotel Lav, a sada “spa\u0161ava” Hajduk<\/strong><\/p>\n

S druge strane i Njema\u010dka i Austrija svoju su pomo\u0107 znatno naplatile kroz ovladavanje telekomunikacijama (masno nas pelje\u0161e!), bankarskim sektorom, ali i vlasni\u0161tvom nad medijima. Njema\u010dki WAZ i austrijska Styria dr\u017ee gotovo sve medije u Hrvatskoj i sna\u017eno utje\u010du na oblikovanje stavova javnosti. Upravo putem ure\u0111iva\u010dke politike koju kroje spomenuti vlasnici (izbjegavanje bitnih tema, forsiranje zabave i spektakla, izmi\u0161ljanje i proizvodnja tzv. celebrityja, pseudodoga\u0111anja, zapravo privida stvarnosti), gra\u0111ani su eutanazirani, bez sposobnosti da kriti\u010dki promi\u0161ljaju hrvatsku stvarnost.<\/p>\n

Zanimljiv je i slu\u010daj Hypo banke kojoj je Hrvatska jedno od klju\u010dnih tr\u017ei\u0161ta i koja je politi\u010dki instalirana odlukama ne samo Sanadera, ve\u0107 npr. i Dietricha Genschera (velikog prijatelja Hrvatske) i Haidera, a preko koje je iz Hrvatske izvu\u010den ogoman novac. Dok je istraga o sumnjivim investicijama banke odavno otvorena u Austriji i Njema\u010dkoj, sudi se i biv\u0161im \u010delnicima, hrvatsko se pravosu\u0111e ne \u017eeli zamarati dodatnim istragama doma\u0107ih protagonista ove afere, a kamoli uloge me\u0111unarodnih prijatelja Hrvatske. Upravo ovih dana mo\u017eemo pratiti daljnje pozicioniranje banke u regiji: Le Meridien hotel Lav preuzela je Hypo Alpe Adria Bank International AG iz Klagenfurta, a ista banka spremna je posuditi 30 milijuna kuna za spas Hajduka. Ba\u0161 dra\u017eesno!<\/p>\n

Utjecaj SAD-e kao najva\u017enijeg me\u0111unarodnog aktera u razrje\u0161enju postjugoslavenske krize, bio je vidljiv posebno kroz pomo\u0107 koju nam je ova velika sila pru\u017eila prilikom reintegracije teritorija. Uspje\u0161nost akcija Oluja i Bljesak, unato\u010d isticanju vlastitih zasluga, brzo i uspje\u0161no su okon\u010dane zahvaljuju\u0107i obuci HV-a od strane ameri\u010dke agencije MPRI, dostavi naoru\u017eanja, kao i logisti\u010dkoj i obavje\u0161tajnoj pomo\u0107i CIA-e u planiranju i zapovjedanju operacijom Oluja.<\/p>\n

Hrvatska je bila dio rje\u0161enja postjugoslavenskog kriznog \u017eari\u0161ta, a stabilizacija prilika u regiji, na na\u010din pax americane, izvedena je uz dekompoziciju prostora ex Jugoslavije i stvaranja niza malih, uglavnom slabih, trajno nestabilnih dr\u017eava sa stalno odr\u017eavanim napetostima, nedjelotvornim dr\u017eavnim institucijama, potpuno ovisnih o globalnim akterima. Ameri\u010dka politika je svojom doktrinom “\u0161irenja demokracije”, koju je primijenila i na Hrvatsku, zapravo stvorila stvarne preduvjete za politi\u010dku i gospodarsku kolonizaciju regije.<\/p>\n

Kako na Zapadnom Balkanu svi sposobni zarade koji milijun (ogromna ve\u0107ina je nesposobnih) tako su i ameri\u010dki du\u017enosnici koji su najzaslu\u017eniji za geopoliti\u010dko preoblikovanje regije odlu\u010dili naplatiti svoje usluge. Tako je Westly Clark, biv\u0161i zapovjednik NATO-a u vrijeme napada na Jugoslaviju 1999. godine, odlu\u010dio kupiti ni manje ni vi\u0161e nego rudnik lignita na Kosovu (peta zemlja u svijetu po resursima lignita) i u njemu primijeniti eksperimentalnu, za stanovni\u0161tvo i okoli\u0161 zasigurno otrovnu tehnologiju (proizvodnja umjetne nafte).<\/p>\n

Na Kosovu je sve pripremljeno za privatizaciju kosovskog telekoma, a taj “posao stolje\u0107a” sasvim je izgledno pripast \u0107e, uz svesrednu pomo\u0107 MMF-a, Madeleine Albright, biv\u0161oj ameri\u010dkoj dr\u017eavnoj tajnici u vrijeme Billa Clintona. Naime, SAD-a od 2000. godine ima potpuni utjecaj na sve politi\u010dke i gospodarske odluke kosovske vlade, pa uop\u0107e nije mogu\u0107e zamisliti sudjelovanje u velikim poslovima (za koje se natje\u010du i hrvatske firme) bez milosti Amerikanaca.<\/p>\n

Analiziraju\u0107i geopoliti\u010dke implikacije pro\u0161irenja EU i NATO-a na zemlje Zapadnog Balkana, koje se odvijalo u kontekstu neoliberalnog modela gospodarskog razvoja, mogu\u0107e je zaklju\u010diti da su se, bez obzira na “napredak” Hrvatske i skori ulazak u EU, u regiji dogodila hibridna dru\u0161tva defektne demokracije koja su redom razvila potpunu ovisnost o stranoj pomo\u0107i (razvoj nerazvijenosti), a posljedice takve politike me\u0111unarodnih aktera ogledaju se u dugotrajnoj ekonomskoj nestabilnosti regije, iznimno velikoj nezaposlenosti i naraslom siroma\u0161tvu.<\/p>\n

Trenutna situacija mo\u017ee rezultirati velikim socijalnim turbulencijama, ali i pove\u0107anim etni\u010dkim tenzijama, te ukupnom politi\u010dkom destabilizacijom Zapadnog Balkana posebno u kontekstu sve prisutnijih razmi\u0161ljanja o daljnjoj dezintegraciji regije, kao i geopoliti\u010dkim “preslagivanjem” utjecaja zainteresiranih vanjskih aktera (SAD-a, EU-a, Rusije i Turske), ali i blizine najnovijih zbivanja u Ju\u017enoj Europi i \u0161ire na Sredozemlju. Ovakvo pozicioniranje regije mo\u017ee imati povratni efekt i na stabilnost Hrvatske.<\/p>\n

Imamo li politi\u010dare koji \u0107e nas spasiti?<\/strong><\/p>\n

Hrvatska uskoro ulazi u Europsku uniju koja kao integracija do\u017eivljava turbulentne promjene: sve ve\u0107i je antagonizam bogatog centra i siroma\u0161ne periferije, ali i sve izra\u017eeniji nedostatak politi\u010dke vizije i strategije europskih politi\u010dara kako prevladati duboku dru\u0161tvenu krizu u kojoj se Europa nalazi. Povijesna usporedba s doga\u0111ajima iz 1918. (ulazak u Jugoslaviju) zbog kojih smo kasnije \u017ealili, upozorava nas da je potrebno razmotriti i alternative koje u ovom trenutku “ni u ludilu” ne razmatraju hrvatske politi\u010dke elite. U proteklih dvadeset godina hrvatska je politika, bez sposobnosti da sama upravlja dru\u0161tvenim promjenama, gotovo do savr\u0161enstva razvila ovisni\u010dki mentalitet o preporukama, uvjetima pa i pritiscima globalnih aktera koji su postali zadani okvir za izgradnju institucionalnog okru\u017eenja tr\u017ei\u0161nog gospodarstva, ali i za izgradnju ukupnosti dru\u0161tvenih odnosa.<\/p>\n

Svojim nekriti\u010dkim prihva\u0107anjem izvana nametnutog modela prvenstveno ekonomske i socijalne politike temeljenog na Washingtonskom konsenzusu, hrvatski su politi\u010dari propustili oblikovati vlastitu koncepciju i strategiju razvoja zemlje. Stalna usmjerenost na ekonomsku efikasnost, na stope gospodarskog rasta, zapostavila je dru\u0161tveni razvoj, a posljedice su vi\u0161estruke: strukturalna ovisnost hrvatskog gospodarstva o globalnim financijerima, neefikasnost modela vladanja (visoka korupcija), dugogodi\u0161nja visoka nezaposlenost, osobito mladih, pauperizacija stanovni\u0161tva, smanjenje socijalne sigurnosti, rast dru\u0161tvene nejednakosti, ali i vrijednosna dezorijentacija hrvatskog dru\u0161tva.<\/p>\n

U ovom trenutku Hrvatska treba napustiti paradigmu neoliberalnih reformi \u010dija je podloga isklju\u010divo interes uskih financijsko-politi\u010dkih elita. Hrvatskoj je potreban nov razvojni model, alternativna ekonomska politika koja treba uva\u017eiti vlastite resurse i mogu\u0107nosti razvoje, ali i \u0161ire dru\u0161tvene ciljeve. Za takvo \u0161to ipak je potrebna druk\u010dija vrsta politike i politi\u010dara, nisam sigurna imamo li ih!<\/p>\n

Dalmacia News<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Trenutna situacija mo\u017ee rezultirati velikim socijalnim turbulencijama, ali i pove\u0107anim etni\u010dkim tenzijama, te ukupnom politi\u010dkom destabilizacijom Zapadnog Balkana posebno u kontekstu sve prisutnijih razmi\u0161ljanja o daljnjoj dezintegraciji regije<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-96478","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/96478","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=96478"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/96478\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=96478"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=96478"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=96478"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}