{"id":96306,"date":"2012-10-13T13:06:38","date_gmt":"2012-10-13T11:06:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=96306"},"modified":"2012-10-13T13:06:38","modified_gmt":"2012-10-13T11:06:38","slug":"disanje-najvazniji-zivotni-proces","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/10\/13\/disanje-najvazniji-zivotni-proces\/","title":{"rendered":"Disanje &#8211; najva\u017eniji \u017eivotni proces"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/10\/disanje.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-96307\" title=\"disanje\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/10\/disanje-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>Svi znamo da prosje\u010dan \u010dovjek bez hrane mo\u017ee \u017eivjeti oko 3 tjedna, bez vode oko 3 dana, a bez kisika samo 3 minute. \u017divot zapo\u010dinje i zavr\u0161ava dahom. Stoga je jasno kako je disanje najva\u017eniji \u017eivotni proces ljudskog organizma. Jedan od velikih problema dana\u0161njeg \u010dovjeka jest nepravilno disanje, odnosno kori\u0161tenje svega 30-40 % kapaciteta plu\u0107a.<\/p>\n<p>To je jedan od razloga za\u0161to je na\u0161e tijelo umorno, za\u0161to se javljaju mnoge bolesti te gubitak energije i \u017eivotnog poleta. Mala koli\u010dina kisika koja se unosi u tijelo zbog neipsravnog i tzv.prsnog disanja uzrokuje odumiranje stanica koje se po\u010dinju gu\u0161iti, a tijelo po\u010dinje rano stariti. Kako bi sa\u010duvali mentalno i fizi\u010dko zdravlje, vitalnost i mladolikost vje\u017ebe disanja su idealno rije\u0161enje.<\/p>\n<p><strong>Za sve bolesti postoji lijek<\/strong><\/p>\n<p>Tehnike disanja mogu revitalizirati i pomladiti duh i tijelo. Kada nau\u010dite ispravno disati i prakticirati tehnike disanja, stvarate pozitivan um i zdravo tijelo bez bolesti. Tako\u0111er se ustanovilo kako disanje mo\u017ee dovesti do izlije\u010denja te\u0161kih, pa \u010dak i \u201eneizlje\u010divih&#8221; bolesti kao \u0161to je tumor na plu\u0107ima, problemi sa srcem, sida id. Za sve bolesti postoji lijek, a disanje je klju\u010d za postizanje savr\u0161enog zdravlja te dugog i sretnog \u017eivota.<\/p>\n<p><strong>Pranajama &#8211; drevna znanost o disanju<\/strong><\/p>\n<p>Pranajama je drevna znanost o disanju. Prana je \u017eivotna sila koja pro\u017eima cijeli unverzum. \u201eYama&#8221; zna\u010di kontrolirati. Pranajama je tehnika disanja koja stimulira i pove\u0107ava \u017eivotnu energiju i vodi do savr\u0161ene kontrole prane kroz tijelo te se na taj na\u010din tijelo odr\u017eava zdravim. Ove tehnike omogu\u0107uju optimalno djelovanje endokrinog, \u017eiv\u010danog i probavnog sustava te mentalnu i fizi\u010dku stabilnost. Vje\u017ebaju\u0107i kontrolu nad dahom mo\u017eemo nau\u010diti kontrolirati finije enrgije u tijelu i na taj na\u010din posti\u0107i potpunu kotrolu nad umom.<\/p>\n<p>Svi smo bili u prilici kada smo se znali posva\u0111ati s najboljim prijateljem ili smo se opu\u0161tali uz dobru glazbu&#8230;Obrasci na\u0161eg disanja odra\u017eavaju na\u0161a emocionalna i mentalna stanja. Kada bismo obratili pozornost uvidjeli bismo kako di\u0161emo dublje i sporije kada smo opu\u0161teni ili kada se koncetriramo, a br\u017ee kada smo uzbu\u0111eni ili se ljutimo. Disanje je va\u017ean most izme\u0111u uma i tijela te se pomo\u0107u daha mo\u017ee utjecati na oboje.<\/p>\n<p><strong>Neograni\u010den mentalni potencijal<\/strong><\/p>\n<p>Mozak je organ koji treba tri puta vi\u0161e kisika od ostalih organa. Ako ne dobije dovoljno kisika, on ga crpi iz ostalih organa. Zato su mnogi ljudi iscrpljeni na fizi\u010dkom i mentalnom nivou. Mozak koristi \u010dak 65 % metaboli\u010dke energije tijela i 20 % ukupnog toka krvi. Na\u0161 mozak je zapravo gladan, a kisik je gorivo. Unosom kiska aktiviraju se neuroni u mozgu te se aktivira pinealna i pituitarna \u017elijezda koje otvaraju vrata neorgrani\u010denom mentalnom potencijalu.<\/p>\n<p><strong>Koristi poznate od davnina<\/strong><\/p>\n<p>Da vje\u017ebanje svjesne kontrole nad dahom stimulira i pove\u0107ava \u017eivotnu energiju, bilo je poznato mnogim drevnim civilizacijama. Prema vjerovanjima indijskih jogija, \u017eivotna sila, prana, struji kroz nas i pro\u017eima \u010ditav univerzum.<\/p>\n<p>Kao djeca prirodno di\u0161emo trbuhom, no kako odrastamo, gubimo naviku trbu\u0161nog disanja. Dah postaje sve pli\u0107i i kra\u0107i, a kapacitet plu\u0107a je sve manji (tzv.prsno disanje). Kod prsnog disanja puni se samo gornja tre\u0107ina plu\u0107a, a tijelo ula\u017ee vi\u0161e energije za \u0161irenje grudnog ko\u0161a nego kod trbu\u0161nog disanja. Prilikom trbu\u0161nog disanja pri udahu dijafragma se povla\u010di prema dolje. Abdomen se \u0161iri na sve strane i zato se takvo disanje naziva trbu\u0161nim.<\/p>\n<p>Ovakvim disanjem ne samo da unosimo vi\u0161e kisika, nego koristimo manje napora pri disanju i istovremeno masiramo unutranje organe. U abdomenu se nalazi 2\/3 ukupne koli\u010dine krvi. Ritmi\u010dnim pokretanjem dijafragme i trbu\u0161nih mi\u0161i\u0107a organi se priti\u0161\u0107u (masiraju) i na taj na\u010din abdomen pumpa (sli\u010dno srcu) i pokre\u0107ei fluide (krv i limfu) po tijelu. Tako se rastere\u0107uje srce koje radi mirnije i s manje napora, dok se cirkulacija pobolj\u0161ava.<\/p>\n<p><strong>Kako izvoditi vje\u017ebe disanja<\/strong><\/p>\n<p>Postoje brojne tehnike disanja, od onih jednostavnijih koje mo\u017eete savladati sami, do vrlo slo\u017eenih koje obu\u010davaju u\u010ditelji razli\u010ditih sustava joge i drugih tehnika diljem svijeta. Najbolje vrijeme za izvo\u0111enje pranajama je rano ujutro, neposredno nakon izlaska sunca.<\/p>\n<p>Najjednostavnija od njih je tehnika potpunog dubokog disanja. Izvodi se u uspravnom sjede\u0107em polo\u017eaju. Di\u0161e se duboko cijelim trbuhom, srednjim dijelom prsnog ko\u0161a i zatim gornjim dijelom. Vje\u017eba se izvodi opu\u0161teno i bez naprezanja. Pri udahu trbuh se polako izbo\u010di prema van, a pri izdahu vra\u0107a prema kralje\u017enici.<\/p>\n<p>Ovakvo disanje blago masira unutarnje organe, poti\u010de probavu, regulira rad bubrega, opu\u0161ta nas i sni\u017eava krvni tlak. Udisanjem \u0161to ve\u0107e koli\u010dine zraka tijekom nekoliko minuta izvo\u0111enja ove vje\u017ebe, tijelo opskrbljujemo ve\u0107om koli\u010dinom dragocjenog kisika, a time i ve\u0107om koli\u010dinom energije.<\/p>\n<p><strong>U\u017eitak disanja punim plu\u0107ima<\/strong><\/p>\n<p>Premda je zrak besplatan i svima dostupan, njegova kakvo\u0107a bitan je \u010dimbenik u\u010dinkovitosti tehnika disanja. Izvo\u0111enje vje\u017ebi disanja u prirodi, ispod drveta ili uz vodu osobito blagotvorno djeluju na na\u0161u vitalnost i energiju. Zrak je na ovim mjestima posebno nabijen tzv. negativnim ionima koji na ljudski organizam imaju pozitivne u\u010dinke. Disanje punim plu\u0107ima u prirodnom okru\u017eju djeluje i na osloba\u0111anje hormona sre\u0107e te u nama budi zaspali uro\u0111eni osje\u0107aj povezanosti s prirodom.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/metro-portal.hr\/disanje-najvazniji-zivotni-proces\/74298\">metro-portal.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svi znamo da prosje\u010dan \u010dovjek bez hrane mo\u017ee \u017eivjeti oko 3 tjedna, bez vode oko 3 dana, a bez kisika samo 3 minute. \u017divot zapo\u010dinje i zavr\u0161ava dahom. Stoga je jasno kako je disanje najva\u017eniji \u017eivotni proces ljudskog organizma. Jedan od velikih problema dana\u0161njeg \u010dovjeka jest nepravilno disanje, odnosno kori\u0161tenje svega 30-40 % kapaciteta plu\u0107a. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-96306","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/96306","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=96306"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/96306\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=96306"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=96306"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=96306"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}